June

Imizu ine vi dje ọdamẹ okokodo phia rẹn erẹ aye e yono. Aye i ni aye rhiẹ ihworho ri ne rhiẹ imizu uvuẹn ukoko na ọke rọ sa na. Ọ phẹrẹ aye ine tiobọnu igbehian uvuẹn akpọ na, ji ru ewene ro fori ne aye i sabu rhiẹ ugbehian i Jehova-a. Iyono i Baibol ri ten ona, e dje ihworho aye e yono rẹn imizu erọrọ uvuẹn ukoko na, ri na sabu ha userhumu rẹn aye. Ohworho we yono na nọ nọ sabu riamerhen okugbe rhẹ ihworho Osolobrugwẹ, ri na sabu hobọtua ye. A guọlọre nẹ kohworho kohworho ra ha i Baibol yono, o vwo ẹhẹn ro te otọre taghene ọye ọ ha ukoko na, ọye jẹ usuẹn ekrun ọwan. A guọlọre nọ dabu tikẹrẹ imizu ukoko na ephian. Ọrana nọ nọ ha userhumu riẹn sabu dobọ igbehian yen ri vwa ga i Jehova ji. (Prov. 13:20) Orhianẹ igbehian yen ri vwa ga i Jehova i ten riẹn, nọ nọ sabu mẹrẹn omamọ igbehian uvuẹn ukoko i Jehova.—Mark 10:29, 30; 1 Pet. 4:4. w20.10 17 ¶10-11

Ene vi rhiẹ ugbehian i Jesu orhianẹ a guọlọ rhiẹ ugbehian i Jehova. Mesoriẹ? Jene yono kpahen iroro eva ọvo. Ọrukaro, Jesu ọ ta rẹn idibo yi: “Ọsẹ na harẹn omobọ ye o vwo ẹguọlọ okokodo kpahen are, fọkime are i vwo ẹguọlọ okokodo kpahen mẹ.” (John 16:27) Nọ ji ta: “O vwo ohworho owuorowu rọ nọ sabu bru Ọsẹ na rhe-e, jokpanẹ nyoma mẹ.” (John 14:6) Arha damoma re ne rhiẹ ugbehian i Jehova, ọrẹn ọwan rhẹ igbehian i Jesu-u, ọ họhọ ọke ra guọlọ ruẹ oghwa ọrẹn a nya ighwe na ruiẹ-ẹ. Jesu ọ ji ha udje rọ họhọ ọrana ruiruo, ọke ro dje omayen jerẹ “ighwe harẹn igegede na.” (John 10:7) Iroro ọreva yẹ, Jesu ọ dabu hẹrokele iruemru Ọsẹ ye gbagba. Nọ ta rẹn idibo yi: “Kohworho kohworho rọ mẹren mẹ ne, ọ ji mẹrẹn Ọsẹ na ne.” (John 14:9) Izede ọghoghanren owu re ne rhe i Jehova yẹ ọrẹ ene yono kpahen Jesu. Ọke erhe yono kpahen Jesu, ẹguọlọ re vwo kpahiẹn ono rho kodorhọ. Ugbehian ọwan rhẹ i Jesu ọrhọ gbanhanrhọ, ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova no no ji kodorhọ. w20.04 21-22 ¶5-6

Ekpa wu havwọ, gbinẹ aga ukpolo? Igbon enọ e kpogho gbinẹ ikẹro ye kpokpuo? Orhiomaran, wu na sabu lele erẹ oma aye ọ gbanhonron ga i Jehova? Ee! Ihworho buebun ri ho ne ọrhẹ eri vwa sabu nya, a zẹ uvuẹn izede arhọ na. Aye i sabu ha omẹgbanhon aye ọvo wian owian ọnana-a. Ukpomaran, aye a hẹrosuẹ omẹgbanhon i Jehova nyoma aye a kerhọ uyono ukoko ọwan nyoma ifonu, yanghene ividio. Habaye, aye e ji fiomarhọ owian aghwoghwo na nyoma aye e ghwoghwo rẹn idọkitọ, inọsu, ọrhẹ ihworho ekrun aye. Wu vwe jenẹ emiamo nọ lẹrhẹ ẹhọn seriotọre, ji lẹrhuọ roro taghene wu sabu zorhẹ arhọ na tobẹta-a. Jehova o vwo ẹguọlọ kpahuọn fọkiẹ esegburhomẹmro ọrhẹ edirin wu vwo kpahiẹn. Wu guọlọ userhumu ọnẹyen vwana vrẹn ọke bi, ọye ọ ji sẹrerhumuji owẹwẹ-ẹ. (Ps. 9:10) Ukpomaran, Jehova ono tikẹruọ rhọ. w20.04 29 ¶16-17

Eghwẹmro ego ye wu na sabu lele ohworho ro riẹ ẹga ta kpahen? Damoma guọlọ ekwakwa are awanva i vwo imwẹro kpahen. Ọkezẹko, ọnọ sabu rha ga Osolobrugwẹ owu ọvo, ọnọ sabu vwo imwẹro taghene Jesu yẹ Usimi ituakpọ, yanghene ọnọ sabu vwo imwẹro taghene ọwan e nyerẹn uvuẹn akpọ ọkon ro no toba phẹrẹkpẹ. Wu na sabu bọn oborẹ wa guọlọ ta na kpahen imwẹro rẹ ọravwọ o vwori, ji ruie izede rọ nọ merhiẹn oma. Karorhọ taghene orhiẹ kemru kemru re yono ihworho uvuẹn ẹga aye, yẹ aye ine vwo imwẹro kpahe-en. Omarana, wu rha tobọ rhe ẹga ohworho na ne, damoma guọlọ oborẹ o vwo imwẹro kpahen. Omizu ọhworhare owu ro rhiẹ imishọnari, nọ djokarhọ taghene ihworho buebun a ta taghene aye i vwo imwẹro kpahen uyono isolobrugwẹ esa ri tan kugbe, ọrẹn o ghini mwu aye ẹro taghene Ọsẹ na, Ọmọ na ọrhẹ ẹhẹn ọfuanfon na Osolobrugwẹ owu-u. Nọ tare, “Fọkime mi rhe ọnana kpahen aye ne, nọ lọhọ mi na sabu ghwoghwo rẹn aye.” Omarana damoma guọlọ oborẹ ihworho i ghini vwo imwẹro kpahen. Ọke ọrana, jerẹ ọnyikọ Paul, ne wu na sabu “rhiẹ i kemru kemru harẹn aruẹ ihworho ephian.”—1 Cor. 9:19-22. w20.04 10 ¶9-10

