April

Jesu o dje ẹguọlọ rode phia nyoma rọ homakpahontọre hwu rẹn ọwan. (John 15:13) A sabu kwosa ẹguọlọ i Jehova ọrhẹ Jesu i dje rẹn ọwan hiẹn dẹ-ẹ. Ọrẹn, ana sabu dje ekpẹmẹ phia nyoma oborẹ e nyerẹn akpọ ọwan lele kẹdẹkẹdẹ. (Col. 3:15) Era djẹha na a ha ukẹro ọghohanren ni otan na, fọkime ọyọ lẹrherẹ aye vwo ifiẹrorhọ aye ine riẹ odjuwu. (Matt. 20:28) Fọkiẹ esegburhomẹmro aye i vwo kpahen izobo i Jesu, Jehova o serẹ aye evwata ji dẹ aye nẹ aye i rhiẹ emọyen. (Rom. 5:1; 8:15-17, 23) Igegede ereva na i ji vwo ọdaremẹro kpahen otan na. Fọkiẹ esegburhomẹmro aye i vwo kpahen izobo i Kristi, aye i vwo onyerẹnkugbe rọ fonron rhẹ Jehova, ji vwo ifiẹrorhọ aye ina “nyavrẹn ukpokpogho rode na.” (Rev. 7:13-15) Ẹko eva na e dje ekpẹmẹ aye phia nyoma aye e riẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu kẹgbukpe kẹgbukpe. w22.01 23 ¶14-15

Ẹhẹn i Jesu ọ taghare fọkiẹ oborẹ ọsoriẹ a guọlọ kpe yi. A mọrenfian banriẹn taghene ọye ọrọ rhaphiawan, nọyẹ ohworho rọ vwọ họghọ rẹn Osolobrugwẹ yanghene odẹ ye. (Matt. 26:64-66) Ẹhẹn yen nọ taghare omamọ, te erhirhiẹ o fiẹrorhọ taghene Jehova ono simie nẹ aruẹ ofa ọrana. (Matt. 26:38, 39, 42) Ofori na kanren i Jesu mwu orhan nọ sabu simi itu i Jew na nẹ ephien. (Gal. 3:10) Aye i kweri taghene aye ine ru lele Urhi Jehova, ọrẹn aye a sabu nyalelie-e. Omarana, ephien ọnana ọ ji haba ọrẹ aye ine hwu fọkime aye emọ Adam ro ruẹ ọdandan. (Rom. 5:12) Urhi Osolobrugwẹ ọ tare taghene ohworho orho ruẹ ọdandan ro fo uhwu, e kpe yi hwu. Orho ru, ana sabu kanren orinmie mwu orhan. (Deut. 21:22, 23; 27:26) Omarana, fọkime a kanren i Jesu mwu orhan, nọ sabu ha uphẹn rẹn agbamwa Israel rọ ten riẹn nọ mẹrẹn erere nẹ izobo yi. w21.04 16 ¶5-6

Roro kpahen oborẹ ọ phiare uvwre ẹdẹ rọ kẹta bọmọke e ki kpe i Jesu. Isodja i Rome i mwuien jeghwai kpe yi gbangbanhon. (Matt. 26:52-54; John 18:3; 19:1) Aye ni ha ophianphian rọ bẹrẹ omayen fa ye. Ọke oru, aye ni ta riẹn nọ kpare orhan ọghwaghwa rhẹ ugbuko yi ro ghwe ọbara. Jesu nọ lọrọ orhan na riẹ ekete re ne kpe yi hwu, ọke oru, na ta rẹn ọhworhare owu ro mevi avwaye nọ kpare orhan na riẹn. (Matt. 27:32) Ọke i Jesu o te ekete ro no hwu na, isodja na ni ha opẹrẹ kanren abọ ye ọrhẹ aghwẹ ye mwu orhan na. Ọhiẹn ugboma i Jesu nọ lẹrhẹ ekete ra ha opẹrẹ kanren na sha. Igbehian yen ọrhẹ izie a viẹ, ọrẹn itu i Jew re suẹn na, na ha i Jesu djechẹẹ. (Luke 23:32-38; John 19:25) Jesu ọ rioja uvwre inọke ezẹko. Fọkiẹ oborẹ a kanrenriẹn lele, ọmuduie ọrhẹ ifi omayen na wian gbanhan, ọnana nọ lẹrhiẹ bẹn ro no mwuẹhẹn. Jesu o rheri taghene ọye ọ fuevwan te erhirhiẹ uhwu ne, omarana nọ nẹrhomo rọ kẹta vwe i Jehova. No gburhomu rhotọre jeghwai hwu. (Mark 15:37; Luke 23:46; John 10:18; 19:30) Ọrana ghini uhwu ro vwo ofa ọrhẹ omiamiamo! w21.04 16 ¶4

Jesu ọ ta rẹn inyikọ 11 ri fuevwan kpahen ọphọ eva—ọphọ ọkpokpọ na ọrhẹ ọphọ Uvie na. (Luke 22:20, 28-30) Ọphọ erana ni ha uphẹn ren inyikọ na ọrhẹ ibiẹ ihworho krẹn rhiẹ irodje ọrhẹ irherẹn obẹ odjuwu. (Rev. 5:10; 14:1) Era djẹha ri hẹrhẹre ọvo, ri ha usuẹn ọphọ eva erana, yi na sabu riẹ ibiẹdi na ji da enyo na. Jehova ọ yẹre aye ifiẹrorhọ oghẹnrensan—ọrẹ aye ine vwo arhọ ijehwuo bẹmẹdẹ obẹ odjuwu, leli Jesu Kristi ro vwo odidi ọrhẹ ezẹko usuẹn awan 144,000 ri ha odjuwu ne ga kugbe, ọrọ maido, ọrẹ aye ine leli Jehova Osolobrugwẹ rhirhiẹ kugbe! (1 Cor. 15:51-53; 1 John 3:2) Era djẹha na i rheri taghene aye ina vi fuevwan te ẹdẹ uhwu.—2 Tim. 4:7, 8. w22.01 21 ¶4-5

