November

Inyenana, ihworho buebun re djephia taghene aye i ghwanranren, i tare taghene urhebro i Baibol na kpahen ukẹro ro serhọ ra ha ni oma ọwan, emru akpa. Aye na ta taghene ohworho ro roro taghene awọrọ i rhomu ghwẹ ye, ọvwidjigbo, ihworho ine ji nie sakamu. Ọrẹn, me yo nerhumu uruemru Echu ọnana rhe? Oma ọ merhen ihworho re roro kpahen oma aye ọvo? Oma ọ merhen ekrun aye? Aye i ghini vwo obọdẹn igbehian? Aye i vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ Osolobrugwẹ? Erhe ni oborẹ ọ phia inyenana, ọgo yọ mai rhomu, ọrẹ ana nyalele ẹghwanren akpọ na gbinẹ ẹghwanren rọ ha uvuẹn i Baibol na? (1 Cor. 3:19) Ihworho ra nyalele ẹghwanren ituakpọ na i họhọ ohworho ro vruru rọ ta rẹn ọwọrọ ro ji vru ne taghene o dje izede riẹn. Jesu ọ ta kpahen ihworho re dje oma taghene aye i “ghwanranren” ọke rọ ha otọrakpọ na: “Ituẹro yẹ aye ruẹ. Omarana, orhianẹ otuẹro o suẹn otuẹro ọrọrọ, aye awanva ine se rhẹ ọgọdọ.” (Matt. 15:14) Itiọrurhomẹmro, ẹghwanren akpọ ọnana emru akpa obaro Osolobrugwẹ. w19.05 24-25 ¶14-16

Ẹgbukpe ezẹko rhe na, uchunu ihworho na ne buẹnrhọ buẹnrhọ. O fori ne brudu kpahen ọnana? Ẹjo. Jene yono oborẹ ọsoriẹ. “Jehova o rhe ihworho enẹyen.” (2 Tim. 2:19) Jehova o rhe ọsoso ihworho rọ djẹha, ọrẹn imizu re kele uchunu ihworho na, e rhe-e. Omarana, ihworho re roro taghene a djẹrẹ aye ha, ọrẹn a djẹ aye-e, i ha usuẹn uchunu ihworho na. Jerẹ udje, ezẹko a riẹ ibrẹdi na jeghwai da enyo na bi, ọrẹn aye i dobọji ne. Ọkezẹko, ezẹko ina sabu vwo emiamo iroro rọ lẹrherẹ aye roro taghene aye ine lele i Jesu sun obẹ odjuwu. Ọrẹn, o fiotọre taghene ọwan e rhe uchunu ihworho ra djẹha ri hẹrhẹre uvuẹn otọrakpọ na-a. Ono vwo ihworho ra djẹha uvuẹn ekete sansan uvuẹn otọrakpọ na ọke i Jesu ọnọ rhe mọ ha aye riẹ odjuwu. Baibol na ọ tare taghene uvwre ọke oba na, ono vwo ihworho ezẹko ra djẹha uvuẹn otọrakpọ na. (Rev. 12:17) Ọrẹn, ọ ta rẹn ọwan uchunu ihworho ra djẹha ri na hẹrhẹ ọke ukpokpogho rode na ọnọ tonrhọ-ọ. w20.01 29-30 ¶11-13

Jesu ọ ha udje ọmọ ro rhiẹ osoghoro na dje oborẹ ẹguọlọ i Jehova o kodo te. (Luke 15:11-32) Ọsẹ na uvuẹn udje ọrana o fiẹrorhọ taghene ọmọyen ọnọ rharhumu rhe. Ọke ọmọ na ọ rhe, ọsẹ ye no dedirie sasasa. Orhianẹ e beghe nẹ obọrẹ i Jehova jeghwai ghwẹriẹ, o mwurun ọwan ẹro taghene Ọsẹ ọwan ro vwo ẹguọlọ o mwuegbe ji vwo omwemẹ ro no dede ọwan ha. Jehova ọnọ kwaphiẹ oborẹ Adam ọ ghwọghọre. Ọke Adam ọ tiẹn uvwele hin, Jehova no brorhiẹn rọ nọ dẹ awan 144,000 nẹ uvuẹn otọrakpọ na, nẹ aye i leli Jesu sun ẹrhẹ irodje ọrhẹ irherẹn obẹ odjuwu. Jesu ọrhẹ awan 144,000 na ina ha userhumu rẹn ituakpọ ri huvwele rhiẹ ihworho ri gbare uvuẹn akpọ ọkpokpọ na. Ọke ọdamuni rọ kẹta orho hin ne, Jehova ọnọ yẹ aye arhọ i bẹmẹdẹ. Oma nọ nọ merhen Ọsẹ ọwan rọ nọ mẹrẹn ọsoso akpọ na rọ vuọnren rhẹ emọyen ri gbare. Ọnana ono rhiẹ ọke omamerhomẹ dẹn! w20.02 6-7 ¶17-19

O fori nẹ ọwan ephian i nọ oma ọwan, ‘Ewene mie ruẹ ni mi sabu rhiẹ obọdẹn Olele Kristi, ọrẹ omeru gbinẹ o nẹ ẹhẹn mẹ rhe? O fori nẹ ihworho ephian i mẹrẹn ovẹnẹ na. Uvuẹn ẹmro i Jesu ra ya rhẹ Matthew 12:43-45, no dje oborẹ o fori ne ru rẹn ọwan. Ẹmro erana i yonirin ọwan uyono ọghoghanren ọnana: O fori ne ti iroro esọsọ nẹ ọmudu ọwan; ọ ji ghanren omamọ na ha iroro Osolobrugwẹ vuọn yen. Ene ghini sabu wene iroro ọwan yanghene aruẹ ohworho ra havwọ uvuien? Baibol na nọ tare: “Are i ku uruemru ọkpokpọ na rhọ ra maren lele ọhọre Osolobrugwẹ ọrẹ obọdẹn ọvwata ọrhẹ atamwu.” (Eph. 4:24) Dedevwo ana sabu wene aruẹ ohworho ra havwọ uvuien, ọrẹn ọ lọhọ-ọ. Ene vi ru vrẹn ọrẹ ana tiẹn ojemẹ ọrhẹ irueruo esọsọ. O fori ne wene “ẹhẹn ro sun iroro” ọwan. Ọnana o sekpahen ọrẹ ene wene ojemẹ ọwan, oborẹ e vwo ẹguọlọ kpahen ọrhẹ oborẹ o mwu ọwan ruẹ ekwakwa. Ọnana ọ guọlọ omẹdamu ọke ephian. w19.06 9-10 ¶6-7