Ana sabu dẹrughwaroghwu obaro na rhẹ uduefigbere fọkime ọbe i Daniel ọrhẹ John i tare taghene Jehova ọrhẹ Jesu, ine simi idibo aye uvwre ọke ukpokpogho ọgbogbanhon na. Daniel ọ tare taghene ana ya edẹ ihworho ri simirhọ “rhẹ uvuẹn ọbe na.” Me ye ne ruo na sabu ya edẹ ọwan rhẹ uvuẹn ọbe na? Ene vi djephia taghene e vwo esegburhomẹmro kpahen i Jesu, ro rhiẹ Ọmogegede Osolobrugwẹ. (John 1:29) O fori na homakpahontọre rẹn Jehova ji bromarhame. (1 Pet. 3:21) Habaye, ene vi djephia taghene a hobọtua Uvie Osolobrugwẹ nyoma ra na ha ọsoso omẹgbanhon ọwan ha userhumu rẹn awọrọ yono kpahen Jehova. Ọnana yẹ ọke ra na bọn ẹruẹhaso re vwori kpahen Jehova ọrhẹ ukoko yi gbanhon. Ọnana yẹ ọke ra na hobọtua Uvie i Jehova. Erhe ruẹ omaran, ene simirhọ ọke Uvie Osolobrugwẹ ọnọ ghwọghọ orodje obọrẹ o rierun ọrhẹ orodje obọrẹ o riotọre na. w20.05 16 ¶18-19

Adam ọrhẹ Eve i rhe odẹ i Jehova, ọrhẹ irhomẹmro eghoghanren kpahen Ohworho ro vwo odẹ na. Aye i rheri taghene ọye yẹ Ọmemama na, rọ yẹrẹ aye arhọ, ogba i paradais, ọrhẹ ohworho ọgbagba rẹ aye i rọnmọren. (Gen. 1:26-28; 2:18) Ọrẹn, aye ina rha ha iroro aye rọ gbare roro kodo kpahen ọsoso oborẹ i Jehova o ru harẹn aye? Aye ina rha bọn ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro aye kpahen Ohworho ro vwo odẹ ọrana? Ẹkpahenrhọ aye o fiotọre ọke ọvwreghrẹn Osolobrugwẹ ọ damu aye ni. Echu nọ nyoma obodirin nọ Eve onọ owu: “Osolobrugwẹ ọ ghini ta taghene are i vwa re nẹ korhan korhan rọ ha uvuẹn ogba na-a?” (Gen. 2:16, 17; 3:1) Onọ ọrana o vwo ofian ro tiomanu jerẹ ọdedju. Oborẹ Osolobrugwẹ ọ ghini ta yẹ, aye ina sabu re nẹ korhan korhan ri ha ogba na jokpanẹ owu ọvo. (Gen. 2:9) Echu no rurie nọ họhọ taghene Osolobrugwẹ rhẹ ohworho ghwologhwolo-o. Eve ọnọ sabu rhe roro, ‘Osolobrugwẹ o tiẹ emru ọghoghanren nu ha mẹ?’ w20.06 3-4 ¶8-9

Ẹhẹn idibo i Jehova ezẹko i seriotọre fọkiẹ oborẹ omizu ukoko na o ruru aye. Ọnyikọ Paul ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọkezẹko omizu ukoko na, ọnọ sabu ruẹ oborẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan “biomevwan.” Ọkezẹko omizu ukoko na o sehiẹn ọwan. Arha jomarhotọre-e, ana sabu sẹrorẹ eghrẹn rhẹ ẹhẹn. Evwenbiomu ọgbogbanhon ọnọ sabu lẹrhẹ ohworho tiomanẹ ukoko i Jehova. Jerẹ udje, ọke owu, na mọrenfian banren omizu ọhworhare owu ro rhirhiẹ South America re se Pablo, fọkiẹ ọrana uphẹn ẹga ro vwori uvuẹn ukoko na nọ va riẹ obọ. Me yo ruru? Pablo nọ tare, “Ni mi tuekwẹre, bibiesuọn ni mi tiomanẹ ukoko na.” Ẹhẹn iborhin ọnọ sabu kpokpo ohworho ro gbe urhi Jehova ghwu vrẹn ne, ji lẹrhiẹ roro taghene orho mwuovwan ẹguọlọ Osolobrugwẹ-ẹ. Ọrhọ tobọ ghwẹriẹ, ne ji gbe arodọmẹ riẹn, ọnọ sabu rhe roro taghene ọ sabu rhiẹ odibo i Jehova-a. Marhẹ oma o ruo kpahen imizu ra dẹrughwaroghwu aruẹ erhirhiẹ ra ta kpahen vwana? w20.06 19 ¶6-7

O ji fo ne vwẹruọ erhirhiẹ ri na sabu rhua ẹkuọn vwe ọwan, ji kẹnoma rẹn imwofẹn na. (Heb. 5:14) Jerẹ udje, o fori na ha ẹghwanren djẹ iruẹn ọrhẹ ughe ọwan. Ughe buebun e jiri irueruo ijẹfuọn. Aruẹ irueruo erana i vwa merhen Osolobrugwẹ oma-a, aye a ji rhua ẹkuọn vwe ọwan. Omarana, ana vi kẹnoma rẹn iruẹn ọrhẹ ughe ri na sabu lẹrhẹ ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova seriotọre bibiesuọn. (Eph. 5:5, 6) O ji fo ne vi vwrurhe imwofẹn rọ ha iyẹnrẹn efian rẹ idibo ẹkparehaso e jirẹ, fọkime aye ina sabu lẹrhẹ ọwan vwo ẹhẹn eveva kpahen imizu ukoko na ọrhẹ ukoko i Jehova. (1 Tim. 4:1, 7; 2 Tim. 2:16) Aruẹ iyẹnrẹn efian enana ina sabu lẹrhẹ esegburhomẹmro ọwan seriotọre. O fo ne vwo imwẹro kpahen aruẹ iyẹnrẹn enana-a. Mesoriẹ? Fọkime “ehworhare ri vwo ẹhẹn obiobiomu ri vwe rhe urhomẹmro na,” ye titi aruẹ iyẹnrẹn efian enana. Ẹkẹ aye ọrẹ aye ina tuẹn “itietio ọrhẹ ẹfro” rhọ. (1 Tim. 6:4, 5) Aye i guọlọre ne vwo imwẹro kpahen efian aye, ji vwo ẹhẹn eveva kpahen imizu ukoko na. w20.09 29 ¶13, 15

