March

Ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ Ẹmro ọnẹyen, o ruẹ ọwan gbanhan na sabu huvwele i Jehova orhianẹ imizu yanghene igbehian ọwan a damoma aye ina riẹriẹ ọwan, ne vwobọrhọ irueruo ri sekpahen ihworho ri hwuru ri Baibol ọ kparehaso. Aye ina sabu lẹrhẹ ofa ruẹ ọwan, ọkezẹko nyoma aye a ta taghene e vwo ẹguọlọ yanghene a vwa họghọ rẹn ohworho ro hwuru na-a. Yanghene awọrọ ina sabu ta taghene uruemru ọwan ọnọ lẹrhẹ ohworho ro hwuru na ha ẹkuọn vwe ere nyerẹn na. Uvuẹn amwa i Caribbean owu, ihworho buebun i vwo imwẹro taghene ohworho orho hwu, “erhi” ọravwọ nọ dajẹ jeghwai ha oja riẹ ihworho ri rurie gbalogbalo. Ọbe owu ọrhọ ta, “erhi” na ọnọ sabu ha “ukpokpogho vwe ọsoso amwa na.” Uvuẹn Africa, aye i vwo uruemru re rhurhu ijegbe ri ha uvuẹn oghwa ohworho ro hwuru na, jeghwai bọmọ ifoto yi rhuẹ ugbomoghwa. Mesoriẹ? Ezẹko e roro taghene o fo nẹ ohworho ro hwuru na ọ mẹrẹn omaye-en! Re rhiẹ idibo i Jehova na, e vwe vwo imwẹro jeghwai vwobọrhọ aruẹ irueruo ra hobọtua efian Echu-u!—1 Cor. 10:21, 22. w19.04 16 ¶11-12

Jesu o yono idibo yi iruemru-urhi ri na ha userhumu rẹn aye lele awọrọ nyerẹn izede ro serhọ. Jerẹ udje, roro kpahen Urhi Oro na. Ọwan ephian i guọlọre ne lele ọwan nyerẹn izede ro serhọ. Omarana, o fori ne lele awọrọ nyerẹn izede ro serhọ. Erhe ruẹ omaran, ono ji mwu awọrọ ruie rẹn ọwan. Ọrẹn, me ye ne ruo orhianẹ e sehiẹn ọwan? Jesu o ji yono idibo yi nẹ aye i hẹrosuẹ i Jehova taghene ono “brorhiẹn ọsoso rẹn ihworho ra viẹ bruie te ason te uvo.” (Luke 18:6, 7) Ẹmro erana i mevirhọ ive: Osolobrugwẹ ọwan ro brorhiẹn ọsoso o rheri taghene ọwan a dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn uvuẹn ẹdẹ ri koba enana, ono ji brorhiẹn ọsoso rẹn ọwan uvuẹn ọke ro serhọ. (2 Thess. 1:6) Arha nyalele iruemru-urhi ri Jesu o yonorin, ene lele awọrọ nyerẹn izede ro serhọ. Habaye, erhe rhiẹ ihworho re sehiẹn uvuẹn akpọ Echu, ana sabu mẹrẹn urhebro nẹ urhomẹmro ọnana taghene Jehova ono brorhiẹn ọsoso rẹn ọwan. w19.05 5 ¶18-19

Wẹwẹ uphuphẹn ro ji riẹ isukuru? Ọsoso ihworho iklasi ọnọ ina sabu vwo imwẹro kpahen uyono ekwakwa ri varhe. Wu na sabu vwo ẹhẹn wu na chochọn uyono i Baibol na, ọrẹn ọkezẹko ni we roro taghene wu sabu ruie-e. Ne wu sabu ruẹ ọnana, a guọlọ omamọ egbemwuo! Wu na sabu vwo iroro eva ri na lẹrhuọ ruẹ ọnana: (1) ọrẹ wu na bọn imwẹro wu vwori taghene Osolobrugwẹ yọ ma ekwakwa ephian gbanhon ọrhẹ (2) ọrẹ wu ne yono oborẹ wu ne ru chochọn urhomẹmro na fiotọre. (Rom. 1:20) Wu na sabu kiki nọ oma, ‘Mesoriẹ ihworho iklasi mẹ a ta taghene aye i vwo imwẹro kpahen ekwakwa ri varhe?’ Orho ru, gba dabu guọlọ ẹkpahenrhọ na uvuẹn ẹbe ukoko na. Ne wu sabu chochọn oborẹ wu vwo imwẹro kpahen, ọ vwọ bẹ-ẹn. Ihworho buebun i vwo imwẹro kpahen ekwakwa ri varhe, nime ohworho aye a họghọ riẹn yọ ta rẹn aye. Wu rha guọlọ ekete owu yanghene eva ọvo dje rẹn aye, ọnọ sabu ha userhumu rẹn aye rhe urhomẹmro na.—Col. 4:6. w19.05 29 ¶13

Ọke ọmẹraro Elijah ọ zẹ ne je rhe kpe yi, ẹhẹn yen no seriotọre tobọ te erhirhiẹ rọ guọlọ uhwu. Jehova no dje ọmakashe owu nọ ha urhebro rẹn Elijah. Ọmakashe na nọ yẹriẹ oborẹ ọ guọlọre. Nọ yẹriẹ emaren ọdjodjẹrẹ jeghwai ha urhebro riẹn nọ riẹ emaren. (1 Ki. 19:5-8) Iyẹnrẹn ọnana o dje urhomẹmro ọghoghanrẹn owu phia: Irueruo esiri ọkokamo ọnọ sabu lẹrhẹ emru orhorhomu ọduado homaphia. Jerẹ ibiẹ emaren, ẹghẹlẹ yanghene ikadi ra na harẹn imizu rẹ ẹhẹn aye o seriotọre, ọnọ lẹrhẹ ẹhẹn aye sabu gbanhon. Orhianẹ ọwan i sabu lele ohworho na tẹmro kpahen erhirhiẹ ye-e, ana ji sabu tiobọnu aruẹ userhumu erana. Jehova ọ yẹ Elijah userhumu rọ guọlọre izede igbevwunu uvuẹn Ugbenu i Horeb, neneyo ọ sabu vabọ ihworho ra guọlọ kpe yi ne. Me ya na sabu yono nẹ ọnana? Orhianẹ ọwan a guọlọ ha urhebro rẹn ihworho ra gba gbọfanrhiẹn, o fori na kiki lẹrhẹ aye vwo omefuon, sẹ uvuẹn oghwa aye yanghene uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie. w19.05 16 ¶11; 17 ¶13-14