Jehova o ji dje aruẹdọn riẹn nyoma ro dje emakashe ye simie ọrhẹ ekrun ọnẹyen. Ọrẹn, ukperẹ ọnọ nyalele orhetio emakashe na jeghwai brokpakpa zẹ nẹ Sodom ogege, Lot no “gbeghẹrẹ.” Ọnana nọ lẹrhẹ emakashe na mọrọn obọ ye jeghwai suien ọrhẹ ekrun ọnẹyen zẹ nẹ amwa na. (Gen. 19:15, 16) Emakashe na ni ta riẹn taghene ọ zẹ riẹ obọrẹ o vwo igbenu omamọ. Ọrẹn ukperẹ i Lot ọnọ huvwele i Jehova, nọ tare taghene ọ guọlọ riẹ amwa owu rọ kẹrẹ avwaye. (Gen. 19:17-20) Jehova ọ kerhọ i Lot rhẹ erhionrin jeghwai kwe no riẹ amwa ọrana. Ọke oru ofẹn no mwu i Lot ro no rhirhiẹ avwaye, omarana nọ kwa riẹ obọrẹ o vwo igbenu omamọ na, ro rhiẹ ekete ri Jehova ọ kiki ta riẹn taghene ọ zẹ nya na. (Gen. 19:30) Itiọrurhomẹmro, Jehova o dje erhionrin oghẹnrensan phia riẹn! Jerẹ i Lot, owuọwan uvuẹn ukoko na ọnọ sabu brorhiẹn ro no se kpe yi. Ọrana ọrhọ phia, marhẹ ana kpahenrhọ ye lele? Ọnọ sabu rhiẹ ọdamuni harẹn ọwan na ta riẹn taghene ọ rioja fọkiẹ oborẹ o ruru, rọ nọ ji sabu rhiẹ urhomẹmro. (Gal. 6:7) Ọrẹn, ana sabu ru rhomu ghwẹ omaran. Ana sabu hẹrokele oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn i Lot. w19.06 20-21 ¶3-5

Evwreghrẹn ọwan i rha dobọ ogame ọwan ji, aye ne fiẹrorhọ taghene ana zofẹn ra na ga i Jehova. Habaye, ọnana ọnọ sabu lẹrhẹ ihworho buebun mọrenfian banren ọwan, dje elọkpa rhiẹ eghwa ọwan, gba ọwan riẹ ẹghware yanghene mwu ezẹko usuẹn ọwan riẹ ekanron. Aye i fiẹrorhọ taghene ofẹn ono mwu ọwan fọkime aye i fiẹ imizu ọwan ezẹko rhẹ ekanron. Ọwan i rha lẹrhẹ aye fiẹ ofẹn rhẹ ẹhẹn ọwan, ana sabu “dobọ” ogame i Jehova ji. Ọwan i vẹnẹ ihworho re dje rhẹ Leviticus 26:36, 37. Ọwan i kwe nẹ ofẹn ọ lẹrhẹ ọwan tirierhumu ra na ha ẹga rẹn i Jehova-a. Ọwan i hẹroso i Jehova, omarana a vwa rha zofẹ-ẹn. (Isa. 28:16) Ọwan a nekpẹn ọkpọvi Jehova nyoma ẹrhomo ẹnẹ. Fọkime Jehova ọ ha userhumu rẹn ọwan, e rheri taghene onyakpọ owuorowu tobọ te igọmẹti rọ mai vwo omẹgbanhon, ọ sabu lẹrhẹ ọwan dobọ ogame i Jehova jẹ-ẹ. Ukperẹ ẹkparehaso ọnọ lẹrhẹ ọwan zofẹn ra na ga i Jehova, ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan fiudugbere rha ga ye. w19.07 9-10 ¶6-7

Orhianẹ wa ji mẹrẹn ohworho rọ guọlọ rhiẹ odibo uvuẹn ekete we ghwoghwo-o, wu vwe fiobọrhotọre-e. Jesu ọ tare taghene owian re ruẹ odibo ọ họhọ owian re mwu irhenrin. Ikpirhenrin a ghwọghọ ọke buebun aye e ki mwu irhenrin. Ọgbọ buebun, aye a wian nẹ ason te igidi urhiọke, ọkezẹko aye a tobọ ghwa owọ riẹ ekete iseseri. (Luke 5:5) Omaran ọ ji havwọ, ighwoghwẹmro ezẹko a ji ghwọghọ inọke buebun guọlọ ohworho rọ guọlọ yono i Baibol na uvuẹn ọke ọrhẹ ekete sansan. Mesoriẹ? Neneyo aye i sabu mẹrẹn ihworho buebun. Ihworho re dje omẹdamu phia a mẹrẹn erere, fọkime aye a mẹrẹn ihworho ri vwo omamerhomẹ kpahen aghwoghwo na. Wu na sabu damoma ghwoghwo uvwre ọke wu na mẹrẹn ihworho yanghene uvuẹn ekete wu na sabu mẹrẹn aye? Mesoriẹ o fo ne vwo erhionrin ọke arha ha i Baibol yono ihworho? Fọkime o fori na ha userhumu rẹn ọravwọ yono i Baibol na, jeghwai vwo ẹguọlọ kpahen oborẹ o yonorin. O fori na ha userhumu rẹn ọmọ uyono na vwo ẹguọlọ kpahen Jehova, ro vwo i Baibol na. w19.07 18-19 ¶14-15