O fori nẹ esa ọrhẹ ane i dje ẹguọlọ ọrhẹ ọghọ rẹn omoma aye. (Eph. 5:33) Baibol na o yonirin ọwan taghene erhe tiobọnẹ, ukperẹ ana yẹ ọwan ọvo. (Acts 20:35) Uruemru ọgo yọ nọ ha userhumu rẹn eri rọnmọren dje ẹguọlọ ọrhẹ ọghọ rẹn owuowọnwan? Omeriotọre. Omeriotọre ọ ha userhumu rẹn Ilele Kristi ri rọnmọ ne mẹrẹn obọdẹn omamerhomẹ uvuẹn orọnmo aye. Jerẹ udje, esa owu re se Steven, nọ tare: “Orhianẹ are i ha okugbe, are ina wian kugbe, maido ọke ebẹnbẹn i rha homaphia. Ukperẹ wu ne roro, ‘me yọ nọ mai rhomu mẹ?’ wu ne rhe roro ‘me yọ nọ mai rhomu rẹn ame?’” Aniẹ re se Stephanie o ji roro omaran. Nọ tare, “O vwo ọrọ guọlọ lele ohworho okpetu rhirhiẹ-ẹ, ọke ebẹnbẹn i rha homaphia, ame na djokarhọ obẹnbẹn na. Ame na nẹrhomo kugbe, guọlọ riarorhọ ji ta kpahen ebẹnbẹn na. Ame na kwaphiẹ ebẹnbẹn na rhọ ukperẹ ame ina hasuẹ omoma ame.” Esa ọrhẹ ane ina ghini mẹrẹn erere orhianẹ aye i vwe ni oma aye gegerege vrẹn oborẹ o fori-i. w20.07 3-4 ¶5-6

Wu vwa hẹroso omẹgbanhon yanghene ena wu vwori, ọke wa ga i Jehova-a. Ọnyikọ Paul o riẹ isukuru kodo, ohworho ro yonirien re se i Gamaliel onyẹ i Jew ra họghọ riẹn omamọ ọke ọrana. (Acts 5:34; 22:3) Uvuẹn erhirhiẹ owu, Paul ọ tobọ vwo ibiẹ omẹgbanhon uvuẹn emwa itu i Jew ezẹko. (Acts 26:4) Ọrẹn, Paul ọ hẹroso omaye-en. Oma ọ merhen i Paul rọ nọ kpariroro vrẹn ekwakwa ri lẹrheriẹ rhiẹ ohworho ọduado uvuẹn akpọ na. (Phil. 3:8; ekete ra djokarhọ.) Paul o rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn buebun fọkime ọye ọ nyalele i Kristi. Ihworho agbamwa ye i vwo utuoma kpahiẹn. (Acts 23:12-14) Itu i Rome i ji kpe yi ọgbọ buebun, jeghwai mwuie rhẹ ekanron. (Acts 16:19-24, 37) Habaye, Paul ọ ji mẹrẹnvwrurhe taghene ijẹgba ọ vwọ lẹrhiẹ ruẹ oborẹ ọgbare ọkezẹko-o. (Rom. 7:21-25) Ọrẹn, ukperẹ ọnọ ha uphẹn rẹn evwreghrẹn yen yanghene ovwiẹlẹme ọnẹyen no kpe ẹhẹn yen riotọre, nọ “ghọghọ uvuẹn ovwiẹlẹme” ọnẹyen. Mesoriẹ? Fọkime, ọke rọ vwiẹlẹ yọ mẹrẹn oborẹ Osolobrugwẹ o ru ha userhumu riẹn.—2 Cor. 4:7; 12:10. w20.07 16 ¶7-8

O fori na dabu kpomavi rẹn owian aghwoghwo na. Jesu ọ tare taghene orho hwu hin, owian aghwoghwo na ono rho kerabọ rhọ, ana ji wian yen ọke jijiri. Ọke ra rhọmiẹ nuhwu, Jesu nọ nyoma igbevwunu ruie nẹ idibo yi ezẹko i mwu irhenrin buebun. Nọ ha erhirhiẹ ọrana ta rẹn aye taghene ọrẹ aye ine rhiẹ ikpirhenrin ituakpọ, yọ mai ghanren vrẹn ewian erọrọ. (John 21:15-17) Bọmọke i Jesu o ki riẹ odjuwu, nọ ta rẹn idibo yi taghene owian aghwoghwo rọ tonrhọ na, ono kerabọ vrẹn ẹkwotọre Israel. (Acts 1:6-8) Ọke oru, Jesu nọ ha emena arudo dje rẹn ọnyikọ John oborẹ ọnọ phia uvuẹn “ẹdẹ Ọrovwori na.” John nọ mẹrẹn emru igbevwunu ọnana: Nyoma ọkpọvi ọmakashe na, ne ghwoghwo “iyẹnrẹn esiri bẹmẹdẹ” rẹn “egbamwa na, ọrhẹ uvwiẹ, edjadjẹ, kugbe ihworho ephian.” (Rev. 1:10; 14:6) Itiọrurhomẹmro, ọhọre i Jehova rẹn ọwan inyenana yẹ ọrẹ ene vwobọrhọ owian aghwoghwo na bọmọke ono ki vwoba. w20.09 9 ¶5