A kanren ihi awanva mwu orhan kẹrẹ i Jesu. (Luke 23:40, 41) Owu no ni Jesu jeghwai ta riẹn: “Karorhọ mẹ uvuẹn Uvie ọnọ.” (Luke 23:42) Fọkime o rheri taghene Jehova o vwo arodọmẹ, Jesu nọ tẹmro ri yẹ ohi ọrana rọ hwuẹ na ifiẹrorhọ. (Ps. 103:8; Heb. 1:3) Jehova o vwo omwemẹ rọ nọ harhomu ọwan jeghwai dje arodọmẹ rẹn ọwan, arha ghwẹriẹ nẹ edandan re ruru, ji vwo esegburhomẹmro taghene ana harhomu ọwan nyoma izobo otan i Jesu Kristi. (1 John 1:7) Ọ bẹn ihworho ezẹko ine vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ sabu harhomu aye. We rhe roro omaran ọkezẹko, gbe roro kpahen ọnana: Bọmọke o ki hwu, Jesu o dje arodọmẹ rẹn ohi ro dje esegburhomẹmro phia obọ. Omarana, vwo imwẹro taghene Jehova ono dje arodọmẹ rẹn idibo yi ra fuevwan ga ye, ra damoma aye ina huvwele ekama ye!—Ps. 51:1; 1 John 2:1, 2. w21.04 9 ¶5-6

Nyoma rọ sẹrorẹ emevigbanhon ọnẹyen te uhwu, Jesu ọ ha ekwakwa ezẹko te orugba. Ọrukaro, Jesu o djerie phia taghene Echu ọmọrenfian. Jesu o djerie phia taghene onyakpọ rọ gbare ọnọ sabu sẹrorẹ emevigbanhon ọnẹyen udabọ ọsoso ekwakwa Echu ọnọ sabu ru. Ọreva, Jesu ọ ha arhọ ye ruẹ otan. Uhwu ọnẹyen ọ ha uphẹn rẹn ituakpọ ri vwa gba nẹ aye i sabu vwo onyerẹnkugbe rhẹ Jehova, jeghwai vwo ifiẹrorhọ aye ine nyerien bẹmẹdẹ. Ọresa, Jesu o djerie phia taghene Jehova o fo ohworho ro no suon, nọ jeghwai ruẹ odẹ Ọsẹ ye fon. Jene nyerẹn kẹdẹkẹdẹ kamẹriẹn ọ yẹ uphẹn re vwori ra na sẹrorẹ emevigbanhon ọwan! Omarana, arha dẹrughwaroghwu uhwu dede, ana sabu ta, “Jehova, mi damoma sẹrorẹ emevigbanhon mẹ ne, mi djephia taghene Echu ọmọrenfian, mi ji ruẹ odẹ ọnọ ọrhẹ ọdo-usuon ọnọ fon ne!” w21.04 12 ¶13-14

Ọke ra mọrenfian banriẹn hin, jeghwai brorhiẹn kpe yi taghene o ru sọ, na ha i Jesu djechẹẹ, ji kpe yi gbangbanhon, ọke oru na kanrenriẹn mwu orhan oja. E kpe ipẹrẹ rhẹ aghwẹ ye ọrhẹ abọ ye. Habaye, ọ bẹn riẹn ro no mwuẹhẹn jeghwai tẹmro. Ọrẹn, ọnọ vi tẹmro fọkime o vwo ẹmro eghoghanren rọ nọ ta. E yono iyono eghoghanren nẹ ẹmro i Jesu ri kẹta! A karorhọ ọwan oborẹ ọsoriẹ o fo na harhomu awọrọ, ji vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ harhomu ọwan. Oma ọ merhen ọwan re vwo imizu ukoko na ri mwuegbe aye ina ha userhumu rẹn ọwan. Ọrẹn arha guọlọ userhumu, o fori na kpare idjaghwẹ ra na nekpẹn yen. E rheri taghene Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan din ebẹnbẹn ephian ra dẹrughwaroghwu. A ji mẹrẹn ọghanronmẹ re ne nyerẹn kẹdẹkẹdẹ kamẹriẹn ọyẹ ẹdẹ re vwori ra na sẹrorẹ emevigbanhon ọwan, rhẹ imwẹro na taghene Jehova ọnọ rhọmọ ọwan erhe hwu dede. w21.04 8 ¶1; 13 ¶17

Arha nyalele idjaghwẹ i Jesu, ene vwo arhọ i bẹmẹdẹ. Ọke idama owu ro rhiẹ ọdafe ọ nọ i Jesu oborẹ ono ruo nọ sabu vwo arhọ i bẹmẹdẹ, Jesu nọ kpahenrhọ riẹn: “Rhiẹ ọro nyaleli mẹ.” (Matt. 19:16-21) Jesu ọ ta rẹn itu i Jew ezẹko ri vwe vwo imwẹro taghene ọye yẹ Kristi na: “Igegede mẹ . . . e ji leli mẹ. Mi na yẹ aye arhọ i bẹmẹdẹ.” (John 10:24-29) Ọwan e dje esegburhomẹmro kpahen Jesu, nyoma re ruẹ lele oborẹ o yonorin ọrhẹ udje yi. Erhe ruẹ omaran, ene vwo arhọ i bẹmẹdẹ. (Matt. 7:14) Bọmọke ana ki sabu nyalele idjaghwẹ i Jesu kpẹnkpẹnkpẹn, ene vi rhe yi. Ne “rhe” i Jesu oborẹ ene rhe ruẹ ọke ephian. Ene vi rhe yono kpahiẹn rhọ ọke ephian, nọyẹ iruemru enẹyen, oborẹ o roro lele ọrhẹ irhi rọ nyalele. O toro oborẹ e jiri urhomẹmro na te ne-e, ana vi rha wian gbanhan ne rhe i Jehova ọrhẹ Jesu. w21.04 4 ¶9-10