Ihworho ezẹko ina rha damoma wọnrọn haso ẹhẹn obrorhiẹn ro kpokpo aye fọkiẹ edandan aye i ru vrẹn ne. Orho rhiẹ omaran, wu na sabu tuẹn isese i Baibol omobọ rhọ rọ tẹmro kpahen izobo otan i Kristi. Erhe yono, roro kodo, jeghwai nẹrhomo kpahen irhomu-ẹmro eghoghanren, ana sabu fi ẹhẹn iborhin kparobọ. Ẹhẹn iborhin orho rhiẹ ukọ rẹn ọwan fọkiẹ edandan ọwan ri Jehova ọ harhomu ne-e. Roro kpahen emru ọrọrọ ra na sabu yono mie Paul. Ihworho ezẹko ina sabu sẹrerhumuji obọdẹn owian nẹ aye i sabu ha Uvie na karo. Orho rhiẹ omaran, ana sabu kpariroro vrẹn ekwakwa ra sẹrerhumuji ne nyoma re ne je vwo ojemẹ kpahen efe ri vare ọwan obọ? (Num. 11:4-6; Eccl. 7:10) “Ekwakwa ra nyajovwo ne,” ọnọ sabu rhiẹ oborẹ e ruru uvuẹn ogame i Jehova yanghene ebẹnbẹn re dirin. Itiọrurhomẹmro, erhe roro kpahen oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn ọwan jeghwai hobọtua ọwan vrẹn ne, ọnọ lẹrhẹ ọwan tikẹriẹ rhọ. Ọrẹn, o fo ne roro taghene owian ra wian rẹn i Jehova o te ne-e.—1 Cor. 15:58. w19.08 3 ¶5-6

Ana sabu lele Osolobrugwẹ tẹmro ọke ephian, o toro ekete ra havwọ-ọ. Ọye o vwo omwemẹ rọ nọ kerhọ ẹrhomo ọwan ọke ephian. Erhe vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ i Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo ọwan lele, ọnọ lẹrhẹ ọwan tikẹriẹ rhọ. Ọbo ijoro na nọ tare, “Mi vwo ẹguọlọ kpahen Jehova fọkime o rhon uvwele mẹ.” (Ps. 116:1) Jehova ọ vwọ kerhọ ẹrhomo ọwan ọvo-o, ọrẹn ọ kpahanrhọ aye. Ọnyikọ John nọ yẹrẹ ọwan imwẹro ọnana: “Kemru kemru ra nekpẹn yen ro serhọ rhẹ ọhọre [Osolobrugwẹ], ọye ọnọ kpahenrhọ ye rẹn ọwan.” (1 John 5:14, 15) Ọkezẹko, Jehova ọ vwọ kpahanrhọ ẹrhomọ ọwan uvuẹn izede re fiẹrorhọ-ọ. Ọrẹn, ọye o rhe oborẹ ọ mai rhomu rẹn ọwan, omarana ọkezẹko, ẹkpahenrhọ ẹrhomo ọwan no rhiẹ ẹjo, yanghene ọ guọlọre na hẹrhẹ. (2 Cor. 12:7-9) Jehova ọ hẹrote ọwan. O ruẹ oborẹ ọ guọlọre nẹ esẹ ephian i ru. (1 Tim. 5:8) Ọ hẹrote edamẹ ugboma ọrẹ emọyen. Ọ guọlọ ne brudu kpahen emaren, ewun, yanghene ekete re ne rhirhiẹ-ẹ. (Matt. 6:32, 33; 7:11) Jerẹ ọmiọmọ ro vwo ẹguọlọ, Jehova o ji ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre re ne nyerẹn obọdẹn akpọ obaro na. w20.02 5 ¶10-12

Rhẹ ihworho ephian ri vwo ifiẹrorhọ aye ine riẹ odjuwu yi ha usuẹn “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren” na-a. (Matt. 24:45-47) Jerẹ oborẹ ọ havwọ ọke ahwanren, inyenana Jehova ọrhẹ Jesu, e ji yono ihworho buebun nyoma ẹko imizu ezẹko. Uvuẹn ọke inyikọ na, ibiẹ ihworho ọvo usuẹn era djẹha na, ya ha ya obọrẹ a ha edjadjẹ i Greek ya uvuẹn i Baibol na. Inyenana, Ilele Kristi ezẹko ra djẹha ọvo yi vwo owian aye ina yẹ ihworho Osolobrugwẹ “emaren aye ọke ro fori.” Jehova o brorhiẹn rọ nọ ha arhọ i bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na rẹn idibo yi buebun ne, ọrhẹ enyerakpọ obẹ odjuwu harẹn ibiẹ ihworho ri ne leli Jesu sun. Jehova ọ kwosa rẹn idibo yi ephian, nọyẹ onyẹ i “Jew” na, ọrhẹ “ehworhare ikpe” na, ọ ji guọlọ nẹ aye i huvwele yi ji fuevwan ga ye. (Zech. 8:23) Ọwan ephian ine vi vwo omeriotọre. Ọwan ephian ina vi ga i Jehova kugbe ọrẹ okugbe. Ana vi wian gbanhon ne toroba ufuoma ukoko na. Rẹ oba na o tiẹkẹrẹ ne na, jenẹ arha ga i Jehova jeghwai nyaleli Kristi jerẹ “ẹko igegede owu.” w20.01 31 ¶15-16

Ọwan i sabu gba ihworho ekrun ọwan nẹ aye i dede iyẹnrẹn esiri na-a, ọrẹn ana ha udu rhẹ aye aghwẹ nẹ aye i rhie ẹhẹn ọrhẹ ọmudu aye firhọ, jeghwai roro kpahen urhomu edje i Baibol na. (2 Tim. 3:14, 15) Dje omamọ udje phia. Ọgbọ buebun, oborẹ e ruẹ ọ hobọte ihworho ekrun ọwan ghwẹ oborẹ a ta. Rha damoma ha userhumu rẹn ihworho ekrun enọ. Jehova o dje udje ọnana rẹn ọwan. “Ọgbọ buebun” ọ yẹ ihworho uphẹn aye ine rhiabọ dede iyẹnrẹn esiri na jeghwai vwo arhọ. (Jer. 44:4) Ọnyikọ Paul nọ ta rẹn Timothy nọ rhọ damoma ha userhumu rẹn awọrọ. Mesoriẹ? Fọkime orho ru ọnana, ono simi omayen ọrhẹ ihworho ri kerhọ ye. (1 Tim. 4:16) E vwo ẹguọlọ kpahen ihworho ekrun ọwan, omarana, a guọlọre nẹ aye i rhe irhomẹmro ri ha Baibol na. w19.08 14 ¶2; 16-17 ¶8-9