O vwo ebẹnbẹn egbogbanhon uvuẹn ekrun Abraham. Aniẹ ro vwo ẹguọlọ kpahen omamọ re se Sarah ọ vwọ sabu vwiẹ-ẹ. Uvwre ẹgbukpe buebun, ẹhẹn aye o seriotọre fọkiẹ obẹnbẹn ọrana. Ọke oru, Sarah nọ ha odibo yi ọgbọtọ re se Hagar rẹn Abraham, neneyo ọ sabu vwiẹ emọ rẹn Abraham ọrhẹ ọye. Ọrẹn, ọke i Hagar ọ mẹrenvwan Ishmael, no hinmaro kpahen i Sarah. Ẹmro na ọ gbanhon te erhirhiẹ Sarah o le Hagar nẹ oghwa. (Gen. 16:1-6) Obẹtaye, Sarah nọ mẹrenvwan ji vwiẹ ọmọ ọhworhare re se Isaac rẹn Abraham. Abraham o vwo ẹguọlọ kpahen emọyen ehworhare awanva na Ishmael ọrhẹ Isaac. Ọrẹn, fọkiẹ emru obiobiomu rẹ Ishmael o ruẹ Isaac, Abraham no le Ishmael ọrhẹ Hagar nẹ oghwa ye. (Gen. 21:9-14) Ọke oru, Jehova nọ ta rẹn Abraham nọ ha Isaac ze izobo. (Gen. 22:1, 2; Heb. 11:17-19) Uvuẹn erhirhiẹ eva na, o fori nẹ Abraham ọ hẹroso i Jehova taghene ọnọ ha ive yi te orugba sekpahen emọyen awanva na. w20.08 4 ¶9-10

Roro kpahen aghọghọ rẹ ihworho ra rhọmọnuhwu ine vwo, ọke aye i tiobọnu erharhere iruemru aye ji nyerẹn akpọ aye lele irhi Jehova. Eri ruẹ ewene enana ine rhiẹromẹrẹn ẹrhọmọnuhwu ọrẹ arhọ. Obọreva ye, a ha uphẹn rẹn ihworho ri vwa huvwele i Jehova ni fi ọyanghan rhẹ akpọ i Paradais na-a. (Isa. 65:20; John 5:28, 29) Uvuẹn usun i Kristi, ọsoso ihworho Osolobrugwẹ ine rhiẹromẹrẹn urhomẹmro ra ya rhẹ Proverbs 10:22, rọ tare: “Ebrurhọ i Jehova yọ lẹrhẹ ohworho fe, Ọye ọ vwọ ha omiamiamo ba ye-e.” Nyoma ẹhẹn ọfuanfon i Jehova, ihworho yi ni ne fe izede ọrẹ ẹhẹn, nọyẹ aye ina họhọ i Kristi rhọ, ji rhiẹ ihworho ri gbare. (John 13:15-17; Eph. 4:23) Kẹdẹkẹdẹ yẹ aye ine rhe vwo omọkpokpọ. Ọnana ọke akpenyerẹn obọdẹn!—Job 33:25. w20.08 17 ¶11-12

O fori na karorhọ taghene Ilele Kristi ezẹko ri vwa rọnmọ, i brorhiẹn aye ọvo ine rhirhiẹ ye. Ilele Kristi erọrọ i guọlọ rọnmọ, ọrẹn aye a ji mẹrẹn ohworho ro fo rẹn aye-e. Habaye, erẹ ezẹko i rọnmọren i hwu ne. Oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ ephian, o fori nẹ imizu ukoko na i nọ Ilele Kristi ri vwa ji rọnmọ oborẹ ọsoriẹ aye i vwa ji rọnmọ, yanghene lele aye guọlọ erẹ aye ina rọnmọ? Orhianẹ aye a nekpẹn userhumu-u, marhẹ ono rhirhiẹ rẹn aye orhianẹ omizu owu ọ tare taghene ono lele aye guọlọ ọrẹ aye ina rọnmọ? (1 Tim. 5:13) Oma ọnọ merhen imizu ọwan ri vwa rọnmọ, orhianẹ a ha ukẹro ọghoghanren ni aye fọkiẹ omamọ iruemru aye, orhiẹ fọkime aye i rọnmọre-en. Ukperẹ aro aye ọnọ dọn ọwan, o fori ne dje ọdaremẹro phia fọkiẹ oborẹ aye a fuevwan ga i Jehova lele. Ọke ọrana, imizu ukoko na ri vwa rọnmọ i rhe roro taghene ọwan a ta rẹn aye taghene: “Mia guọluọ-ọ.” (1 Cor. 12:21) Ukpomaran, aye ine rhe taghene a họghọ rẹn aye, ji ha ukẹro ọghoghanren ni ewian aye uvuẹn ukoko na. w20.08 29 ¶10, 14

Ọke oru, Jesu nọ homaphia rẹn ọnyikọ Paul. (1 Cor. 15:8) Paul (Saul) ọ ha izede ro riẹ Damascus ọke ro rhon uvwele i Jesu ra rhọmọren na, ji mẹrẹn emena arudo kpahiẹn uvuẹn odidi ọnẹyen obẹ odjuwu. (Acts 9:3-5) Oborẹ i Paul o rhiẹromẹrẹn ọ haba imwẹro na taghene a ghini rhọmọ i Jesu. (Acts 26:12-15) Ihworho ezẹko ine vwo imwẹro kpahen ẹmro i Paul, fọkime ọ kparehaso Ilele Kristi na uvwre ọke owu. Ọke ro vwo imwẹro taghene a rhọmọ i Jesu hin, Paul nọ wian gbanhon nọ sabu yono awọrọ urhomẹmro ọnana. O din ekpe buebun, erhirhiẹ ekanron, ọrhẹ ọkuna ro rhueri ọke ro ghwoghwo urhomẹmro na taghene Jesu o hwuru, ọrẹn a rhọmeriẹn ne. (1 Cor. 15:9-11; 2 Cor. 11:23-27) Paul o vwo imwẹro ọgbogbanhon taghene a rhọmọ i Jesu ne, te erhirhiẹ ro mwuegbe ro no hwu fọkime o ghwoghwo urhomẹmro ọnana. Iyẹnrẹn enana ri nẹ obẹ Ilele Kristi erukaro na rhe, i yẹruọ imwẹro taghene a rhọmọ i Jesu nuhwu? Habaye, ọ lẹrhẹ esegburhomẹmro ọnọ kpahen ẹrhọmọnuhwu na gbanhonrhọ? w20.12 3 ¶8-10