Gbe rorie taghene we se ọbe i Zechariah urhomu-ẹmro 12 rọ ta kpahen uhwu i Messiah na. (Zech. 12:10) Ọke we te oghwẹmriẹn ọrẹ 12, ne wu seri taghene “ekrun oghwa i Nathan” ina viẹ omamọ fọkiẹ uhwu i Messiah na. Ukperẹ wu na ghwai se vrẹn iyẹnrẹn ọrana, o fori ne wu dobọji jeghwai nọ oma: ‘Marhẹ oghwa i Nathan ọrhẹ i Messiah na i ru surhobọmwu owuowọnwan?’ Wu na sabu guọlọ riarorhọ. Ekete ra rionbọrhọ uvuẹn i Baibol na ọnọ kparuọ riẹ 2 Samuel 5:13, 14, rọ nọ ta wẹn taghene Nathan owuọwan usuẹn emọ Orodje David. Ekete ọrọrọ rọ ji rionbọrhọ yẹ Luke 3:23, 31, rọ tare taghene Jesu o nẹ uvwiẹ i Nathan rhe nyoma i Mary. Ogege, no no mwuo guọlọ yono rhọ! Wu rheri taghene a mẹraro rhotọre taghene Jesu ono nẹ uvwioghwa i David rhe. (Matt. 22:42) Ọrẹn, David o vwo emọ ehworhare ri vrẹn 20. Ọ merhoma taghene Zechariah ọ hunute oghwa i Nathan rọ nọ viẹ fọkiẹ uhwu i Jesu. w19.05 30 ¶17

Me yo fori ne ru? Nyoma re vwobọrhọ uyono omobọ ọke ephian, ọnọ sabu mwu ọwan ẹro taghene oborẹ e yonorin uvuẹn i Baibol na urhomẹmro. Ono ji mwu ọwan ẹro taghene irhi Jehova e gbare. Omarana, jerẹ orhan ro vwo esiri ọgbogbanhon, ọwan ni ne vwo ‘esegburhomẹmro rọ gbanhonron.’ (Col. 2:6, 7) Karorhọ taghene ọwan ọvo yi na sabu ruẹ esegburhomẹmro ọwan gbanhon, omarana ruẹ iroro ro suon nọ kpokpọ. Nẹrhomo ọke ephian; rẹ i Jehova nọ yọ ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen. Dabu roro kodo; ne wu ji rha dabu ni iroro ọrhẹ irueruo enọ sua. Guọlọ obọdẹn igbehian; ha ihworho ri na ha userhumu wẹn ruẹ oborẹ ọgbare mwu igbehian. Wu rhe ruẹ ọnana, wu na sabu kẹnoma rẹn iroro esọsọ rẹ akpọ Echu o jirẹ, jeghwai “ghwọghọ ẹfro ọrhẹ kemru kemru ra kparoma re kparehaso irherhe Osolobrugwẹ.”—2 Cor. 10:5. w19.06 13 ¶17-18

Jerẹ oborẹ i Ruth ọ daji kẹrẹ Naomi, o ji fo na rha hobọtua ihworho rẹ esa yanghene ane aye i hwuru. (Ruth 1:16, 17) Paula nọ tare: “Ogege esa mẹ o hwu, mi mẹrẹn userhumu buebun. Ọrẹn ọke oru, ihworho erhe vwo uphẹn ghwomara-an. Ọrẹn, akpenyerẹn mẹ ọ wẹnẹ ne. Ihworho arha hobọtua ohworho ro mwuomarhọ fọkiẹ ohworho ro vwo ẹguọlọ kpahen ro hwuru, ọrana userhumu ọduado.” Itiọrurhomẹmro, owuowọnwan ọ vẹnẹren. Ihworho ezẹko e kiki wene lele erhirhiẹ ọkpokpọ. Harẹn awọrọ, aye i rhe ruẹ ekwakwa rẹ aye e lele esa yanghene ane aye ruẹ bi, nọ lẹrhẹ aye karorhọ ọreva aye na. Ihworho e mwuomarhọ izede sansan. Jenẹ a karorhọ taghene Jehova ọ yẹrẹ ọwan uphẹn ọrhẹ ohwan ra na hẹrote ihworho esa yanghene ane aye i hwuru. w19.06 24 ¶16

Uvwre ọke ra dobọ owian na ji, o fori ne rhe taghene ọrana “ọke re ne kudu.” (Eccl. 3:7) Ana vi sẹrorẹ iyẹnrẹn eghoghanren, jerẹ edẹ imizu ọwan uvuẹn ukoko na, ekete ra vwoma, oborẹ e ruẹ owian aghwoghwo na lele, ọrhẹ oborẹ e ru mẹrẹn ẹbe ra ha ruẹ iyono. Ọwan i vwa nẹ iyẹnrẹn enana rẹn igọmẹti-i; yanghene ta kpahen aye rẹn ihworho ekrun yanghene igbehian ọwa-an. Erhe se rhẹ ufi ọnana, ana sabu fi arhọ imizu ọwan rhẹ erhirhiẹ imwofẹn. Wu vwa ha uphẹn rẹn ebẹnbẹn ekokamu ni ghale ọwa-an. Echu o rheri taghene oghwa rọ ghalẹre ọ sabu meviẹ-ẹ. (Mark 3:24, 25) Ọnọ rhọ damoma fi ohra rhẹ uvwre ọwan. Nyoma izede ọnana, no fiẹrorhọ taghene ọwan ina rha wọnrọn omoma ọwan ukperẹ ana wọnrọn hasuiẹ. Ilele Kristi ri te edje ne ina damoma nẹ aye i je rhe se rhẹ ufi ọnana. Arha damoma kwaphiẹ ẹghwọ re vwori rhẹ imizu ọwan rhọ, a ha uphẹn rẹn emru owuorowu nọ ghalẹ ọwa-an.—Col. 3:13, 14. w19.07 11-12 ¶14-16