O fori na karorhọ taghene ohworho ọrhọ ha urhebro rẹn ọwan, o rurie fọkime orusọ ọwan ọ gbanhon vrẹn oborẹ e roririe rhọ ne. Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, ọnọ sabu bẹn ra na ha urhebro ra yẹrẹ ọwan ogege. Ana sabu ha ohworho na guẹnzọn fọkiẹ aruẹ ohworho rọ havwọ, yanghene oborẹ ọ ha urhebro na phia lele. Ọrẹn ọwan i rha homariotọre, ana damoma vwo uruemru ro serhọ. Ohworho ro vwo omeriotọre, o dje ọdaremẹro phia kpahen urhebro. Jerẹ udje: Gbe rorie taghene wu ha uvuẹn uyono. Ọke we lele imizu ezẹko tẹmro hin, owuọwan usuẹn aye nọ ta wẹn taghene ibiẹ emaren ọ tanmwu ikanwọn. O vwo ẹfro-o, ofa ọnọ ruọ. Ọrẹn, oma ọ ji merhuọn taghene ọye ọ ta wẹn? Itiọrurhomẹmrọ, oma ọnọ merhuọn orhianẹ ohworho ọ kiki ta wẹn! Omaran ọ ji havwọ, o fori ne dje ọdaremẹro phia rẹn omizu uvuẹn ukoko na ro fiudugbere yẹ ọwan urhebro ọke ra guọliẹ. O fori na ha ohworho na rhiẹ ugbehian ọwan, ukperẹ ono rhiẹ ọvwreghrẹn ọwan.—Prov. 27:6; Gal. 4:16. w19.09 5 ¶11-12

Jehova ọ ha owian ọghoghanren rẹn izu, ọ ji yẹ ye omẹgbanhon ro no sun emọyen. Itiọrurhomẹmro, oborẹ izu ọ tare jeghwai ru ọnọ sabu hobọte emọyen uvuẹn ọsoso akpọ aye. (Prov. 22:6) Jene yono kpahen oborẹ izu ina sabu yono mie i Mary ro rhiẹ izu i Jesu. Mary ọ dabu rhe Eyaya Ọfuanfon na. O vwo ọghọ okokodo ọrhẹ omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. O mwuegbe rọ nọ huvwele ọkpọvi Jehova, dedevwo o rheri taghene ọsoso akpenyerẹn yen ono wene. (Luke 1:35-38, 46-55) Izu, are ina sabu hẹrokele udje i Mary uvuẹn izede buebun. Izede ọgo? Ọrukaro, o fori nẹ are i sẹrorẹ onyerẹnkugbe are rhẹ i Jehova nyoma uyono i Baibol omobọ ọrhẹ ẹrhomo ẹnẹ. Ọreva, o fori nẹ are i damoma ruẹ ewene uvuẹn akpenyerẹn are neneyo are i sabu ruẹ oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma. w19.09 18 ¶17-19

Ọnyikọ John nọ menemena arudo. Uvuẹn emena na, na ta rẹn emakashe taghene aye i mọren aphẹrẹ oghwọghọ ọrẹ ukpokpogho rode na, bọmọke ana koka rhẹ ẹko evrẹn owu. (Rev. 7:1-3) Ẹko ọrana yẹ awan 144,000 ri ne leli Jesu sun obẹ odjuwu. (Luke 12:32; Rev. 7:4) Ọke oru, John nọ hunute ẹko ọrọrọ, aye i bunrun omamọ te erhirhiẹ ro kperi: “Nughe!” Ẹmro rọ nọ sabu djephia taghene ọ mẹrẹn oborẹ o gberie unu. Me yi John ọ mẹrẹnren? “Otu gbidigbidi, rẹ onyakpọ owuorowu ọ vwọ sabu kele, ri nẹ egbamwa ọrhẹ ivwiẹ ọrhẹ ihworho kugbe edjadjẹ ephian rhe, ri mevi obaro aga usun na ọrhẹ obaro ọmogegede na.” (Rev. 7:9-14) Roro kpahen oborẹ oma o ru John ọke ro rhe taghene ihworho buebun ọke rọ sa obaro na, ina ga Osolobrugwẹ izede rọ guọlọre! O vwo ẹfro-o, emena arudo na ọ bọn esegburhomẹmro i John gbanhon. Omarana, ọnọ ji bọn ọwan gbanhon, ra mẹriẹn taghene ọwan e nyerẹn uvwre ọke ro ruẹ gba na! Uvuẹn ọke ọwan na, iduduru ihworho a ga i Jehova ne, aye i ji vwo ifiẹrorhọ aye ina vabọ ukpokpogho rode na jeghwai nyerẹn uvuẹn akpọ na bẹmẹdẹ. w19.09 26 ¶2-3

Ha ẹhẹn rorie taghene ihworho re suẹn egbamwa na ni ghwoghwori taghene e vwo “ufuoma ọrhẹ omefuon” ne. Aye ina sabu rha kparoma taghene akpọ na o vwo ufuoma ne. Egbamwa na ina rha guọlọ ne roro taghene aye ina sabu kwaphiẹ ebẹnbẹn ituakpọ rhọ. Ọrẹn, aye i sabu suẹn oborẹ ọnọ homaphia-a. Ana ghwọghọ i “Babylon Rode!” (Rev. 17:5, 15-18) “Osolobrugwẹ [ono fie] rhẹ ọmudu aye nẹ aye ru oborẹ ọ ha ẹhẹn yen.” Me yọ ha ẹhẹn yen? Ọrẹ ọnọ ghwọghọ okugbe ẹga efian ọrẹ akpọ na, tobọ te ẹga ra gemai ruẹ taghene aye a ga Osolobrugwẹ. Osolobrugwẹ ono fiẹ oborẹ ọ ha ẹhẹn yen rhẹ ọmudu “ighoro ikpe” ọrẹ “aramo rọ djoma na.” Ighoro ikpe na i mevirhọ omẹgbanhon usun oseghe ra hobọtua “aranmo rọ djoma” na, ro rhiẹ Ukoko Okugbe Egbamwa Akpọ na. (Rev. 17:3, 11-13; 18:8) Omẹgbanhon usun oseghe i rha kparehasuẹ ẹga efian ne, ọnana yo no rhiẹ ọtonrhọ ukpokpogho rode na. Ono ghini rhiẹ emru ofẹn rọ nọ hobọte ituakpọ ephian. w19.10 14 ¶1, 3