O vwo ọke ezẹko rẹ ẹhẹn ọnyikọ Paul o kpokpie fọkiẹ oborẹ o ru vrẹn ne. O gbunu taghene o se omayen oruọdandan rọ “karo-o”! (1 Tim. 1:15) Bọmọke o ki rhiẹ Olele Kristi, Paul ọ kparehaso Ilele Kristi ri ha emwa sansan, o fiẹ ezẹko rhẹ ekanron, jeghwai kwe taghene e kpe ezẹko hwu. (Acts 26:10, 11) Oma ọ merhen i Paul orhianẹ ọ nya vwa uphuphẹn Olele Kristi rẹ ọye o vwo ekwerhọ kpahen uhwu eri vwiẹriẹ-ẹ. Oborẹ i Paul o ruru ọ dariẹ omamọ, ọrẹn o rheri taghene ọ sabu wene ekwakwa ro ru vrẹn ne-e. O vwo imwẹro taghene Kristi o hwuru fọkiẹ ọye, omarana no fiudugbere ya: “Nyoma ẹghẹlẹ ọphẹ Osolobrugwẹ yi me rhiẹ ohworho mi havwọ.” (1 Cor. 15:3, 10) Me ye yonorin? Ofori ne wu vwo imwẹro taghene Kristi o hwu wẹn rọ lẹrheruọ vwo uphẹn wu ne vwo obọdẹn onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ i Jehova. (Acts 3:19) Oborẹ ọ mai ghanren rẹn Osolobrugwẹ yẹ oborẹ e ruẹ vwana ọrhẹ uvuẹn obaro na, orhiẹ orusọ re ru vrẹn ne-e.—Isa. 1:18. w21.04 23 ¶11

Dedevwo itu i Jew na buebun uvuẹn ẹdẹ i Jesu e fiẹrorhọ taghene i Messiah na ono hwuo-o, ọrẹn djokarhọ oborẹ Eyaya Ọfuanfon na ọ ta rhotọre ne: “O hwu harẹn ọwan a jeghwai kelie ba iruedandan; ọye ọ kpare edandan ihworho buebun, ọ jeghwai rẹ harẹn iruedandan.” (Isa. 53:12) Omarana, o vwo oborẹ ọsoriẹ itu i Jew na ina tiẹn i Jesu ọke re kpe yi hwu jerẹ oruọdanda-an. Ana sabu sẹrorẹ esegburhomẹmro ọwan nyoma re ne rhe ọsoso urhomẹmro na. Uvuẹn ẹmro ri Jesu ọ tare oberun ugbenu na, nọ ha orhetio rẹn era kerhọ ye taghene ihworho ezẹko ina “mọrenfian baren” aye. (Matt. 5:11) Echu yẹ esiri efian enana. Ọ ruẹ era kparehaso ọwan nẹ aye i kerabọ iyẹnrẹn efian haso ọwan ri vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na. (Rev. 12:9, 10) Ana vi tiẹn efian evwreghrẹn ọwan i mọren ba ọwan. A vwa ha uphẹn rẹn efian erana ni lẹrhẹ ọwan zofẹn yanghene dobọ ogame i Jehova ji-i. w21.05 11 ¶14; 12 ¶16

Ha userhumu rẹn ọrẹ wa ha i Baibol yono hẹroso i Jehova. Jesu ọ yẹ idibo yi imwẹro taghene Jehova ọnọ ha userhumu rẹn aye fọkime o vwo ẹguọlọ kpahen aye. (Matt. 10:19, 20, 29, 30) Karorhọ ọrẹ we yono na taghene Jehova ọnọ ji ha userhumu riẹn. Wu na sabu ha userhumu riẹn nọ hẹroso i Jehova nyoma wu ne lelie nẹrhomo kpahen ẹkẹ ye. Franciszek ro rhirhiẹ i Poland ọrhọ ta, “Omizu ro yoni mẹ, ọ hunute ẹkẹ mẹ uvuẹn ẹrhomo ọke ephian. Ọke mia mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo omizu na, ni mi tuẹn ẹrhomo omobọ rhọ. Mi mẹrẹn userhumu i Jehova ọke mia guọlọ ha ẹdẹ ezẹko nẹ iruo mẹ, ne mi sabu riẹ uyono ukoko ọrhẹ omẹvwa.” Jehova o vwo ọdamẹ okokodo kpahen ihworho ra ha i Baibol na yono. O vwo ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro kpahen oborẹ Ilele Kristi a wian gbanhan te, nẹ aye i sabu ha userhumu rẹn ihworho tikẹriẹ. (Isa. 52:7) Orhianẹ wu vwe yono ohworho vwana-a, wu na ji sabu ha userhumu rẹn ere yono mwuovwan omebrurhame, nyoma wu ne lele imizu erọrọ ye yono aye. w21.06 7 ¶17-18