Ọgbọ buebun ihworho a kerhọ aghwoghwo ọwan, orhiẹ fọkiẹ oborẹ a tare-e, ọrẹn fọkiẹ izede ra tariẹ lele. Oma ọ merhen aye orhianẹ e vwo uruemru esiri, ọdamẹ kpahen aye, jeghwai ha ona ruiruo ọke re lele aye tẹmro. Ọwan i vwa gba aye kerhọ ọwa-an. Ukpomaran, ọwan a damoma rhe oborẹ ọ lẹrhẹ aye ha aruẹ ukẹro ọrana ni ẹga, ji damoma vwẹruọ iroro aye. Jerẹ udje, ọke i Paul o lele itu i Jew tẹmro, ọ ha Eyaya Ọfuanfon na ruiruo. Ọrẹn ọke ro lele egba irherhe itu i Greek tẹmro uvuẹn Areopagus, ọye ọ ta taghene ẹmro rọ tare i nẹ i Baibol na rhe-e. (Acts 17:2, 3, 22-31) Marhẹ ene ru hẹrokele udje i Paul? Wu rha vwa ohworho ro vwo vwo omamerhomẹ kpahen i Baibol na, o fo ne wu ta taghene ẹmro wa ta na o nẹ i Baibol na rhe-e. Wu rha mẹrẹnvwrurhe taghene ofa ọ ruẹ ohworho fọkime we lelie yono i Baibol na kugbe, damoma dje ekete i Baibol sansan riẹn izede awọrọ ina ja sabu djokarhọ, jerẹ ifonu. w19.07 21 ¶5-6

Echu ọ ha ona phiẹ emọ Israel na rhọ ga ema fọkime o rheri taghene aye i guọlọ emaren, nọ ha ojemẹ ọnana ruie nẹ aye i ru oborẹ ọ guọlọre. Ọke emọ Israel na a ruẹ Otọre Ive na, aye ni wene ena ikebi aye. Ọke aye a ha Egypt, aye a tọn otọre jeghwai ha ame ro nẹ urhie i Nile na kpọtọ ewawọ aye. Ọrẹn, oborẹ e ruẹ ikebi lele uvuẹn Otọre Ive na nọ wẹnẹren, aye e vwe vo ame nẹ urhie ọduado kpọtọ ewawọ aye-e, ọrẹn ame oso rọ rhọ ọrhẹ evwri ro se yọ kpọtọ ewawọ aye. (Deut. 11:10-15; Isa. 18:4, 5) Omarana, emọ Israel na ni ne yono ena ekpokpọ rẹ aye ina ha ruẹ ikebi aye. Mesoriẹ i Jehova ọ ha orhetio kpahen ogame isolobrugwẹ efian phia, ọke rọ ta kpahen ena ikebi ekpokpọ re ne yono? Jehova o rheri taghene emọ Israel na ina sabu yono ena ikebi ekpokpọ mie egehọ re rhirhiẹ kẹrẹ aye, fọkime eghwẹrẹ itu i Canaan a ha ẹga rẹn i Baal, omarana oborẹ aye i vwo imwẹro kpahen nọ hobọte aye.—Num. 25:3, 5; Judg. 2:13; 1 Ki. 18:18. w19.06 3 ¶4-6

Ọke ọnyikọ Paul, Silas, Luke, ọrhẹ Timothy e te Philippi rọ ha i Rome, aye ni mẹrẹn ihworho buebun ri guọlọ rhon kpahen iyẹnrẹn esiri na. Imizu ehworhare awan ẹne enana ri vwo oruru ni ha userhumu phia ha ukoko mwu, ọsoso idibo na na vwoma kugbe, ọkezẹko uvuẹn oghwa ọmase re se Lydia ro vwo uruemru re dede epha. (Acts 16:40) O jiri-i, ukoko ọkpokpọ ọnana nọ dẹrughwaroghwu obẹnbẹn. Echu nọ ha ihworho ri vwo utuoma kpahen urhomẹmro na kparehaso aghwoghwo Ilele Kristi enana. Ne mwu i Paul ọrhẹ Silas, kpe aye, jeghwai fi aye rhẹ ekanron. Ọke re tiobọnu aye, aye ni kọn bru idibo ekpokpọ na jeghwai ha udu rhẹ aye aghwẹ. Ọke oru, Paul, Silas, ọrhẹ Timothy ni nẹ amwa na, ọrẹn Luke nọ daji avwaye. Me yẹ imizu ri ha ukoko ọkpokpọ ọnana ine ruo? Nyoma userhumu ẹhẹn ọfuanfon i Jehova, aye ni ga rhọ rhẹ oruru. (Phil. 2:12) Oma ọ dabu merhen i Paul kpahen aye! w19.08 8 ¶1-2

Ro vwo jijiri na ye wu kware? Ra na kwa ọnọ sabu ghanren, ọnọ ji phẹrẹ ra na riosa. Ne wu kẹnoma rẹn osẹriọ, wu vwa kpare ekwakwa wu vwa guọlọ dẹ riosa-a. (Prov. 22:3) Arha ha ebẹnbẹn fọkime a hẹrote ihworho ọwan re vwo ẹguọlọ kpahen re kpomẹ, ọnọ sabu phẹrẹ ra na riosa. Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, karorhọ taghene “ẹrhomo kugbe orẹ” ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan brorhiẹn ẹghwanren. Jehova ọnọ kpahenrhọ ẹrhomo ọwan, nyoma rọ nọ yẹ ọwan ufuoma rọ nọ “sẹrorẹ ọmudu ọrhẹ oghwa iroro” ọwan, jeghwai ha userhumu rẹn ọwan dabu roro ekwakwa fiotọre. (Phil. 4:6, 7; 1 Pet. 5:7) Sẹrorẹ omamọ okugbe. Ta rẹn obọdẹn igbehian wu vwori kpahen ebẹnbẹn ọrhẹ aghọghọ wu mẹrẹn ne, maido eri dẹrughwaroghwu aruẹ erhirhiẹ ọnọ na ne. Wu rhe ruẹ ọnana, ọnọ ha userhumu wẹn. (Eccl. 4:9, 10) Igbehian wu vwori uvuẹn owian wu havwọ bi ine ji rhiẹ igbehian. w19.08 22 ¶9-10