Uvuẹn ọke inyikọ na, Diotrephes ọ rioma kpahen ihworho ra kobaro uvuẹn ukoko na. Ọ guọlọ vwo “ekete ọrukaro” uvwre imizu ri ha uvuẹn ukoko na, omarana nọ tẹmro ibiobiomu ri ne biomu odẹ ọnyikọ John ọrhẹ imizu erọrọ ra kobaro uvuẹn ukoko na. (3 John 10) Dedevwo ọwan i vẹnẹ Diotrephes, ọrẹn ana sabu rha rioma kpahen imizu ra yẹre uphẹn ẹga ro jerẹ ọwan, maido orhianẹ e roro taghene ọwan i mwuovwan aruẹ uphẹn ọrana, jerẹ omizu ra yẹre na. Omẹriọ ọsọsọ ọ họhọ odin ro vwo ọdedju. Omẹriọ ọrhọ họ uvuẹn ọmudu ọwan ne, ọ bẹn ra na sabu tie nie. Omẹriọ ọsọsọ, o surhobọmwu omẹriọ ro vwo fo, omẹkpare ọrhẹ uruemru ufiuvwele. Omẹriọ ọsọsọ ọnọ sabu ghwọghọ omamọ iruemru jerẹ ẹguọlọ, arodọmẹ ọrhẹ uruemru esiri. Arha mẹrẹnvwrurhe taghene omẹriọ ọ ha uvuẹn ọmudu ọwan, o fori ne tie nie. w20.02 15 ¶6-7

Ọnyikọ Paul nọ ta taghene ọye ọ dẹrughwaroghwu obẹnbẹn omobọ. Ọye o se obẹnbẹn ọnana “ọmakashe Echu” rọ “ghwiẹ” ye (yanghene “kpe ye,” ekete ra djokarhọ). Ọkezẹko, rhẹ Echu yanghene ikpodje na yi suẹ ebẹnbẹn i Paul ri họhọ uvwẹn na-a. Ọrẹn, ọke ikpodje na a djokarhọ “uvwẹn” yen, ọkezẹko aye ni dabu dumie rhọye neneyo ọ miamo i Paul rhọ. Me yi Paul o ruru? Ọke ukaro, Paul ọ guọlọre ni Jehova o ti “uvwẹn” na nie. Nọ tare: “Ọgbesa yi mi rẹ Ọrovwori na [Jehova] . . . neneyo uvwẹn na ọ sabu nẹ omamẹ.” Ọrẹn, udabọ ẹrhomo i Paul, uvwẹn na o nẹ omaye-en. Ọnana no mevirhọ taghene Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo i Pau-ul? Ẹjo. Ọ kpahenrhọ ẹrhomie. Jehova o tiẹ ebẹnbẹn i Paul nie-e, ọrẹn ọ yẹriẹ omẹgbanhon neneyo ọ sabu vwo edirin. Jehova nọ tare: “Mie ruẹ omẹgbanhon mẹ gba uvuẹn erhirhiẹ ovwiẹlẹme.” (2 Cor. 12:8, 9) Nyoma userhumu Osolobrugwẹ, Paul ọ sabu sẹrorẹ aghọghọ ọrhẹ ẹhẹn ro totọre!—Phil. 4:4-7. w19.11 9 ¶4-5

O fori na ha ẹga rẹn i Jehova ọvo, fọkime ọye yọ maren ọwan jeghwai yẹ ọwan arhọ. (Rev. 4:11) Ọrẹn, o vwo obẹnbẹn owu. Dedevwo ọwan a họghọ rẹn Jehova jeghwai vwo ẹguọlọ kpahiẹn, ekwakwa ezẹko ina sabu lẹrhẹ ọwan ja ha ẹga ro fiotọre rẹn Jehova. Uvuẹn i Baibol na, ogame ro fiotọre ra harẹn Osolobrugwẹ o mevirhọ ẹguọlọ okokodo re vwo kpahiẹn. Na ha ẹga ro fiotọre rẹn Jehova, o mevirhọ taghene ọye ọvo yẹ ọwan ina ga. Ọwan i ha uphẹn rẹn ohworho owuorowu yanghene emru owuorowu nọ ha ẹrhẹ ye uvuẹn ọmudu ọwa-an. (Ex. 34:14) Ẹga ra harẹn Jehova orhiẹ ogame ghemeghe-e. Mesoriẹ? Fọkime a bọnriẹn kpahen irhomẹmro re yono kpahiẹn ne. Ọwan i me vwo ẹguọlọ kpahen iruemru irhorhomu enẹyen ne. Ọwan i ji vwo ẹguọlọ kpahen oborẹ o vwo ẹguọlọ kpahen, ji vwo utuoma kpahen oborẹ o vwo utuoma kpahen. Ọwan i vwẹruọ ọhọriẹ rẹn ituakpọ jeghwai hobọtua ye. Oma ọ merhen ọwan fọkime ọ yẹrẹ ọwan uphẹn re ne rhiẹ igbehian yen. (Ps. 25:14) Kemru kemru re yono kpahen Ọmemama ọwan o tiẹ ọwan kẹriẹ.—Jas. 4:8. w19.10 26 ¶1-3

Inyenana, imizu ọwan a mẹrẹn ebẹnbẹn sansan. Jerẹ udje, buebun a rioja fọkiẹ oghwọghọ kpregede. Ọrana ọrhọ phia, ezẹko usuẹn ọwan ina sabu rhiabọ dede aye nẹ aye i lele ọwan rhirhiẹ. Awọrọ ina sabu ha userhumu igho phia. Ọrẹn, ọwan ephian ina sabu nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn aye. Arha mẹrẹnvwrurhe taghene ẹhẹn omizu owu o seriotọre, ọkezẹko a sabu rhe oborẹ ana ta jeghwai ru-u. Ọrẹn, ọwan ephian ina sabu ha userhumu buebun phia. Jerẹ udje, ana sabu lele aye ghwọghọ ọke kugbe. Ana sabu dje uruemru esiri phia nyoma ra na dabu kerhọ ye ọke rọ tẹmro. Ana ji sabu se ekete i Baibol rọ mai je ọwan riẹn. (Isa. 50:4) Oborẹ ọ mai ghanren yẹ, wu ha avwaye ọke ugbehian ọnọ ọ mai guọluọ. O fori ne vwo omwemẹ ra na bọn jeghwai sẹrorẹ omamọ onyerẹnkugbe rhẹ imizu ukoko na vwana. Aruẹ igbehian enana ine rhirhiẹ ye nẹ ọke ọnana ye ti bẹmẹdẹ! w19.11 7 ¶18-19