Ana sabu djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen ẹghẹlẹ i Baibol na, nyoma re ne se yi ọke ephian. O fo na hẹrhẹ ọke re ne vwo uphẹn vwẹre ne ki yono i Baibol na-a. Nyoma ra nyalele ẹkwaphiẹrhotọre uyono i Baibol ọke ephian, na sabu bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhan. Ọrẹ ovẹnẹ rhẹ “evwẹghwanren ọrhẹ egba irherhe” ri ha uvuẹn akpọ na, e vwo obọdẹn esegburhomẹmro ra bọn kpahen i Baibol na. (Matt. 11:25, 26) Fọkime ọwan e yono i Baibol na, e rhe oborẹ ọsoriẹ akpọ na o biomẹrhọ, ọrhẹ oborẹ i Jehova ono ru kpahiẹn. Omarana, jene vwo omwemẹ ra na bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhon ji ha userhumu rẹn awọrọ vwo imwẹro kpahen Ọmemama na. (1 Tim. 2:3, 4) Jenẹ a tẹnrovi obaro na, ọke ihworho ephian re nyerẹn uvuẹn otọrakpọ na ina tẹmro ri ha Revelation 4:11: ‘Wu mwuovwan, Jehova Osolobrugwẹ ame, wu na ha ujiri na . . . fọkime wẹwẹ yi ma ekwakwa ephian.’ w21.08 19 ¶18-20

Ekpako i vwo owian aye ina ha ọkpọvi ra guọlọre phia. O fori nẹ aye i tiobọnu ọkpọvi ro te ọmudu, ra na ji sabu ha ruiruo rọ “lẹrhẹ ọmudu na ghọghọ.” (Prov. 27:9) Ekpako i vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na. Ọkezẹko, aye e dje ẹguọlọ ọrana phia nyoma aye a ha ọkpọvi rẹn omizu rọ guọlọ kpare idjaghwẹ rọ sọre. (Gal. 6:1) Ọrẹn, bọmọke aye a ki tẹmro rẹn ohworho na, aye e roro kpahen eghọn sansan ri sekpahen ẹguọlọ rẹ ọnyikọ Paul ọ hunute. “Ẹguọlọ o vwo erhionrin ọrhẹ uruemru esiri. . . . O din kemru kemru, o vwo imwẹro kpahen kemru kemru, o fiẹrorhọ i kemru kemru, o vwo erhionrin kemru kemru.” (1 Cor. 13:4, 7) Ọkpako ukoko orho roro kodo kpahen ekete i Baibol ọrana, ọnọ ha userhumu riẹn ni oborẹ ọsoriẹ ọ ha ọkpọvi phia, ji dje uruemru ro serhọ phia ọke orho bru omizu na nya. Omizu ra yẹre ọkpọvi ọrhọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọkpako na o vwo ẹguọlọ kpahiẹn, ọnọ lẹrhiẹ ha ọkpọvi na. w22.02 14 ¶3; 15 ¶5

Jehova ọ ma emakashe ọrhẹ ituakpọ gbagba, vabọ ijẹgba. Ọrẹn, ọmakashe owu ro rhiẹ Echu (ro mevirhọ “Ọrọ kparahaso awan”) nọ lẹrhẹ Adam ọrhẹ Eve ri gbare, kparehaso i Jehova. Emakashe erọrọ ọrhẹ ituakpọ ni homaba ẹkparehaso ọnana. (Jude 6) Oma ọ merhen i Jehova-a. Ọrẹn, o vwo edirien, habaye ono ji rhe vwo edirin bọmọke ọnọ ghwọghọ ọsoso ihworho ri kparehasuiẹ. Ọrana ọnọ rhua omefuon vwe ihworho ri vwo atamwu kpahiẹn, re ji lelie diẹn akpọ ọkon ọnana! Echu ọ mọrenfian banren odibo i Jehova re se Job ro rhiẹ ọvwata, ọrhẹ ituakpọ ephian taghene ọwan a ga i Jehova fọkiẹ oborẹ ono ru rẹn ọwan. (Job 1:8-11; 2:3-5) Dẹbolo ọ ji mọrenfian banren ituakpọ me te inyenana. (Rev. 12:10) Ana sabu djephia taghene Echu ọmọrenfian nyoma re ne diẹn ebẹnbẹn re rhiẹromẹrẹn, ji sẹrorẹ atamwu ọwan kpahen Jehova fọkiẹ ẹguọlọ re vwo kpahiẹn. w21.07 9 ¶7-8

Ọnyikọ Paul ọ dabu dje udje oborẹ ọghanren te, re ne vwo omwemẹ re ne wene uruemru ọwan. Ọye ọ tare taghene ene vi kpe uruemru ahwanren na mwu “orhan oja na.” (Rom. 6:6) Nọyẹ, ọwan i guọlọ nyalele udje i Jesu. Ofori ne wene uruemru ọrhẹ irueruo ri Jehova o vwo utuoma kpahen. Orhianẹ ọwan i kpare idjaghwẹ enana, ọke ọrana ana sabu vwo ẹhẹn o brorhiẹn rọ fonron ji riamerhen akpọ i bẹmẹdẹ. (John 17:3; 1 Pet. 3:21) Jehova o wene irhi enẹyen no serhọ rhẹ oborẹ a guọlọre-e. Ukpomaran, ọwan yi ne wene aruẹ ohworho ra havwọ na sabu nyamwu irhi enẹyen. (Isa. 1:17, 18; 55:9) Arha tobọ bromarhame hin, o fori na rha wọnrọn haso ojemẹ ugboma na. Nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhu-mu wẹn, ji hẹroso ẹhẹn ọfuanfon na ukperẹ ono rhiẹ omẹgbanhon ọnọ. (Gal. 5:22; Phil. 4:6) Ene vi damoma na sabu ku uruemru ahwanren na nu, ji kẹnoma riẹn phẹlẹphẹlẹ. w22.03 6 ¶15-17