O fori na nọ oma ọwan, ‘Mie riẹ uyono ukoko ọke ephian?’ Erhe riẹ uyono ukoko ri Jehova o mwuegbe yi ne, ọwan na mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn ọrẹ ẹhẹn, ọrhẹ okugbe rọ bọn ọwan gbanhan. (Matt. 11:28) Ana ji sabu nọ oma ọwan, ‘Mie ruẹ uyono omobọ mẹ ọke ephian?’ Orhianẹ we lele ekrun ọnọ rhirhiẹ, we fiẹ ọke rhotọre kwomakugbe aye kọkprughwre kọkprughwre ruẹ ogame ekrun? Orhianẹ wẹwẹ ọvo ye rhirhiẹ, we fiẹ ọke rhotọre ruẹ uyono i Baibol jerẹ oborẹ wẹwẹ ọrhẹ ekrun ọnọ e ruẹ? Habaye, wa dabu vwobọrhọ owian aghwoghwo na ọrhẹ ọrẹ e ruẹ idibo? Mesoriẹ o fo na nọ oma ọwan enọ erana? Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene Jehova o ni iroro ọrhẹ oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu ọwan sua, omarana o fori ne ji ru te omaran. (1 Chron. 28:9) Arha mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne ruẹ ewene sekpahen ẹkẹ re bru te oma, iruemru yanghene iroro ọwan, o fori na nekpẹn userhumu mie i Jehova na sabu ruẹ ewene erana. Vwana yẹ ọke re ne mwuegbe hẹrhẹ edamuni ra sa obaro na. w20.09 19 ¶19-20

Jesu o dje udje oborẹ ene ruo na sabu rhiẹ odibo yi. Ọ ta kpahen ohworho rọ guọlọ bọn oghwa ọrhẹ orodje rọ guọlọ ye fiuvweri. Jesu nọ tare taghene ọrọ guọlọ bọn oghwa na ono vi “siyẹ roro kpahen uchunu igho ro no mwuien” ha bọn oghwa na hin, ọrhẹ orodje na ono vi “siyẹ ji ha urhebro” sẹ o vwo egba uvweri rọ nọ sabu ha ru oborẹ ọ guọlọ ruẹ na. (Luke 14:27-32) Omaran ọ ji havwọ, Jesu o rheri taghene ohworho rọ guọlọ rhiẹ odibo yi, ono vi roro kpahen oborẹ o mevirhọ ro no rhiẹ odibo yi. Fọkiẹ iroro ọnana, o fori na ha urhebro rẹn eri ne rhiẹ idibo i Jesu nẹ aye i yono kọkprughwre kọkprughwre. O fori nẹ owẹwẹ ri rhiẹ oyono na, i dabu mwuegbe uyono i Baibol owuowu rhotọre. Orho ru, gbe roro kpahen ohworho wa guọlọ yono na, ọrhẹ oborẹ wu na ha uyono na phia lele neneyo ọ sabu vwẹruọ ye, ji haye ruiruo.—Neh. 8:8; Prov. 15:28a. w20.10 7 ¶5; 8 ¶7

Ọkpọvi Jesu i dabu fiotọre. Ene vi yono ihworho ekwakwa ro jurhi rẹn ọwan. Ọrẹn, o fori na dabu djokarhọ emru ọghoghanren owu. Jesu ọ ta taghene: ‘Yono aye ọsoso ekwakwa mi je ekama ye rẹn are-e.’ Ukpomaran, no tare: Yono aye “nẹ aye i ru lele ọsoso oborẹ mi je ekama ye harẹn are.” Na sabu ha ọkpọvi ọrana ruiruo ọke re yono ihworho i Baibol na, o fori ne yono aye oborẹ aye ine ruo ọrhẹ oborẹ aye ine ruie lele. (Acts 8:31) Na “huvwele” akama o mevirhọ ọrẹ ana haye ruiruo. Ọke erhe yono awọrọ i Baibol na, e yono aye oborẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọ mie ọwan. Ọrẹn, ene ji ruẹ emru ọrọrọ. Ene vi yono ihworho ra ha i Baibol na yono, oborẹ aye ine ru ha oborẹ aye i yonorin ruiruo uvuẹn akpenyerẹn aye. (John 14:15; 1 John 2:3) Nyoma udje, ana sabu dje rẹn ihworho re yono oborẹ aye ina ha iruemru-urhi Baibol ruiruo lele uvuẹn isukuru, ekete iruo yanghene ọke omeronmo. Ana sabu nẹrhomo vwe i Jehova udaro ihworho re yono na, no tiobọnu ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen rẹn aye.—John 16:13. w20.11 2-3 ¶3-5

Idibo i Jesu i dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn. Jerẹ udje, Eyaya Ọfuanfon na o ji bu-un. O vwo ekwakwa ra ha yono awan jerẹ oborẹ e vwori inyenana-a. Aye ine ji ghwoghwo rẹn ihworho ra djẹ edjadjẹ sansan. Udabọ ebẹnbẹn enana ephian, idibo enana ri vwo oruru na i ruẹ oborẹ e vwe fiẹrorhọ—uvwre ẹgbukpe ezẹko ọvo, aye i ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na “lele akpọ na ephian.” (Col. 1:6, 23) Uvuẹn ọke ọwan na, Jehova ọ yẹ ihworho yi omẹgbanhon ji kpọ aye viẹ. Itiọrurhomẹmro, a yẹ ọwan ọkpọvi ọnana nyoma i Baibol na. Uvuẹn i Baibol na ya mẹrẹn ikuegbe kpahen owian aghwoghwo i Jesu ọrhẹ akama rọ ha rẹn idibo yi nẹ aye i wian owian rọ tonrhọ na. (Matt. 28:19, 20) Jehova o vwo nẹ ihworho ruẹ-ẹ; ọ tare taghene ene ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn “egbamwa na, ọrhẹ uvwiẹ, edjadjẹ, kugbe ihworho ephian.” (Rev. 14:6, 7) Jehova ọ guọlọre ne ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn ihworho ephian. w20.10 21 ¶6-8