Ọnana izobo ro nẹ ẹhẹn rhe rẹ ohworho o ze fọkime o vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ ye. Ohworho ro ze izobo na, ihworho ekrun ọnẹyen ọrhẹ irherẹn na yi na riẹ aranmo ra ha ze izobo na. Ọrẹn ekete ezẹko uvuẹn aranmo na, a ha aye ze izobo rẹn i Jehova ọvo. Ekete ego? Ekete rọ mai ghanren rẹn i Jehova uvuẹn aranmo na yẹ ekete ro vwo imrin. Ọ ji ta taghene eghọn erọrọ uvuẹn aranmo na jerẹ ikeriviewun na, i ji ghanren riẹn omamọ. (Lev. 3:6, 12, 14-16) Omarana, oma ọ merhen i Jehova orhianẹ onyẹ Israel ọ ha eghọn eghoghanren enana, ọrhẹ ekete ro vwo imrin uvuẹn aranmo na ze izobo riẹn nẹ ẹhẹn rhe. Onyẹ Israel ro ze aruẹ izobo enana, no djephia taghene o vwo omwemẹ rọ nọ yẹ i Jehova oborẹ ọ mai rhomu. Omaran ọ ji havwọ rẹn Jesu, ọ homakpahontọre yẹ i Jehova oborẹ ọ mai rhomu nyoma rọ ha ẹga riẹn nẹ ẹhẹn rhe. (John 14:31) Oma ọ merhen i Jesu ọke ro ruẹ ọhọre i Jehova. (Ps. 40:8) Oma ọ dabu merhen i Jehova ọke rọ mẹrẹn i Jesu rọ gariẹ nẹ ẹhẹn rhe! w19.11 22-23 ¶9-10

Baibol na ọ tare taghene ọke Osolobrugwẹ ọ ma ekwakwa ẹdọke “erhan” hin, no ronmoma. (Gen. 2:2) Ọrẹn, Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen owian, “ọ ji wian” me te inyenana. (John 5:17) Ẹkwaphiẹrhotọre Ẹdẹ Omeronmo na, ọ họhọ ẹdẹ ri Jehova ọ ha ronmoma ri Genesis ọ ta kpahen. Osolobrugwẹ ọ tare taghene Ẹdẹ Omeronmo na, oka ro djephia taghene ọye ọrhẹ Israel i gba havwiẹ. (Ex. 31:12-14) A ha uphẹn rẹn ohworho owuorowu nọ wia-an, tobọ tẹ emọ, evrẹn ọrhẹ eranmo dede. (Ex. 20:10) Ọ lẹrhẹ ihworho na sabu vwo ọke rẹn ekwakwa ri sekpahen ogame i Jehova. Ilori ẹga buebun uvuẹn ọke i Jesu, ne jurhi ri vwe fiemru kpahen oborẹ ene ruẹ Ẹdẹ Omeronmo na lele. Aye i tare taghene ọ sọre ne koko emaren ra na riọ, yanghene tobọ simi ohworho ro kpomẹ uvuẹn Ẹdẹ Omeronmo na. (Mark 2:23-27; 3:2-5) Ọrẹn, ọnana rhẹ oborẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọre-e, Jesu o djerie fiotọre harẹn otu ra kerhọ ye. w19.12 3-4 ¶8-9

Erhe yono kpahen iruemru i Jehova, na sabu hẹrokelie rhọ. David no mo rhe i Jehova rhọ, omarana nọ sabu hẹrokelie ọke ro lele awọrọ ruẹ kugbe. Fọkime David o vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ Jehova, no rhiẹ owu usuẹn irodje ra mai vwo ẹguọlọ kpahen uvuẹn Israel, Jehova nọ ji haye dje udje rẹn irodje erọrọ. (1 Ki. 15:11; 2 Ki. 14:1-3) Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? O fori na “hẹrokele Osolobrugwẹ.” Arha hẹrokele iruemru Osolobrugwẹ, ne djephia taghene ọwan emọyen. (Eph. 4:24) Uyono kpahen Jehova o toba dẹ-ẹ. (Eccl. 3:11) Oborẹ ọ mai ghanren yẹ ọrẹ ana ha oborẹ e yonorin ruiruo ukperẹ ono rhiẹ irherhe re vwori. Arha ha oborẹ e yonorin ruiruo jeghwai damoma hẹrokele Ọsẹ ọwan ro vwo ẹguọlọ, ono rho tiẹkẹrẹ ọwan rhọ. (Jas. 4:8) Nyoma i Baibol na, Jehova ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene ọ sẹrerhumuji ihworho ra guọliẹ-ẹ. w19.12 20 ¶20; 21 ¶21, 23

Jacob o vwo ẹguọlọ kpahen ọsoso emọyen, ọrẹn Joseph rọ ha ẹgbukpe 17 yọ mai vwo ẹguọlọ kpahen. Marhẹ imizu i Joseph i ru lele? Aye na rioma kpahiẹn, omẹriọ ọsọsọ nọ lẹrherẹ aye vwo utuoma kpahiẹn. Udabọ ọrana, aye ni rhẹ i Joseph rhẹ erhirhiẹ ọvrẹn, jeghwai mọrenfian rẹn ọsẹ aye taghene aranmo rọ djoma yo kperie hwu. Omẹriọ yọ lẹrherẹ aye ti ufuoma nẹ ekrun aye, ji lẹrhẹ ọsẹ aye mwuomarhọ. (Gen. 37:3, 4, 27-34) Omẹriọ ọsọsọ ọ ha usuẹn “ewian erẹ ugboma na” rọ nọ jọ lẹrhẹ ohworho ruẹ Uvie Osolobrugwẹ. (Gal. 5:19-21) Omẹriọ ọsọsọ yọ suẹ ekwakwa buebun jerẹ ozighi, eghrẹn ọrhẹ ekwẹre ọgbogbanhon. Udje imizu i Joseph o dje kpahen oborẹ omẹriọ ono ru sabu ghwọghọ onyerẹnkugbe ọrhẹ ufuoma re vwori uvuẹn ekrun na. Dedevwo ọwan i ruẹ oborẹ imizu i Joseph i ruru-u, ọrẹn ọwan ephian ihworho ri vwa gba, ọmudu ọwan ọ ji vuọn rhẹ iroro ibiobiomu. Ọnana yọ soriẹ a rioma kpahen awọrọ ọkezẹko. w20.02 14 ¶1-3