Mesoriẹ i Jehova o surhe uvweri ọduado ọnẹyen rọ kẹta na mwu ekete re se Megiddo? E fiuvweri buebun ne uvuẹn ekete ro riotọre ọrẹ Megiddo ọrhẹ Jezreel. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, Jehova ọ ha userhumu rẹn ihworho yi fikparobọ avwaye. Jerẹ udje, Osolobrugwẹ ọ ha userhumu rẹn oguẹnzọn ro suẹn Israel re se Barak fiẹ olotu isodja i Canaan re se Sisera ọrhẹ egba owọnren enẹyen kparobọ, uvuẹn ekete “rọ kẹrẹ ame i Megiddo.” Barak ọrhẹ ọmẹraro ọmase re se Deborah ni kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ efikparobọ aye izede igbevwunu. Aye ni soro: “Ikereti na, na wọnrọn obẹ odjuwu . . . hasuẹ Sisera. O Jehova, jenẹ evwreghrẹn enọ ephian i hwu, ọrẹn, jenẹ ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahuọn họhọ ọren rọ va sa uvuẹn odidi ọnẹyen.” (Judg. 5:19-21, 31) Uvwre ọke uvweri Armageddon, evwreghrẹn Osolobrugwẹ ine hwuo, ọrẹn ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ ine simirhọ. O vwo ovẹnẹ ọghoghanren owu uvwre ivweri eva enana. Uvuẹn Armageddon, ihworho Osolobrugwẹ i wọnrọ-ọn. Aye i tobọ kpare ekwakwa owọnren owuorowu-u! ‘Omẹgbanhon aye ono rhiẹ ọrẹ aye ine vwo uruemru ọfọfọ, ji dje ẹruẹhaso phia’ kpahen Jehova, ro rhiẹ ọro suẹn emakashe na.—Isa. 30:15; Rev. 19:11-15. w19.09 9 ¶4-5

Izede owu re ne “bru” i Jesu yẹ ọrẹ ene yono kpahen oborẹ ọ tare jeghwai ru. (Luke 1:1-4) Ọwọrọ ọ sabu ruẹ ọnana rẹn ọwa-an. Ọwan ina ji sabu “bru” i Jesu nyoma re ne brorhiẹn taghene ene bromarhame jeghwai rhiẹ odibo i Kristi. Izede ọrọrọ re ne “bru” i Jesu yẹ ọrẹ ene bru ekpako ukoko na arha guọlọ userhumu. Jesu ọ hẹrote igegede yi nyoma “ẹghẹlẹ rẹn ituakpọ.” (Eph. 4:7, 8, 11; John 21:16; 1 Pet. 5:1-3) O fori na kpare idjaghwẹ ra na nekpẹn userhumu mie aye. O fo ne fiẹrorhọ taghene ekpako ukoko na ine rhe oborẹ ọ ha ẹhẹn ọwan, ọrhẹ oborẹ a guọlọre-e. Roro kpahen oborẹ omizu ọhworhare owu re se Julian ọ tare: “Ni mi nekpẹn userhumu, userhumu mi nekpẹn yen ọ ha usuẹn ẹghẹlẹ ri mai rhomu ra ha mẹ.” Ekpako ukoko jerẹ ekpako awanva ri ha userhumu rẹn Julian, ina sabu ha userhumu rẹn ọwan rhe “iroro i Kristi,” nọyẹ vwẹruọ jeghwai hẹrokele iroro ọrhẹ uruemru ọnẹyen. (1 Cor. 2:16; 1 Pet. 2:21) Aruẹ userhumu ọnana, ghini owu usuẹn ẹghẹlẹ ri mai rhomu aye ina sabu yẹ ọwan. w19.09 21 ¶4-5

Iyẹnrẹn i Baibol na o djephia taghene ẹhẹn ọfuanfon ọ ha userhumu rẹn ehworhare ọrhẹ emẹse buebun; ọrẹn aye a ha usuẹn awan 144,000 na-a. John ro Brawanrhame udje owu. (Matt. 11:11) David udje ọrọrọ. (Acts 2:34) Ana rhọmọ aye ọrhẹ awọrọ nẹ uhwu nẹ aye i nyerẹn uvuẹn paradais obaro na. Aye ephian ọrhẹ otu gbidigbidi na, ine vwo uphẹn aye ine dje atamwu aye kpahen Jehova ọrhẹ usuon ọnẹyen phia. Ọnana ọke ukaro uvuẹn ikuegbe ituakpọ rẹ Osolobrugwẹ o koko ihworho nẹ egbamwa ephian neneyo aye i ha ẹga riẹn. Se vwo ifiẹrorhọ re ne riẹ odjuwu yanghene rhirhiẹ otọrakpọ na, o fori na damoma ha userhumu rẹn ihworho ephian rhiẹ usuẹn ‘igegede ereva’ na. Phẹrẹkpẹ, Jehova ọnọ ha ukpokpogho rode rhe, rọ nọ ghwọghọ igọmẹti ọrhẹ ẹga ra suẹ ojẹriọ rẹn ituakpọ. Itiọrurhomẹmro, ọnana ghini ọkpẹ uphẹn rẹn otu gbidigbidi na, fọkime aye ina sabu ga i Jehova bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na!—Rev. 7:14. w19.09 31 ¶18-19