Orodje David, o vwo ẹguọlọ kpahen “urhi Jehova.” (Ps. 1:1-3) David o rheri taghene Jehova o simi ihworho ra homariotọre, ọrẹn o vwo utuoma kpahen ihworho ra kparoma. Omarana, David nọ ha uphẹn rẹn irhi Osolobrugwẹ nẹ aye i kpọ iroro yi vi. Nọ yare: “Mi ne jiri Jehova rọ yẹre mẹ urhebro. Tobọ te ason dede, ẹhẹn mẹ ọ kpọ mẹ viẹ.” (Ps. 16:7) Erhe vwo omeriotọre, ana ha uphẹn rẹn i Baibol na kpo iroro ọwan ri sọre vi, ne je ru oborẹ ọsọre. Baibol na ọ họhọ uvwele rọ ta rẹn ọwan: “Onana izede na. Nya uvuien.” Ọ ha orhetio rẹn ọwan ọke arha nya sọ. (Isa. 30:21) Arha kerhọ i Jehova, na na mẹrẹn erere izede buebun. (Isa. 48:17) Jerẹ udje, ana vabọ ofa ra na mẹrẹn ọke ọwọrọ ọrhọ ha ọkpọvi rẹn ọwan. Habaye, ene ji tikẹrẹ i Jehova rhọ fọkime a mẹrẹnvwrurhe taghene ọ hẹrote ọwan jerẹ emọ re vwo ẹguọlọ kpahen.—Heb. 12:7. w20.11 20 ¶6-7

Aruẹ iroro ọrana ọ ji hobọte ihworho ezẹko uvuẹn Corinth. (1 Cor. 15:12) Habaye, awọrọ i ha ẹrhọmọnuhwu na rhiẹ emru udje, nọyẹ ana sabu dje taghene ohworho o “hwuru” fọkime oruọdandan, ọrẹn nọ “rhọmọren” ọke ro rhiẹ Olele Kristi. O toro oborẹ ọsoriẹ aye a tiẹn ẹrhọmọnuhwu na-a, iroro ọrana o djephia taghene esegburhomẹmro aye ofefe. Orhianẹ i Jehova ọ rhọmọ i Jesu-u, nọyẹ izobo otan na ọ kwosa ọdandan ituakpọ-ọ. Omarana, eri tiẹn ẹrhọmọnuhwu na, e vwo obọdẹn ifiẹrorhọ-ọ. (1 Cor. 15:13-19; Heb. 9:12, 14) Ọnyikọ Paul o vi rhe taghene “a rhọmọ i Kristi nẹ uhwu ne.” Ẹrhọmọnuhwu ọrana ọ ghwẹ ọrẹ ihworho erukaro ra rhọmọnuhwu ri rharhumu hwu. Paul ọ tare taghene Jesu yẹ “omamọ ọrukaro usuẹn ihworho ri merhẹnren ọrẹ uhwu ne.” Ọye yẹ ohworho ọrukaro ra rhọmọren no rhiẹ ohworho ẹhẹn, ọrhẹ ohworho ọrukaro usuẹn ituakpọ ro riẹ odjuwu.—1 Cor. 15:20; Acts 26:23; 1 Pet. 3:18, 22. w20.12 5 ¶11-12

Uvwre ọke Ilele Kristi erukaro na, ugboma usuon rọ ha i Jerusalem ọke ọrana, ọ wian kugbe sẹrorẹ okugbe ọrhẹ ufuoma uvwre ihworho i Jehova. (Acts 2:42) Jerẹ udje, ọke ẹmro ro sekpahen osamo ọ homaphia uvwre ẹgbukpe 49 C.E., ugboma usuon na ni kwaphiẹ ẹmro na rhọ nyoma userhumu ẹhẹn ọfuanfon na. Orhianẹ ukoko na nọ ghalẹre fọkiẹ ẹmro ọrana, manẹ aye i vwa sabu wian owian aghwoghwo na-a. Dedevwo aye itu i Jew, inyikọ na ọrhẹ ekpako na a lẹrhẹ irueruo itu i Jew hobọte aye yanghene ha uphẹn rẹn ihworho re jiri irueruo na riẹriẹ aye-e. Ukpomaran, aye i guọlọ ọkpọvi nẹ uvuẹn Ẹmro Osolobrugwẹ ọrhẹ nyoma ẹhẹn ọfuanfon na. (Acts 15:1, 2, 5-20, 28) Me yo nerhumie rhe? Jehova nọ ha ebrurhọ rẹn orhienbro aye, ufuoma ọrhẹ okugbe no rhirhiẹ uvwre aye, owian aghwoghwo na no ji riarorhọ. (Acts 15:30, 31; 16:5) Uvuẹn ọke ọwan na. Ukoko i Jehova ọ wian gbanhan nọ sabu sẹrorẹ okugbe ọrhẹ ufuoma uvwre ihworho i Jehova. w20.10 22-23 ¶11-12

Fọkiẹ ọho, emiamo yanghene erhirhiẹ erọrọ, a sabu mwuovwan uphẹn ẹga ezẹko uvuẹn ogame i Jehova-a. Arha ha uvuẹn erhirhiẹ ọrana, ana sabu yono nẹ udje Orodje David. Ọke ra ta riẹn taghene ọ bọn oghwa ẹga Osolobrugwẹ-ẹ—ro rhiẹ oborẹ i David ọ guọlọ ru—nọ ha userhumu rẹn ohworho ri Jehova ọ djẹre nọ wian owian na. David no toro itetoro buebun fọkiẹ owian na. David ghini omamọ udje ro fori na hẹrokele! (2 Sam. 7:12, 13; 1 Chron. 29:3-5) Fọkiẹ emiamo, Hugues omizu ọhworhare ro rhirhiẹ i France, ọ vwọ rhọ ga ẹrhẹ ọkpako ukoko-o, ọ vwọ tobọ sabu wian ewian ekokamu uvuẹn oghwa ye-e. Nọ tare: “Ọke ukaro, ẹhẹn mẹ o seriotọre omamọ, ni mie ni oma mẹ sakamu. Ọke oru, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne mi ha ukẹro ro serhọ ni erhirhiẹ mẹ, ọrana ọ ha userhumu mẹ ga i Jehova rhẹ aghọghọ. Jerẹ Gideon ọrhẹ ehworhare awan uzusionrin esa, rẹ oma ọ bẹnren na, mi ne nyerẹn ghele erhirhiẹ mẹ!”—Judg. 8:4. w20.12 25 ¶14-15