Uvuẹn erhirhiẹ owu, Jehova nọ ha ẹhẹn ọfuanfon ezẹko nẹ oma i Moses, jeghwai haye rẹn ẹko ekpako emọ Israel ezẹko ri mevi kẹrẹ oghwọgbọ ra ha ruẹ omẹvwa. Ọke oru, Moses no rhonrin taghene ekpako eva ri vwe riẹ oghwọgbọ ra ha ruẹ omẹvwa na, i ji vwo ẹhẹn ọfuanfon na, aye ne ruẹ jerẹ emẹraro. Me yo ruru ọke i Joshua ọ ta riẹn nọ dobọ ekpako eva na ji? Moses ọ rioma kpahen ehworhare eva enana fọkime Jehova ọ yẹrẹ aye ẹhẹn ọfuanfon ọnẹye-en. Ukpomaran, no lelirẹ aye ghọghọ fọkiẹ uphẹn ẹga aye i vwori. (Num. 11:24-29) Me ya na sabu yono mie Moses? Orhianẹ wẹwẹ ọkpako ukoko, a ta wẹn dẹ ne, ne wu yono ohworho rọ nọ ha owian wu vwori uvuẹn ukoko na re wu ghini vwo ẹguọlọ kpahen? Wu rhe vwo omeriotọre jerẹ Moses, wu roro taghene we rhe fiemru orhianẹ a ta wẹn ne wu yono omizu ọrọrọ rọ nọ ha uyono na phia-a. Ukpomaran, oma ọnọ merhuọn wu na ha userhumu rẹn omizuo. w20.02 15 ¶9; 17 ¶10-11

Emiamo o kpe ẹhẹn ọwan riotọre, nọ lẹrhẹ ọwan roro taghene erhe fiemru rẹn ohworho owuorowu-u. Ofa ọnọ sabu ruẹ ọwan orhianẹ ihworho i mẹrẹnvwrurhe taghene e vwo ebẹnbẹn, yanghene a nekpẹn userhumu mie awọrọ ọke ephian. Awọrọ arha tobọ rhe taghene e kpomẹ-ẹ, ofa ọnọ sabu rha ruẹ ọwan fọkime a vwa rha sabu ruẹ ekwakwa re ruẹ bi-i. Uvwre ọke ebẹnbẹn enana, Jehova ọ ha urhebro rẹn ọwan. Izede ọgo? Jehova o vwo ẹmro irhorhomu buebun rhẹ uvuẹn i Baibol na, ra karorhọ ọwan taghene a ghanren riẹn udabọ emiamo. (Ps. 31:19; 41:3) Erhe se i Baibol na, Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele iroro esọsọ ra mẹrẹn fọkiẹ emiamo ọwan. We rhe kpomẹ, jenẹ o mwuo ẹro taghene Jehova o rhe emiamiamo wa dẹrughwaroghwẹ. Rẹ ye nọ ha userhumu wẹn ha ukẹro ro serhọ ni erhirhiẹ wu havwọ na. Orho ru gba guọlọ ẹmro urhebro ri ha uvuẹn i Baibol na, ri Jehova ọ fi rhẹ avwaye fọkiẹ owẹwẹ. Tẹnrovi ekete i Baibol ri djephia taghene Jehova o vwo ọdamẹ kpahen idibo yi. Wu rhe ru ọnana, wu na mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova o ru orhorhomu rẹn ihworho ra fuevwan ga ye.—Ps. 84:11. w20.01 15-16 ¶9-10; 17 ¶12

Isaac ọdafe, itu i Philistine na rioma kpahẹn efe ro vwori. (Gen. 26:12-14) Aye i tobọ gbe edje Isaac, ro rhiẹ ekete isurhe yi a da ame. (Gen. 26:15, 16, 27) Jerẹ itu i Philistine, ihworho ezẹko inyenana a rioma kpahen awọrọ ri vwo ekwakwa ugboma bun ghwẹ aye. Aye i guọlọ ekwakwa awọrọ, aye na jeghwai da aye obọ jẹ nẹ aye i je rhe vwo oborẹ aye i guọlọre. Ilori ẹga itu i Jew i rioma kpahen Jesu fọkime ihworho buebun i vwo ẹguọlọ kpahiẹn. (Matt. 7:28, 29) Jesu yo mevi harẹn Osolobrugwẹ, o ji yono urhomẹmro na. Udabọ ọrana, ilori ẹga erana i mọrenfian barẹn Jesu ji biomu omamọ odẹ ro vwori. (Mark 15:10; John 11:47, 48; 12:12, 13, 19) Me ya na sabu yono nẹ iyẹnrẹn ọnana? O fo na rioma kpahen imizu re vwo ẹguọlọ kpahen uvuẹn ukoko na fọkiẹ omamọ iruemru aye-e. Ukpomaran, ọwan i damoma hẹrokele ẹguọlọ aye.—1 Cor. 11:1. w20.02 15 ¶4-5