Rẹ akpọ Echu ọ joma toba ne na, ọwan i fiẹrorhọ taghene ana rha damu atamwu ọwan kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ Uvie yi nẹ ọke ephian. Ihworho ina rha ha ọwan djechẹẹ. Ọnana ọnọ sabu gbanhonrhọ fọkime ọwan i vwa hobọtua akpọ Echu-u. O fori ne ruẹ atamwu ọwan gbanhon ọke ọnana neneyo a sabu sẹroriẹ uvwre ọke ukpokpogho rode na. Uvwre ọke ukpokpogho rode na, ene ruẹ ewene sekpahen imizu ri na kobaro uvuẹn otọrakpọ na. Uvwre ọke owu, ene koko ọsoso era djẹha ri ji ha otọrakpọ na riẹ odjuwu nẹ aye i ye fiuvweri Armageddon. (Matt. 24:31; Rev. 2:26, 27) Ọnana no mevirhọ taghene Ugboma Usuon na orho rhirhiẹ ye-e. Ọrẹn, otu gbidigbidi na ine ji vwo okugbe. Imizu ri mwuovwan ri rhiẹ igegede ereva yi na kobaro ọke ọrana. O fori ne dje atamwu phia nyoma ana hobọtua imizu enana jeghwai nyalele ọkpọvi Osolobrugwẹ aye i haphia. Arha nyalele aye ene vwo esimirhọ! w19.10 17 ¶13-14

Naomi ọmase ro vwo ẹguọlọ kpahen Jehova rọ ji fuevwan kpahiẹn. Ọrẹn, ọke esa ye ọrhẹ emọyen awanva e hwu hin, nọ guọlọ wene odẹ ye riẹ “Mara,” ro mevirhọ “Omiamiamo.” (Ruth 1:3, 5, 20, 21) Ane ọmọ i Naomi ọ daji kẹriẹ uvwre ọke ebẹnbẹn yen ephian. Ruth ọ ghwai ha userhumu riẹn ọvo-o, ọrẹn ọ ji tẹmro bọrọbọrọ rẹn Naomi. Ruth o dje ẹguọlọ ọrhẹ obẹhatua ye phia rẹn i Naomi, nyoma ẹmro ri fiotọre ri ji nẹ ẹhẹn rhe rọ ta riẹn. Esa yanghene ane owuọwan uvuẹn ukoko na orho hwu, o fori na hobọtua ye. Awanva ri rọnmọ ne i họhọ erhan eva ra wọ kẹrẹ oma. Orho jiri bẹn, esiri erhan eva na ne kini owuowọnwan. Omarana, erhe ghwie owu jẹ ọreva ye vwo, ọnana nọ hobọte ọrẹ a nyajovwo na. Omaran ọ ji havwọ, uhwu orho kpe esa yanghene ane, iroro omiamiamo ọnana ọnọ sabu rhirhiẹ ye ọke jijiri. w19.06 23 ¶12-13

O fori na dabu ni aruẹ iruẹn ọrhẹ ughe re nẹ, kugbe uchunu ọke ra ghwọghọ rhẹ aye. Orho rhiomara-an, ana sabu ghwọghọ ọke ọwan rhẹ iruẹn ọrhẹ ughe ukperẹ ono rhiẹ ogame i Jehova. Udjoghwẹ ọrukaro, ọrẹ wu ne rhe uchunu ọke wa ghini ghwọghọ rhọ ye. Wu na sabu ya uchunu ọke wa ghwọghọ rhọ ye uvuẹn ọkprughwre owuowu rhotọre. Ya rhẹ uvuẹn ikalẹnda uchunu inọke wa ha ni ekpetughe, guọlọ emru uvuẹn itanẹti, yanghene wa ha ruiruẹn uvuẹn ifonuo. Wu rhe roro taghene ọke wa ghwọghọ rhẹ iruẹn ọrhẹ ughe e buẹn phan, damoma kwaphiẹ ọke na rhọ. Djiroro wu ne ruẹ ekwakwa ri mai ghanren vwẹre, orho ru wu na sabu bru ọke rhotọre rẹn iruẹn ọrhẹ ughe. Habaye, rẹ i Jehova nọ ha userhumu wẹn sabu nyamwu ẹkwaphiẹrhotọre na. Omarana, ne wu ne vwo ọke ọrhẹ omẹgbanhon wu ne ruẹ uyono i Baibol omobọ, ogame ekrun, riẹ iyono ukoko jeghwai vwobọrhọ owian aghwoghwo, ọrhẹ ọrẹ ene yono ihworho. Wu na ji riamerhen iruẹn ọrhẹ ughe wu djẹre, fọkime wu ha ogame i Jehova karo. w19.10 30 ¶14, 16; 31 ¶17

Emrẹ ẹgbukpe 55 C.E., imizu ri ha i Corinth ni brorhiẹn ọghoghanren owu. Aye i rhonrin taghene imizu ri ha uvuẹn Jerusalem ọrhẹ Judea a rioja fọkiẹ ebẹnbẹn ọrhẹ erhirhiẹ ogbere, aye ni brorhiẹn taghene aye ine ji toro igho ra na ha userhumu rẹn aye. (1 Cor. 16:1; 2 Cor. 8:6) Ọke ibiamo ezẹko a vrẹn, ọnyikọ Paul nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ukoko rọ ha i Corinth e toro igho aye i tare na-a. Fọkiẹ ọnana, aye arha sabu mwuegbe itetoro aye neneyo a haye ba itetoro ikoko erọrọ ra guọlọ kpara riẹ Jerusalemu-u. (2 Cor. 9:4, 5) Orhienbro imizu ri ha ukoko i Corinth na o serhọ, Paul o jirirẹ aye fọkiẹ esegburhomẹmro ọrhẹ ọdamẹ ọgbogbanhon aye i vwo kpahen ereva aye. Ọrẹn, nọ ji ha urhebro rẹn aye nẹ aye i wian owian aye i tonrhọ na hin. (2 Cor. 8:7, 10, 11) Udje aye o yonirin ọwan taghene ọkezẹko, ọnọ sabu bẹn harẹn Ilele Kristi ri tobọ vwo atamwu nẹ aye i nyamwu orhienbro aye. Mesoriẹ? Fọkiẹ ijẹgba, ana sabu rha kpare ẹdẹ. Yanghene oborẹ e vwe roro rhọ ọnọ sabu lẹrhiẹ bẹn ra na nyamwu orhienbro ọwan.—Eccl. 9:11. w19.11 26-27 ¶3-5