Uvuẹn iyẹnrẹn yen kpahen akpenyerẹn i Jesu, ọnyikọ John ọ ha ẹmro na “ẹguọlọ” ọrhẹ “re vwo ẹguọlọ” ruiruo ọgbọ buebun ghwẹ oborẹ i Matthew, Mark, ọrhẹ Luke i hariẹ ruiruo erhe ku aye kugbe. Ẹbe i Baibol enana, i djephia taghene ẹguọlọ ono vi sun kemru kemru Olele Kristi o ruẹ. (1 John 4:10, 11) Ọrẹn, ọ ha ọke i John o ki yono uyono ọrana. Ọke i John ọ ha idama, orhiẹ ọke ephian yo dje ẹguọlọ phia-a. Jerẹ udje, uvuẹn erhirhiẹ owu, Jesu ọrhẹ idibo yi a nya i Samaria riẹ Jerusalem. Ihworho re rhirhiẹ ọko ọkokamu owu uvuẹn Samaria, e kwe dede aye-e. John nọ tare taghene ono se erhanren nẹ odjuwu rhe nọ ghwọghọ ọsoso ihworho amwa na! (Luke 9:52-56) Uvuẹn erhirhiẹ ọrọrọ, John ọrhẹ omizie re se James ni ya rẹ izu aye, nọ ta rẹn Jesu nọ yẹ aye ekete rọ mai ghanren uvuẹn Uvie ọnẹyen. Ọke inyikọ ereva na e rhe kpahen oborẹ James ọrhẹ John i ruru, evwan ni biomirin aye! (Matt. 20:20, 21, 24) Ọrẹn, udabọ orusọ enana ri John o ruru, Jesu o vwo ẹguọlọ kpahiẹn.—John 21:7. w21.01 8-9 ¶3-4

Jehova o brorhiẹn ri ne rhomu rẹn awọrọ. Jerẹ udje, ọ djẹ odjẹ rọ nọ ma arhọ, orhiẹ fọkiẹ erere ọnẹyen, ọrẹn fọkime ọ guọlọre nẹ ọwan i riakpọ. O vwo ohworho rọ rhọ sabu gba i Jehova nọ ha i Jesu ruẹ otan rẹn ọwan bi-i. Ọrẹn, o brorhiẹn rọ nọ ha i Jesu ze izobo fọkiẹ erere ọwan. Jesu o ji brorhiẹn ri rhua erere vwe awọrọ. Jerẹ udje, ọke oma ọ bẹn yen ne, o yono ihworho ukperẹ ono ronmoma. (Mark 6:31-34) Omamọ urhomu ekrun o rheri taghene emru rọ mai bẹn ro no vi ru, yẹ ọrẹ ono brorhiẹn ẹghwanren rẹn ekruien, owian ọrana ọ ghanren riẹn. Ọ damoma kẹnoma rẹn orhienbro okpakpa yanghene eri sekpahen oborẹ ọ guọlọre. Ukpomaran, ọ ha uphẹn rẹn Jehova no yonie. (Prov. 2:6, 7) Nyoma ọnana, no roro kpahen oborẹ ono ru rhua erere vwe awọrọ, ukperẹ ono rhiẹ omayen. (Phil. 2:4) Esa ọrhọ damoma hẹrokele udje i Jehova ọrhẹ Jesu, ono rhiẹ omamọ urhomu ekrun. w21.02 7 ¶19-21

Ọke rọ ha idama, Orodje Asa o vwo omeriotọre ọrhẹ uduefigbere. Jerẹ udje, ọke ọsẹ ye re se Abijah, o hwu hin, Asa no rhiẹ Orodje jeghwai tiẹ ema nẹ otọre na. Nọ ji “ta rẹn ihworho i Judah nẹ aye i guọlọ i Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ esẹ aye ride, nẹ aye i ji nyalele Urhi ọrhẹ akama enẹyen.” (2 Chron. 14:1-7) Ọke i Zerah ro nẹ Ethiopia rhe, ọ kparehaso i Judah rhẹ isodja ri te 1,000,000, Asa nọ nekpẹn userhumu mie i Jehova, nyoma rọ ta: “O Jehova, o toro sẹ ihworho wu ha userhumu riẹn i bunrun yanghene aye e vwo omẹgbanho-on. Ha userhumu rẹn ame, O Jehova Osolobrugwẹ ame, fọkime ame i hẹrosuọ.” Ẹmro irhorhomu enana i djephia taghene Asa o vwo imwẹro ọgbogbanhon taghene Jehova ono simie ọrhẹ ihworho yi. Asa ọ hẹroso i Jehova, omarana “Jehova no fiẹ itu Ethiopia kparobọ.” (2 Chron. 14:8-12) Wu ne kwerhọ ye taghene obẹnbẹn ọduado rẹn Asa ọke isodja ri te 1,000,000 a kparehasuiẹ, ọrẹn fọkime ọ hẹroso i Jehova no fikparobọ. w21.03 5 ¶12-13