Jehova o veri taghene ọnọ yẹ ọwan emaren, ewun ọrhẹ oghwa orhianẹ a guọlọ Uvie na vwẹre, ji nyerẹn lele irhi egbagba enẹyen. (Matt. 6:33) Fọkiẹ ọrana, jenẹ a kẹnoma rẹn iroro na taghene ekwakwa ugboma ina yẹ ọwan omefuon ọrhẹ obọdẹn aghọghọ. E rheri taghene na sabu vwo obọdẹn ufuoma, ene ruẹ ọhọre i Jehova. (Phil. 4:6, 7) Orhianẹ ana sabu dẹ ekwakwa buebun dede, o fori ne roro sẹ e ghini vwo ọke ọrhẹ omẹgbanhon ra na hẹrote aye. Ana sabu vwo ẹguọlọ kpahen ekwakwa ọwan phan? Ofori na karorhọ taghene Jehova ọ guọlọre ne fiomarhọ owian rọ yẹre ọwan uvuẹn ekruien. Ọrana o mevirhọ taghene o fori na tẹnrovi ogame i Jehova. Ọwan a guọlọ họhọ idama ro tiẹn uphẹn rọ nọ ga i Jehova-a, ji rhiẹ owuọwan usuẹn emọyen—fọkiẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen ekwakwa ro vwori-i!—Mark 10:17-22. w21.08 6 ¶17

We rhe yono i Baibol na, wu na mẹrẹn omamọ iruemru i Jehova kirighwo vwrurhe—aruẹ iruemru rẹ emama na e djephia. Re yono kpahen iruemru i Jehova, ọ yẹ ọwan imwẹro taghene Jehova o ghini nyerẹn. (Ex. 34:6, 7; Ps. 145:8, 9) Ọke wa rha dabu rhe i Jehova rhọ, esegburhomẹmro wu vwori nọ nọ gbanhonrhọ, ẹguọlọ wu vwo kpahiẹn no no kodorhọ, onyerẹnkugbe are nọ nọ kpẹnkpẹnrhọ. Ghwoghwo esegburhomẹmro ọnọ rẹn awọrọ. Orhianẹ ohworho wu ghwoghwo riẹn ọ tare taghene o vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ-ẹ, ọrẹn we rhe oborẹ wu na kpahenrhọ ye riẹ-ẹn, me wu ne ruo? Damoma guọlọ ẹkpahenrhọ ro nẹ i Baibol na rhe usuẹn ẹbe ukoko na, ne wu lele ohworho na ta kpahiẹn. Wu na ji sabu ta rẹn omizu owu ro te edje ne nọ ha userhumu wẹn. Sẹ ohworho na o vwo ekwerhọ kpahen ẹkpahenrhọ ro nẹ i Baibol rhe, yanghene o vwo ekwerhọ kpahiẹ-ẹn, wu na mẹrẹn erere fọkime wu dabu guọlọ riarorhọ. Esegburhomẹmrọ ọnọ gbanhonrhọ. w21.08 18 ¶14-15

O fo na kpariroro vrẹn kemru kemru ra merhen ọwan oma, na ki ga i Jehova-a. (Eccl. 5:19, 20) Ọrẹn, erhe tirierhumu re ne ru rhọ uvuẹn ogame i Jehova, ana sabu họhọ ọhworhare rọ ha udje i Jesu ro ruẹ oborẹ ọsọre, fọkime ọ guọlọ riakpọ vuọnvuọn, ọrẹn ọdamerhọ Osolobrugwẹ-ẹ. (Luke 12:16-21) Arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn, o fori na nẹrhomo ji dabu roro kpahen oborẹ ene ru kwaphiẹ aye rhọ. (Prov. 3:21) Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn ọwan nyoma izede buebun. Ana sabu djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen ebrurhọ enana nyoma ana damoma rhua ujiri vwe yi. (Heb. 13:15) Ọrana ọnọ sabu surhobọmwu ọrẹ ene kerabọ owian Uvie na, rọ nọ lẹrhẹ ọwan mẹrẹn ebrurhọ buebun mie i Jehova. Kẹdẹkẹdẹ, jenẹ a guọlọ izede ene ru “mẹriẹnvwrurhe taghene i Jehova omamọ ohworho.” (Ps. 34:8) Ọke ọrana na na họhọ i Jesu, rọ tare: “Emaren mẹ ọrẹ mi ne ru ọhọre ohworho ro djeri mẹ rhe, jeghwai wian owian yen hin.”—John 4:34. w21.08 30-31 ¶16-19

Echu ọ guọlọre taghene arha kparoma. O rheri taghene arha ha uphẹn rẹn omẹkpare no sun ọwan, ana họhiẹ, e ji vwo arhọ i bẹmẹdẹ-ẹ. Omarana, ọnyikọ Paul no tiri ọwan orhọ taghene ohworho ọnọ sabu “vwo uruemru omẹkpare, jeghwai se rhẹ ẹzeguon re bru te i Dẹbolo.” (1 Tim. 3:6, 7) Ọrana ọnọ sabu phia rẹn ọwan, o toro sẹ o jiri ne ra ga i Jehova yanghene ọ jeghwai jiri-i. Ihworho ra kparoma i vwo ufiuvwele. Echu ọ damoma rọ nọ lẹrhẹ ọwan roro kpahen oma ọwan ọvo, ukperẹ ana tẹnrovi Jehova maido ọke arha ha ebẹnbẹn. Jerẹ udje, a mọrenfian banruọn dẹ ne? Yanghene e sehiẹn owẹwẹ dẹ ne? Oma ọnọ merhen Echu orhianẹ evwan o biomiruon kpahen Jehova yanghene imizu ukoko na. Habaye, Dẹbolo ọ guọlọre ne wu roro taghene ekwakwa ine serhọ wu rhe ru oborẹ o jeruo, ukperẹ wu na nyalele ọkpọvi Jehova rọ ha i Baibol na.—Eccl. 7:16, 20. w21.06 15 ¶4-5