Jerẹ oborẹ ikpọfia o simi ugboma na, omaran esegburhomẹmro ọnọ o simuo nẹ irueruo akpọ na, jerẹ ọfanrhiẹn, ozighi ọrhẹ kemru kemru ri vwe serhọ rhẹ ọhọre Osolobrugwẹ. Re rhiẹ Ilele Kristi na, ọwan e fiuvweri ẹhẹn, a wọnrọn haso evwreghrẹn ọwan ri rhiẹ ikpodje na. (Eph. 6:10-12) Marhẹ ono ru mwuo ẹro taghene esegburhomẹmro ọnọ ọ gbanhon te ne, ọke edamuni i rha rhe? Ọrukaro, wu na vi nekpẹn userhumu mie Osolobrugwẹ nyoma ẹrhomo. Orho ru, gba lẹrhẹ i Baibol na kpọvi neneyo wu sabu vwo aruẹ ikẹro ri Jehova ọ ha nuo. (Heb. 4:12) Baibol na ọrhọ ta: “Hẹroso i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnọ, wu na hẹroso irherhe omobọ ọnọ-ọ.” (Prov. 3:5, 6) Vwana, gbe roro kpahen erhirhiẹ owu rọ phiare ro vwo jijiri na uvuẹn akpenyerẹn ọnọ, ọrhẹ oborẹ wu ru kpahiẹn. Jerẹ udje, wu vwo ebẹnbẹn igho dẹ ne? Wu karorhọ ive i Jehova rọ ha uvuẹn Hebrews 13:5, rọ tare: “O vwo ọke owuorowu mi na nyajẹ owẹwẹ vwo-o, mi jeghwai zẹ jẹ owẹwẹ vwo-o”? Ive ọrana ọ yẹruọ imwẹro taghene Jehova ọnọ ha userhumu wẹn? Orho rhiomaran, ọrana o djephia taghene wa dabu hẹrote ikpọfia ọrẹ esegburhomẹmro ọnọ. w19.11 14 ¶1, 4

O fori nẹ eri rọnmọ ne i dabu ghwọghọ ọke rhẹ ọmọ aye jeghwai hẹrote yi. Omarana, orhianẹ emiemọ i vwiẹ emọ na kpẹnkpẹn phan, nọ nọ bẹn rẹ aye ina dabu kpomavi rẹn ọmọ owuowu. Emiemọ ezẹko ri vwiẹ emọ ri kpẹnkpẹnren, i tare taghene ofu o zerẹ aye. Oma ọnọ rhọ ghwọghọ izu na ọke ephian. Ọnana ọ sabu hobọte uyono, ẹrhomo ọrhẹ owian aghwoghwo izu na? Obẹnbẹn ọrọrọ yẹ, oborẹ ono ru kerhọ uvuẹn uyono jeghwai mẹrẹn erere nie rhe. Itiọrurhomẹmro, esa ro vwo ẹguọlọ ọnọ damoma omamọ nọ sabu hobọtua izu na orhianẹ emọ na e kpokpo uvuẹn uyono ọrhẹ obẹ oghwa. Jerẹ udje, ọnọ sabu ha userhumu rẹn aniẹ wian owian oghwa ezẹko. Esa na ọnọ damoma ha userhumu rẹn ekrun na mẹrẹn erere nẹ ẹkwaphiẹrhotọre Ogame Ekrun ọke ephian. Esẹ ri rhiẹ Ilele Kristi i ji lele ekrun aye riẹ aghwoghwo ọke ephian. w19.12 24 ¶8

Marhẹ emọ Israel i ru mẹrẹn erere nẹ orẹ aye e ruẹ ukwọgbọ uvuẹn ẹgbukpe 50 na? Jerẹ udje, orhianẹ onyẹ Israel nọ riosa rọ lẹrheriẹ rhẹ otọriẹ nọ sabu kwosa na. Uvwre ọke orẹ ẹgbukpe 50 na, ana rharhumu yẹ ye otọre na. Omarana, ọhworhare na ọnọ sabu “ghwẹrioma riẹ ekwakwa ro vwori,” orho ru emọyen ni na ha otọre na riuku. Uvuẹn erhirhiẹ ọrọrọ, ohworho rọ ha erhirhiẹ ọgbogbanhon ọnọ sabu rhẹ owu usuẹn emọyen yanghene omayen rhẹ erhirhiẹ ọvrẹn, nọ sabu kwosa rọ rere. Uvwre ọke orẹ na, ọvrẹn na ọnọ sabu “ghwẹrioma bru ekrun ọnẹyen.” (Lev. 25:10) Neneyo ohworho owuorowu o jo rho rhiẹ ọvrẹn bẹmẹdẹ! Habaye, Jehova nọ tare: “O fo nẹ owuọwan usuẹn are na no rhiẹ ovwiegbere-e, fọkime i Jehova ọnọ yẹ are ebrurhọ uvuẹn otọre ri Jehova ọ harẹn are, nẹ are i ha riuku na.” (Deut. 15:4) Ọnana ọ vẹnẹ oborẹ ọ phia uvuẹn akpọ na inyenana, fọkime edafe e fe rhọ, ọrẹn ivwiegbere a rioja rhọ! w19.12 8-9 ¶3-4

Ọke i Jesu ọ dẹrughwaroghwu erhirhiẹ egbogbanhon, nọ nẹrhomo “rhẹ ukperi oviẹ kugbe amioviẹ.” (Heb. 5:7) Ẹrhomo ọnẹyen ro nẹ ẹhẹn rhe, o djephia taghene o vwo atamwu kpahen i Jehova, ọnana nọ lẹrheriẹ vwo omwemẹ rhọ rọ nọ huvwele yi. Harẹn i Jehova, ẹrhomo i Jesu ọ họhọ omamọ ọrhen ro nẹ ajijan ra torhẹ sa. Ọsoso akpenyerẹn i Jesu ọ lẹrhẹ oma merhen Ọsẹ ye, jeghwai kpare ọdo usun ọnẹyen rierun. Ọwan ina sabu hẹrokele i Jesu nyoma ra na damoma huvwele i Jehova jeghwai vwo atamwu kpahiẹn. Arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn, ọwan na nẹrhomo nẹ ẹhẹn vwe i Jehova fọkime ọwan i guọlọre nẹ oma ọ merhiẹn. Ọwan i mẹrẹnvwrurhe taghene erhe ruẹ oborẹ i Jehova o vwo utuoma kpahen, o rhiabọ dede ẹrhomo ọwa-an. Ọrẹn, erhe nyerẹn akpọ ọwan serhọ rhẹ ọhọre i Jehova, ono mwu ọwan ẹro taghene ẹrhomo ọwan ro nẹ ẹhẹn rhe, ọnọ họhọ ajijan ro vwo omamọ ọrhen ra torhẹ harẹn i Jehova. E vwo imwẹro taghene oma ọ merhen i Jehova kpahen emevigbanhon ọrhẹ atamwu re vwo kpahiẹn. w19.11 21-22 ¶7-8