Gba ha ẹhẹn rorie taghene we nyerẹn uvuẹn ẹkwotọre i Persia emrẹ ẹgbukpe 2,500 ri vrẹnren, wu ji guọlọ lele orodje na tẹmro. Ọrẹn, bọmọke wu na ki tẹmro rẹn orodje na, ono kwenu wẹn vwẹre. Orho rhiomara-an, ana sabu kpo hwu! Oma ọ merhen ọwan taghene Jehova ọ họhọ orodje i Persia ọrana-a! Jehova o vwo omẹgbanhon ghwẹ ọsoso irodje akpọ na, udabọ ọrana o dede ọwan ọke arha tẹmro riẹn. Ọ guọlọre ne rhie ẹhẹn firhọ tẹmro riẹn ọke ephian. Jerẹ udje, dedevwo Jehova o vwo edevan eduado jerẹ Ọmemama Rode, Ọrọmaigbanhon ọrhẹ Osuinsuensun ro rhiẹ Ọrovwori, ọ ha use rẹn ọwan ne seyi “Ọsẹ.” (Matt. 6:9) Oma ọ merhen ọwan taghene Jehova ọ guọlọre ne tikẹriẹ rhọ! Ana sabu se i Jehova “Ọsẹ,” fọkime ọye yẹ Esiri arhọ ọwan. (Ps. 36:9) Fọkime ọye yẹ Ọsẹ ọwan, e vwo owian ra na huvwele yi. Erhe ru oborẹ ọ ta rẹn ọwan, ana riamerhen ebrurhọ buebun. (Heb. 12:9) Arhọ i bẹmẹdẹ ọ ha usuẹn ebrurhọ erana, sẹ obẹ odjuwu yanghene uvuẹn otọrakpọ na. w20.02 2 ¶1-3

Ẹkẹ ọwan ọrẹ ana ha userhumu rẹn ihworho ra ha i Baibol yono ru riarorhọ uvuẹn ogame i Jehova. (Eph. 4:13) Ohworho orho kwe taghene ono yono i Baibol na, ọnọ sabu vwo ọdamẹ kpahen oborẹ i Baibol na ono ru ha userhumu riẹn. Ẹguọlọ ro vwo kpahen Jehova orho kodo ne, no no rho roro kpahen oborẹ ono ru ha userhumu rẹn awọrọ, tobọ te ihworho ri ha uvuẹn ukoko na. (Matt. 22:37-39) Ọke na orho serhọ ne, gba ta riẹn taghene o vwo uphẹn rọ nọ hobọtua owian Uvie na nyoma itetoro yi. Yono ohworho we yono na oborẹ ono ruo ọke ebẹnbẹn i rha homaphia. Jerẹ udje, gba haye taghene ohworho wa ha i Baibol yono ro rhiẹ oghwoghwẹmro ro vwo ji bromarhame, nọ ta wẹn taghene ohworho uvuẹn ukoko na o rurie sọ. Ukperẹ wu na ta riẹn oborẹ ọgbare yanghene oborẹ ọsọre, damoma dje riẹn oborẹ i Baibol na ọ guọlọ mie yi. Ọnọ sabu harhomu ọravwọ ogege yanghene lele ọravwọ tẹmro kpahen oborẹ ọ phiare na, o fori no ruie izede bọrọbọrọ rhẹ ẹhẹn rọ nọ kwaphiẹrhọ. (Haye vwanvwọn Matthew 18:15.) Ha userhumu riẹn mwuegbe oborẹ ọnọ ta. w20.01 5-6 ¶14-15

Ọwan e djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen ẹharhomu i Jehova nyoma ra na nẹrhomo ni Jehova ọ harhomu ọwan, rhiabọ dede ọghwọghwu, ji damoma na ja vwanriẹn ọdandan re ru vrẹn ne. Erhe ruẹ ekwakwa enana, ana sabu vwo ẹhẹn ro totọre. Ọ merhoma re rhe taghene “Jehova ọ kẹrẹ ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre; o simi ihworho rẹ ẹhẹn aye ọ ghwọghọre”! (Ps. 34:18) Rẹ akpenyerẹn ọnana o joma toba ne na, ekwakwa ra suẹ ọfiamu ni ne rhe buẹnrhọ. Ọfiamu orho kpokpuo, brokpakpa nekpẹn userhumu mie i Jehova nyoma ẹrhomo. Dabu yono i Baibol na. Yono nẹ idje Hannah, ọnyikọ Paul, ọrhẹ Orodje David. Nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn vwẹruọ oborẹ ọ lẹrhuọ vwo ọfiamu. (Ps. 139:23) Jenẹ ọ ha userhumu wẹn, maido kpahen ekwakwa wu na ja sabu sun. Wu rhe ruẹ ọrana, wu na họhọ ọbo ijoro na rọ so ijoro vwe Jehova: “Ọke ọfiamu ọ vuọn ẹhẹn mẹ, wu ha urhebro mẹ jeghwai ru mẹ gbanhon.”—Ps. 94:19. w20.02 24 ¶17; 25 ¶20-21

Ẹmro i Greek ra rhian rhẹ “ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ yẹ a ha ya ye,” o mevirhọ taghene Osolobrugwẹ ọ ha ẹhẹn ọfuanfon na ruiruo. Osolobrugwẹ ọ ha ẹhẹn ọfuanfon na fiẹ iroro yi rhẹ ọmudu ihworho ri ya i Baibol na. Ọke erhe se i Baibol na ji roro kodo kpahen oborẹ e seri, ọkpọvi Jehova nọ ruẹ ẹhẹn ọrhẹ ọmudu ọwan. Ẹmro erana a lẹrhẹ ọwan nyerẹn akpọ ọwan no serhọ rhẹ ọhọre i Jehova. (Heb. 4:12) Ọrẹn na mẹrẹn erere vuọnvuọn nẹ ẹhẹn ọfuanfon na, ene fiẹ ọke rhotọre yono i Baibol na kẹdẹkẹdẹ ji roro kodo kpahen oborẹ e seri na. Omarana, Baibol na nọ nọ hobọte ọsoso oborẹ a ta jeghwai ruẹ. Habaye, ana ga Osolobrugwẹ kugbe. (Ps. 22:22) Ẹhẹn ọfuanfon i Jehova ọ ha uvuẹn uyono ukoko ọwan. (Rev. 2:29) Ọwan ọrhẹ Ilele Kristi erọrọ i rha vwoma kugbe ọrẹ ogame, na nẹrhomo na yẹ ọwan ẹhẹn ọfuanfon na, a so ijoro ukoko ra bọn kpahen i Baibol na, a jeghwai kerhọ ẹmro ra bọn kpahen i Baibol rẹ ehworhare ra ha mwu nyoma ẹhẹn ọfuanfon na a ha phia. Ọrẹn, na sabu mẹrẹn erere nẹ ẹhẹn ọfuanfon na, o fori na dabu mwuegbe na sabu vwobọrhọ uyono na. w19.11 11 ¶13-14