Jehova ọ yẹ ọmẹraro Haggai owian ọghoghanren. Ọkezẹko, Haggai ọ ha usuẹn eri ha erhirhiẹ evrẹn ri nẹ Babylon riẹ Jerusalem uvuẹn ẹgbukpe 537 B.C.E. Ọke aye e te Jerusalem, idibo i Jehova erana ni tuẹn oghwa ẹga i Jehova ẹbọn rhọ ogege. (Ezra 3:8, 10) Ọrẹn o jiri-i, erhirhiẹ obiobiomu nọ homaphia. Ẹhẹn aye no seriotọre, aye ni ji dobọ owian ebanbọn na ji fọkiẹ ẹkparehaso. (Ezra 4:4; Hag. 1:1, 2) Omarana, uvuẹn ẹgbukpe 520 B.C.E., Jehova nọ ha i Haggai mwu nọ ha userhumu rẹn itu i Jew na rharhumu vwo oruru, ji bọn oghwa ẹga na hin. (Ezra 6:14, 15) Haggai o dje urhomu ọrana no ruẹ esegburhomẹmro itu i Jew na kpahen Jehova gbanhon. Ẹmro na, “Jehova ro sun emakashe na” ọ yẹre aye uduefigbere. Jehova o vwo emakashe buebun ro suẹn, omarana o fori nẹ itu i Jew na i hẹrosuiẹ orhianẹ aye i guọlọ vwo efikparobọ. w21.09 15 ¶4-5

Inyenana, Iseri Jehova a riamerhen ẹguọlọ okugbe uvuẹn akpọ na ephian. Ọwan a họhọ ẹga erọrọ-ọ, fọkime okugbe ọwan ọ lẹrherẹ ọwan họhọ ekrun dedevwo e nẹ ẹkwotọre sansan rhe, ji vwo irueruo amwa ri vẹnẹren. Ọwan a mẹrẹn obọdẹn ẹguọlọ re djephia uvuẹn uyono ukoko, omẹvwa okinhariẹ ọrhẹ emẹvwa ẹkwotọre. Ọrana ọ ha userhumu rẹn ọwan vwo imwẹro taghene a ga i Jehova izede rọ guọlọre. (John 13:34) Baibol na ọ ta rẹn ọwan ne ‘vwo ẹguọlọ okokodo kpahen owuowọnwan.’ (1 Pet. 4:8) Izede owu ene ru dje ẹguọlọ ọnana phia yẹ, ọrẹ ana harhomu awọrọ ọrhẹ ijẹgba aye. Ọwan a ji guọlọ uphẹn re ne dje uruemru ghwologhwolo ọrhẹ uruemru re dede epha phia rẹn imizu ephian uvuẹn ukoko na, tobọ te eri ruru ọwan sọ. (Col. 3:12-14) Aruẹ ẹguọlọ ọnana, yo ghini djephia taghene ọwan Ilele Kristi urhomẹmro na. w21.10 22 ¶13-14

Erhe le ohworho nẹ ukoko, ọnọ ghini sabu ha userhumu riẹn ghwẹriẹ? Ee. Imizu buebun ri ruẹ ọdandan ọghwaghwa, i mẹrẹnvwrurhe taghene idjaghwẹ ekpako na i kparare, ọ lẹrherẹ aye vwo iroro rọ gbare, ji ha userhumu rẹn aye ghwẹriẹ ji rharhumu bru i Jehova. (Heb. 12:5, 6) Roro kpahen udje ọnana. Osuingegede owu nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ogegede yi owu o kpomẹ. O rheri taghene nọ sabu simi emiamo ọnana, o fori no tiẹ ogegede ro kpomẹ na nẹ uvwre igegede ri hẹrhẹre. Ọrẹn, igegede eranmo re ruẹ kugbe. Aye a daji kẹrẹ omoma aye, udu o bru aye, ọke aye i rhe tephe rẹn ẹko igegede na. Ọrẹn, ọrana no mevirhọ taghene osuingegede na ọvwọkon fọkime o tiẹ ogegede ro kpomẹ na nẹ usuẹn aye? Ẹjo. O rheri taghene ọrhọ ha uphẹn rẹn ọro kpomẹ na no lele eri hẹrhẹre ru kugbe, ọnọ ha emiamo na mwu aye. Nyoma ro ti ọro kpomẹ nẹ usuẹn aye, nọ sabu sẹrorẹ ẹko igegede na. w21.10 10 ¶9-10

Ghini uphẹn ọduado re rhiẹ usuẹn imizu ukoko na ri nẹ ekete sansan rhe re dje ẹguọlọ phia. A guọlọre nẹ ihworho buebun i homaba ọwan ga i Jehova. Fọkiẹ ọnana, o fori na jomarhotọre ne je ruẹ oborẹ ọnọ rhua ephien vwe ihworho i Jehova yanghene odẹ ye. A guọlọ damoma rhe ruẹ dẹndẹn neneyo ọrana o mwu ihworho yono kpahen Jehova jeghwai ga ye. Ọkezẹko, ihworho ezẹko e ni ọwan sakamu yanghene kparahaso ọwan, fọkime a huvwele i Jehova. Me ye ne ruo orhianẹ ofẹn o mwu ọwan ra na ta rẹn awọrọ kpahen imwẹro ọwan? Ana sabu hẹroso userhumu i Jehova ọrhẹ Jesu ine tiobọnu rẹn ọwan. Jesu ọ yẹ idibo yi imwẹro taghene aye i vwe brudu kpahen oborẹ aye ina ta, yanghene oborẹ aye ina ta ye lele-e. Mesoriẹ? Jesu ọrhọ ta: “Fọkime ana yẹ are oborẹ are ina ta uvuẹn unọke ọrana; fọkime orhiẹ are ya tẹmro na-a, ọrẹn ẹhẹn Ọsẹ are yọ tẹmro nyoma are.”—Matt. 10:19, 20. w21.09 24 ¶17-18