Uvuẹn ẹgbukpe 1919, Jesu nọ ha ibiẹ ẹko imizu ẹhworhare ra djẹha nẹ aye i rhiẹ “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren.” Ọvrẹn ọrana yọ kobaro uvuẹn owian aghwoghwo na, jeghwai yẹ idibo i Kristi “emaren aye ọke ro fori.” Echu ọrhẹ akpọ ọnana i lẹrhẹ owian ọvrẹn ra hẹrosua na gbanhon, o vwo rhiẹ userhumu i Jehova bi, manẹ aye i vwa sabu wian owian ọnana-a. Udabọ ivweri akpọ ephian eva re fi ne, ẹkparehaso egbogbanhon, akpenyerẹn ọgbogbanhon, ọrhẹ osehiẹn, ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren ọ yẹ idibo i Kristi uvuẹn otọrakpọ na emaren ẹhẹn. Roro kpahen ẹbe sansan ri havwiẹ inyenana, re tiobọnẹ ọphẹ uvuẹn edjadjẹ ri vrẹn 900! Enana i dje fiotọre taghene Jehova ọ hobọtua ọvrẹn na. Ji roro kpahen emru ọrọrọ ro dje ebrurhọ i Jehova phia, nọyẹ owian aghwoghwo na. Itiọrurhomẹmro, e ghini ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na “lele ọsoso ekete re rhirhiẹ uvuẹn akpọ na.”—Matt. 24:14. w19.11 24 ¶15-16

Kẹgbukpe kẹgbukpe, uvuẹn Ẹdẹ Izobo Omephorho na, orherẹn ọduado na ọ torhẹ ajijan na vwẹre bọmọke o ki ze izobo na. Orho ru ọnana, no mwuien ẹro taghene ono vwo ekwerhọ Osolobrugwẹ bọmọke ono ki ze izobo ri hẹrhẹre. Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, no ruẹ emru ọghoghanren owu rọ ghwẹ ọrẹ ono tiobọnẹ usimi rẹn ituakpọ, bọmọke ọ ki ha arhọ ye ze izobo rẹn ọwan. Ọrana ime? Nyoma ro mevigbanhon jeghwai dje atamwu phia, Jesu nọ kwaphiẹ izede rhọ neneyo i Jehova ọ sabu rhiabọ dede izobo ọnẹyen. Izede ọnana, Jesu no no djephia taghene erhe ru lele ọhọre i Jehova, ọrana yọ mai serhọ rẹn ọwan. Jesu ọnọ kpare ọdo usun Ọsẹ ye rierun. Uvuẹn ọsoso akpenyerẹn i Jesu, ọye ọ nyalele irhi egbagba i Jehova nyoma rọ huvwele yi. O vwo ọdamuni yanghene ebẹnbẹn rọ lẹrhẹ oruru rọ nọ chochọn usun Ọsẹ ye seriotọre-e.—Phil. 2:8. w19.11 21 ¶6-7

Uvwre ọsoso ọke i Jesu o ghwoghwo, inyikọ na ri fuevwan i ghini rhiẹ obọdẹn igbehian rẹn i Jesu. (Prov. 18:24) Jesu ọ ha ukẹro ọghoghanren ni igbehian yen na. Uvwrẹ ọke ro ghwoghwo, imizie owuorowu e vwo esegburhomẹmro kpahiẹ-ẹn. (John 7:3-5) Uvwre ọke owu, imizie ne roro taghene o kpomorhuẹ. (Mark 3:21) Ọrẹ ovẹnẹ, uvuẹn ason i Jesu o ki hwu nọ sabu ta rẹn inyikọ ye ri fuevwan ẹmro isese i kẹdẹkẹdẹ inyenana. Inyikọ na i ru Jesu sọ ọkezẹko, ọrẹn ọ tẹnrovi orusọ na-a, ukpomaran ọ tẹnrovi esegburhomẹmro aye. (Matt. 26:40; Mark 10:13, 14; John 6:66-69) Uvuẹn ason rọ kẹta e ki kpe i Jesu, nọ ta rẹn inyikọ ye ri fuevwan: “Mi se rẹ are igbehian mẹ, fọkime mi ta rẹn are kpahen ọsoso ekwakwa mi rhon mie Ọsẹ mẹ.” (John 15:15) O vwo ẹfro-o, igbehian i Jesu i ghini ha udu rhọ ye aghwẹ omamọ. w19.04 11 ¶11-12

Marhẹ ohworho o ru rhe taghene a djẹriẹ ha no riẹ odjuwu? Ẹkpaherhọ na ọ ha uvuẹn ẹmro ọnyikọ Paul ọ ya vwe imizu ri ha Rome re “seri ni rhiẹ ihworho efuanfon na.” Haba ẹmro isese i kẹdẹkẹdẹ inyenana, nọ ta rẹn aye: “Fọkime a yẹ are ẹhẹn ọvrẹn rọ rharhumu suẹ ofẹ-ẹn, ọrẹn a yẹrẹ are ẹhẹn ọrẹ a dẹ are ha jẹrẹ emọ Osolobrugwẹ, nyoma ẹhẹn ọnana yẹ ame e kperẹ phia: ‘Abba, Ọsẹ!’ ” (Rom. 1:7; 8:15) Omarana, nyoma ẹhẹn ọfuanfon na, Osolobrugwẹ no dje yi phia rẹn era djẹha na taghene a djẹrẹ aye ha ne. (1 Thess. 2:12) Jehova o vwo ruie nẹ ihworho rọ djẹha ni riẹ odjuwu ni vwo ẹhẹn eveva kpahen use aye-e. (1 John 2:20, 27) Ilele Kristi ra djẹha i vwe fiẹrorhọ taghene ohworho yọ nọ ta rẹn aye taghene a djẹrẹ aye ha-a. w20.01 22 ¶7-8