Baibol na o vwo iyẹnrẹn kpahen ihworho ri vwa gba, ri dje ẹguọlọ okokodo phia. Roro kpahen udje Jonathan ọrhẹ David. Baibol na ọrhọ ta: “Onyerẹnkugbe i Jonathan ọrhẹ i David nọ gbanhonrhọ, Jonathan no vwo ẹguọlọ kpahiẹn jerẹ omayen.” (1 Sam. 18:1) David yi Jehova ọ djẹha nọ ha ẹrhẹ usun i Saul. Nẹ ọke ọrana rhe, Saul nọ rioma kpahen i David ji guọlọ kpe yi. Ọrẹn, Jonathan ro rhiẹ ọmọ i Saul ọ homaba ọsẹ ye damoma kpe i David hwu-u. Jonathan ọrhẹ David ni vive aye ne rhiẹ igbehian, ji hobọtua owuowọnwan ọke ephian. (1 Sam. 20:42) Ẹguọlọ okokodo rọ ha uvwre i Jonathan ọrhẹ David o rhiẹ oborẹ ana djokarhọ, ọke erhe roro kpahen ekwakwa ri na sabu lẹrhẹ aye je rhiẹ igbehian. Jerẹ udje, Jonathan ọ ha emrẹ ẹgbukpe 30 djerhe i David. Manẹ i Jonathan ọ sabu ta taghene o vwo oborẹ ọye ọrhẹ ọmọvwerhe ro vwo rhe emru owuorowu kpahen akpenyerẹn ine ru kugbe-e. Ọrẹn, Jonathan ọ ha ukẹro sakamu ni Davidi-i. w21.01 21-22 ¶6-7

Jesu o ve rẹn idibo yi taghene oma ọnọ ghini merhen aye. Ọ ji ha orhetio phia taghene eri vwo ẹguọlọ kpahiẹn ina dẹrughwaroghwu edamuni. (Matt. 10:22, 23; Luke 6:20-23) Oma ọ merhen ọwan taghene ọwan idibo i Kristi. Ọren, marhẹ oma o ruẹ ọwan kpahen ẹkparehaso ro nẹ obẹ ekrun, igọmẹti yanghene ọhiẹn re ne ru oborẹ obiomurun ro nẹ obẹ ihworho re lele riẹ isukuru ọrhẹ ere lele wian? Itiọrurhomẹmro, aruẹ ekwakwa erana a lẹrhẹ ọwan brudu. Oma ọ vwọ merhen ọwan ọke ra kparahasuẹ ọwa-an. Ọrẹn, Baibol na ọ tare taghene o fori nẹ oma ọ merhen ọwan. Jerẹ udje, odibo James ọ yare taghene ukperẹ ene brudu, o fori na ghọghọ ọke arha dẹrughwaroghwu edamuni sansan. (Jas. 1:2, 12) Jesu ọ tare taghene oma ọrhọ merhen ọwan ọke ra kparahasuẹ ọwan. (Matt. 5:11) Jehova nọ nyoma ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen ha i James ya vwe Ilele Kristi erana, nọ ha urhebro rọ nọ ha userhumu rẹn aye sẹrorẹ aghọghọ ọke aye i rha dẹrughwaroghwu edamuni. w21.02 26 ¶1-2; 27 ¶5

Ihworho ezẹko uvuẹn ọke i Timothy, e vwo ọdaremẹro kpahen uphẹn aye ine lele Osolobrugwẹ wian kugbe-e. Usuẹn aye yẹ Demas, Phygelus, Hermogenes, Hymenaeus, Alexander, ọrhẹ Philetus. (1 Tim. 1:19, 20; 2 Tim. 1:15; 2:16-18; 4:10) Itiọrurhomẹmro, ihworho enana i vwo ẹguọlọ kpahen Jehova bi, ọrẹn aye ni sẹrerhumuji irhomẹmro eghoghanren re tiobọnu rẹn aye. Marhẹ Echu o ru damoma nọ lẹrhẹ ọwan sẹrerhumuji irhomẹmro eghoghanren ri Jehova ọ yẹre ọwan ne? Djokarhọ ena Echu ezẹko. Ọ ha iruẹn ọrhẹ ughe jiri irueruo, iroro ọrhẹ iruemru ro fiẹrorhọ taghene ọnọ lẹrhẹ ọwan sẹrerhumuji urhomẹmro na. Ọ damoma djofẹn mwu ọwan nyoma ọhiẹn otuẹdẹre yanghene ẹkparehaso, neneyo a dobọ owian aghwoghwo na ji. Ọ ji damoma rọ nọ riẹriẹ ọwan na kerhọ “iyono efian re se ‘irherhe’ ” rẹ idibo ẹkparehaso i haphia, na sẹrerhumuji urhomẹmro na. Arha jomarhotọre-e, ana sabu sẹrerhumuji urhomẹmro na bibiesuọn.—1 Tim. 6:21. w20.09 27 ¶6-8

Ugbehian yanghene ohworho ekrun ọnọ o ruruo oborẹ ọ daruọ dẹ ne? Orhiomaran, wu na sabu mẹrẹn erere nẹ iyẹnrẹn ọmọ Orodje David re se Absalom, ro ruẹ oborẹ ọ miamẹ ọsẹ ye, ji damoma ha ẹrhẹ usuon na. (2 Sam. 15:5-14, 31; 18:6-14) Wu rhe se iyẹnrẹn na hin, nẹrhomo vwe i Jehova kpahen oborẹ oma o ruo kpahen oborẹ e ruruo na. (Ps. 6:6-8) Ọrọ ha kpahiẹn, ha ẹhẹn roro oborẹ oma o ruẹ i David ọke ekwakwa enana a phia riẹn. Ọye o vwo ẹguọlọ kpahen Absalom jeghwai hẹroso Ahithophel. Ọrẹn, aye awanva ri rhiẹ ihworho ri kẹreriẹ yi kparehasuiẹ. Aye i ruẹ oborẹ ọ da i David omamọ, ji damoma kpe yi hwu. Manẹ i David o sabu roro taghene igbehian yen ere hẹrhẹre na i homaba i Absalom, rọ nọ lẹrhiẹ ja hẹroso aye. Manẹ ọ sabu roro kpahen omayen ọvo, jeghwai damoma ọye ọvo ọnọ zẹ nẹ ẹkwotọre na. Yanghene manẹ ọ lẹrhẹ ẹhẹn yen seriotọre. Ukpomaran, nọ nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu riẹn. Ọ nekpẹn userhumu mie igbehian yen. Nọ ji kpare idjaghwẹ ogege kpahen orhienbro yi. Nọ ji hẹroso i Jehova ọrhẹ igbehian yen ọke ephian. w21.03 15 ¶7-8; 17 ¶10-11