Moses ọ ji ha aruẹ ẹmro ọrana kpahen ekete ra zẹrua ruiruo. (Ps. 90:1) Habaye, uvwre ehion akpenyerẹn yen, Moses nọ rionbọrhọ ẹmro ọrọrọ rọ rhuọnrhuọn oma. Nọ yare: “Osolobrugwẹ yẹ ekete ra zẹrua nẹ ọke ahwanren rhe, igbabọ i bẹmẹdẹ ye ọ ha obotọre are.” (Deut. 33:27) Mẹ yẹ ẹmro na, “igbabọ ye i bẹmẹdẹ i ha obotọre are,” ọ ta rẹn ọwan kpahen Jehova? Ọke i Jehova orho rhiẹ ekete ọwan a zẹrua, ne vwo omefuon. Ọrẹn, o ji vwo ẹdẹ ezẹko rẹ ẹhẹn ọwan o seriotọre, rọ ji bẹn ra mẹrẹn urhebro. Uvwre ọke ọrana, me yi Jehova ono ru rẹn ọwan? (Ps. 136:23) Ono fi abọ ye rhẹ obotọre ọwan, kpare ọwan bibiesuọn vẹnrẹn, ji ha userhumu rẹn ọwan mẹrẹn urhebro. (Ps. 28:9; 94:18) Re rhe taghene ana sabu hẹroso userhumu i Jehova ọke ephian na, ọ lẹrhẹ ọwan karorhọ taghene ọwan a mẹrẹn ebrurhọ nyoma izede eva. Ọrukaro, e vwo ekete ra zẹrua, o toro ekete re rhirhiẹ-ẹ. Ọreva, Jehova o vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ọwan. w21.11 6 ¶15-16

Jesu o rheri taghene osehiẹn ọnọ damu esegburhomẹmro idibo yi ni. Nẹ aye i sabu diẹn osehiẹn, Jesu nọ ha udje phia ra ya rhẹ ọbe i Luke. Jesu nọ ta kpahen ọmase uku owu rọ viẹ bruiẹ oguẹnzọn owu ro vwo rhiẹ ọvwata, no brorhiẹn ọsoso riẹn. Ọmase na o vwo imwẹro taghene oguẹnzọn na ọnọ yẹ ye userhumu orhianẹ o fiobọrhotọre-e. Ọke oru, oguẹnzọn na nọ kpahenrhọ riẹn. Me ye yonorin? Jehova o brorhiẹn ọsoso. Omarana, Jesu nọ tare: “Itiọrurhomẹmro, Osolobrugwẹ o brorhiẹn ọsoso rẹn ihworho yi rọ djẹha ra viẹ bruie te ason te uvo?” (Luke 18:1-8) Jesu nọ habaye: “Ọke Ọmọ onyakpọ na ọnọ rhiọ, ọnọ ghini mẹrẹn aruẹ esegburhomẹmro ọnana uvuẹn akpọ na?” Arha rioja osehiẹn, o fori ne djephia nyoma erhionrin ọwan taghene e vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon jerẹ ọmase uku ọrana. Rhẹ aruẹ esegburhomẹmro ọrana, ana sabu vwo imwẹro taghene phẹrẹkpẹ, Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan. O ji fo ne vwo imwẹro kpahen omẹgbanhon ẹrhomo. w21.11 23 ¶12; 24 ¶14

Iphuphẹn, are e roro ọkezẹko taghene irhi Jehova i gbanhon phan? Ọrana yẹ oborẹ Echu ọ guọlọre taghene are i roro. Ọ guọlọre taghene wu tẹnrovi oborẹ ihworho ra nya izede okekeri na e ruẹ, ọrhẹ irueruo akpẹriọ aye e vwobọrhọ. Ọnọ sabu ha oborẹ ereva uvuẹn isukuru e ruẹ, yanghene oborẹ ihworho e ruẹ uvuẹn itanẹti lẹrhuọ roro taghene we vwo obọdẹn akpọ-ọ. Echu ọ guọlọre taghene wu roro taghene irhi Jehova i vwa lẹrhuọ riakpọ te-e. Ọrẹn karorhọ: Echu ọ guọlọ taghene era nya uvuẹn izede okekeri na, i mẹrẹn oborẹ ọnọ phia rẹn aye uvuẹn obẹta izede na-a. (Matt. 7:13, 14) Jehova ọ guọlọre taghene wu rhe kpahen obọdẹn akpọ wu na riamerhiẹn, orhianẹ wu daji izede ro suẹn riẹ arhọ na.—Ps. 37:29; Isa. 35:5, 6; 65:21-23. w21.12 23 ¶6-7