A bọn “urhi ọrẹ i Kristi na” kpahen esiri rọ mai rhomu kparobọ, nọyẹ ẹguọlọ. (Gal. 6:2) Ẹguọlọ yo mwu i Jesu ruẹ kemru kemru ro ruru. Ẹguọlọ yo mwu ohworho dje aruẹdọn yanghene arodọmẹ phia. Aruẹ arodọmẹ ọnana yo mwu i Jesu yono otu buebun, simi ere kpomẹ, ghẹrẹ erẹ orhọmo o kpe, jeghwai rhọmọ eri hwuru. (Matt. 14:14; 15:32-38; Mark 6:34; Luke 7:11-15) Jesu o mwuegbe rọ nọ ha edamẹ awọrọ karo rẹn enẹyen. Izede rọ mai ghanren ri Jesu o dje ẹguọlọ phia, yẹ ọrẹ ọ ha arhọ ye kpahontọre hwu rẹn ọwan. Ana sabu hẹrokele i Jesu nyoma ana ha edamẹ awọrọ karo rẹn erẹ ọwan. Ana ji sabu hẹrokelie nyoma re ne dje aruẹdọn okokodo rẹn ihworho ri ha okogho re ghwoghwo. Ọwan a nyalele urhi ọrẹ i Kristi na ọke aruẹdọn orho mwu ọwan ghwoghwo jeghwai yono awọrọ iyẹnrẹn esiri na. w19.05 4 ¶8-10

Jesu ọ lẹrhẹ ihworho buebun vwo ugbomọphẹ nẹ abọ iyono efian rẹ ilori ẹga e yono. Ọke ọrana, a gba itu i Jew buebun vwo imwẹro kpahen iyono efian ọrhẹ irueruo ituakpọ. (Matt. 5:31-37; 15:1-11) Ihworho ri fori ni ha userhumu rẹn awọrọ ga Osolobrugwẹ, i vwa ga ye izede ro serhọ-ọ, omarana nọ họhọre taghene aye ituẹro. Aye ni daji okuku ọrhẹ ọdandan, fọkime aye i tiẹn Messiah na ọrhẹ iyono yi. (John 9:1, 14-16, 35-41) Fọkime Jesu o yono ihworho urhomẹmro na ji dje omamọ udje, no dje harẹn ihworho ri vwo homariotọre oborẹ aye ine ru kẹnoma rẹn iyono efian. (Mark 1:22; 2:23–3:5) Habaye, Jesu ọ lẹrhẹ ihworho vwo ugbomọphẹ nẹ abọ erhirhiẹ evrẹn rẹn ọdandan ra ha riuku. Fọkime Jesu ọ ha arhọ ye ruẹ otan, Jehova nọ sabu harhomu ihworho ri vwo esegburhomẹmro ri ji vwo ekwerhọ kpahen otan na.—Heb. 10:12-18. w19.12 10 ¶8; 11 ¶10-11

Jehova ọ nyoma ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen djeyi phia rẹn ihworho enana taghene ọ djẹrẹ aye ha ne. Nyoma izede ọnana, ẹhẹn ọfuanfon na “oka [yanghene ive]” ra yẹrẹ aye taghene aye ine rhirhiẹ odjuwu bẹmẹdẹ. (2 Cor. 1:21, 22) Orhianẹ a djẹ Olele Kristi owu ha, o mevirhọ taghene ono vi riẹ odjuwu? Ẹjo. Ono vi mwuien ẹro taghene a djẹriẹ ha no riẹ odjuwu. Ọrẹn, ọnọ vi karorhọ urhebro ọnana: “Imizu, are i ru ekete omẹgbanhon are o teri, neneyo use re se rẹ are ọrhẹ odjẹ ra djẹre are orhiẹ ọrẹ imwẹro, fọkime are e rhe ruẹ ekwakwa enana, are ine fikparobọ.” (2 Pet. 1:10) Omarana, arha tobọ se Olele Kristi no riẹ odjuwu, ọnọ mẹrẹn osa onana orhianẹ ọ sabu sẹrorẹ atamwu ọnẹyen toba.—Phil. 3:12-14; Heb. 3:1; Rev. 2:10. w20.01 21-22 ¶5-6

Emru owu rọ lẹrhẹ ibrurhe efian i Job awansa je vwo aruẹdọn kpahiẹn, aye e vwẹruọ oborẹ ọ ghini phia rẹn ugbehian aye-e. Fọkiẹ ọnana, aye ni brorhiẹn rọ sọre jeghwai guẹn i Job ẹzọn hwainhwain. Marhẹ ọwan ine ru kẹnoma rẹn aruẹ orusọ ọrana? Karorhọ taghene Jehova ọvo yo rhe ọsoso iyẹnrẹn kpahen erhirhiẹ ohworho. Dabu kerhọ oborẹ ọrọ rioja na ọ ta. Damoma vwẹruọ iroro yi ukperẹ wu na ghwai kerhọ ye ọvo. Wu rhe ru ọnana, ne wu na sabu roro rẹn omizuo. Aruẹdọn ọnọ lẹrhẹ ọwan kẹnoma rẹn uruemru ra ha awọrọ gun iguenguon fọkiẹ ebẹnbẹn aye. Ohworho ro gun iguenguon ọ vwọ bọn ukoko na gbanha-an; ọ hẹriẹ ye. (Prov. 20:19; Rom. 14:19) Ẹmro rọ tare ọnọ sabu ha ẹkuọn rẹn ohworho rọ rioja. (Eph. 4:31, 32) O fori na rha damoma guọlọ emamọ iruemru awọrọ, jeghwai roro kpahen oborẹ ene ru ha userhumu rẹn aye nyerẹn ghele ebẹnbẹn na! w19.06 21-22 ¶8-9