Ọwan i rheri taghene o fori na harhomu; ọrana yẹ oborẹ ọgbare ne ru. Ọrẹn, ọ bẹn ra na sabu ruie. Ọkezẹko, ọnyikọ Peter o vwo aruẹ iroro ọrana. (Matt. 18:21, 22) Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan? Ọrukaro, roro kodo kpahen oborẹ i Jehova ọ harhomuo te. (Matt. 18:32, 33) Ọwan e mwuovwan ẹharhomu ọnẹye-en, ọrẹn o tiobọnie ghwologhwolo. (Ps. 103:8-10) Uvwre ọke owu na, “e ji vwo owian re ne vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan.” Omarana, a sabu djẹ sẹ ana harhomu awọrọ-ọ. Ana vi harhomu imizu ukoko na. (1 John 4:11) Ọreva, roro kodo kpahen oborẹ ọ phia arha harhomu. Ana sabu ha userhumu rẹn omizu ro ruru ọwan sọ na, vwo okugbe uvuẹn ukoko na, sẹrorẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova, ji vwo ẹhẹn ro tẹ otọre. (2 Cor. 2:7; Col. 3: 14) Ọrọkẹta, nẹrhomo vwe i Jehova rọ ta rẹn ọwan na harhomu. Wu vwa ha uphẹn rẹn Echu nọ suẹ ọyanghan rhẹ omamọ onyerẹnkugbe wu vwori rhẹ imizu ukoko na-a. (Eph. 4:26, 27) A guọlọ userhumu i Jehova orhianẹ a guọlọ kẹnoma rẹn ufi Echu. w21.06 22 ¶11; 23 ¶14

David ọ zẹ fọkime a guọlọ kpe yi. Saul, ro rhiẹ orodje Israel, o mwuegbe ro no kpe yi hwu. Ọke i David ọ guọlọ emaren, nọ domaji uvuẹn amwa re se Nob, ekete rọ nekpẹn ibrẹdi isionrin. (1 Sam. 21:1, 3) Ọke oru, ọye ọrhẹ isodja ye ni tiomanu uvuẹn unu atita. (1 Sam. 22:1) Mesoriẹ David ọ ha uvuẹn erhirhiẹ ọnana? Saul ọ rioma kpahen David vwiavwia, fọkime o titiri jeghwai vwo efikparobọ uvuẹn uvweri buebun. Saul o ji rhe taghene fọkime ọ huvwele-e, Jehova ọ ten riẹn no rhiẹ orodje Israel, Jehova nọ djẹ i David no rhiẹ orodje. (1 Sam. 23:16, 17) Ọrẹn, fọkime Saul jẹ orodje Israel, nọ lẹrheriẹ vwo egba uvweri buebun ọrhẹ ihworho ra hobọtua ye, omarana David nọ zẹ fọkiẹ arhọ ye. Saul no ghini roro taghene ọnọ sabu wọnrọn haso ọhọre i Jehova kpahen David? (Isa. 55:11) Baibol na ọ ta kpahiẹ-ẹn, ọrẹn emru owu o fiotọre: Saul o fioma yen rhẹ erhirhiẹ imwofẹn. Era wọnrọn haso i Jehova, i vwe vwo efikparobọ dẹ-ẹ! w22.01 2 ¶1-2

Jesu ọ wian gbanhon uvuẹn owian aghwoghwo na. O dje ẹguọlọ ye phia rẹn ihworho nyoma rọ ha kuphẹn kuphẹn yono aye. (Luke 19:47, 48) Me yo mwurien ru ọnana? Jesu o vwo ẹguọlọ kpahen aye. Ọkezẹko, ihworho buebun i guọlọ rhon ẹmro i Jesu ọnọ ta, te erhirhiẹ i Jesu ọrhẹ idibo yi, i vwe vwo ọke “aye ina tobọ riẹ emaren.” (Mark 3:20) Jesu o ji fiẹ ọke rhotọre uvuẹn ason, ro rhiẹ ọke ro serhọ rẹn owuọwan usuẹn era kerhọ ye. Ihworho buebun ri kerhọ i Jesu ọke ukaro e kwe rhiẹ idibo yi-i. Ọrẹn, Jesu ọ dabu se oseri ro mwidjẹn rẹn ọsoso ihworho ri kerhọ ye. Inyenana, a guọlọ ha uphẹn rẹn ihworho ephian nẹ aye i kerhọ iyẹnrẹn esiri na. (Acts 10:42) Na sabu ruẹ ọrana, ofori ne wene ona aghwoghwo ọwan. Ukperẹ ene tigban ẹkwaphiẹrhotọre re vwori ro serhọ rẹn ọwan, o fori ne ruẹ ewene kpahen ẹkwaphiẹrhotọre aghwoghwo ọwan neneyo a sabu ghwoghwo rẹn ihworho buebun. Erhe ruẹ omaran, e vwo imwẹro taghene oma ọnọ merhen i Jehova. w22.01 17 ¶13-14

Ọ bẹn ihworho buebun inyenana ina hẹroso eri vwo omẹgbanhon usun. Aye i mẹrẹnvwrurhe taghene ere jurhi ọrhẹ otu igọmẹti, e ni edafe na ọrhẹ eri vwo omẹgbanhon ruẹ, ji sẹrerhumuji ivwiegbere na. Habaye, ilori ẹga ezẹko e ruẹ oborẹ obiomurun, rọ lẹrhẹ ihworho ezẹko ja hẹroso Osolobrugwẹ. Omarana, ọke ohworho orho kwe taghene ono yono i Baibol na, a guọlọ userhumu re ne yonie nọ hẹroso i Jehova ọrhẹ ihworho rọ ha mwu ra kobaro uvuẹn ukoko Ọnẹyen. Itiọrurhomẹmro, orhiẹ ihworho ra ha i Baibol na yono ọvo yi ne yono oborẹ aye ine ru hẹroso i Jehova ọrhẹ ukoko yi-i. Ofori nẹ ọwan ri ha ukoko na ẹgbukpe buebun ne, i hẹroso i Jehova taghene izede ro ruẹ ekwakwa lele yọ mai rhomu kparobọ. Ọkezẹko, erhirhiẹ ezẹko ina sabu homaphia ri na damu ẹruẹhaso ọwan kpahen Jehova ni. w22.02 2 ¶1-2