October

Oborẹ ọwan e yono ọrhẹ ekwakwa re vwo imwẹro kpahen, i nẹ i Baibol na rhe. Udabọ ọrana, ihworho buebun inyenana a tiẹn ọwan fọkime aye e roro taghene oborẹ a ga ogame ọwan lele ọ lọhọ phan, habaye oborẹ ọwan e yono o serhọ rhẹ oborẹ aye i guọlọ rho-on. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ esegburhomẹmro ọwan? Ọnyikọ Paul nọ ta rẹn Ilele Kristi ri ha Rome: “Esegburhomẹmro o ruẹ lele oborẹ e rhonrin. Nọyẹ, oborẹ o rhonrin na yẹ ẹmro ro sekpahen Kristi na.” (Rom. 10:17) Omarana, a bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhan nyoma re yono i Baibol na, orhiẹ ọre vwobọrhọ orẹ sansan ri vwe nẹ i Baibol na rhe-e, o toro oborẹ orẹ enana i rhomu te-e. Ene vi vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon ra bọn kpahen irherhe ọgbagba, fọkime “esegburhomẹmro ọrhọ havwiẹ-ẹ, a sabu ru oborẹ ọnọ merhen Osolobrugwẹ oma-a.” (Heb. 11:1, 6) Omarana, o fo na hẹrhẹ oka ro no nẹ odjuwu rhe ro no djephia taghene a mẹrẹn urhomẹmro na ne-e. Uyono i Baibol na kpahen ekwakwa ra bọn esegburhomẹmro gbanhan, ọnọ yẹ ọwan imwẹro taghene a mẹrẹn urhomẹmro na ne. w21.05 4-5 ¶11-12

Ọnyikọ Paul o rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn buebun. Ọ ghini guọlọ userhumu i Jehova maido ọke re kpe yi, ha atita fie ọrhẹ ọke re fie rhẹ ekanron. (2 Cor. 11:23-25) Paul ọ tare taghene ọke ezẹko ọ wian gbanhon nọ sabu suẹn iroro esọsọ ro vwori. (Rom. 7:18, 19, 24) O ji diẹn emiamo rọ họhọ ‘uvwẹn rọ ha ugboma yen,’ rọ guọlọre taghene Jehova o ti nie oma ogege. (2 Cor. 12:7, 8) Jehova ọ yi Paul omẹgbanhon nọ sabu wian owian aghwoghwo na udabọ ebẹnbẹn rọ dẹrughwaroghwu. Roro kpahen oborẹ i Paul ọ sabu ru phia. Jerẹ udje, ọke ra ta riẹn taghene o vwo nẹ oghwa rọ havwọ uvuẹn i Rome-e, no ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rhẹ oruru rẹn ihworho buebun, tobọ te ọke ro mevi obaro itu Jew re suẹn. (Acts 28:17; Phil. 4:21, 22) O ji ghwoghwo rẹn isodja buebun ra hẹrote yi ọrhẹ awọrọ ri kọn bruie rhe. (Acts 28:30, 31; Phil. 1:13) Uvwre ọke owu na, Paul ọ nyoma ẹhẹn ọfuanfon na ya ileta ri ha userhumu rẹn Ilele Kristi buebun ọke ahwanren ọrhẹ ọke ọwan na. w21.05 21 ¶4-5

Omẹkpare yọ lẹrhẹ Orodje Uzziah ro sun Judah tiẹn ọkpọvi, ji ruẹ oborẹ e vwe dje yi. Uzziah o ruẹ ekwakwa irhorhomu buebun. O fiuvweri buebun kparobọ, bọn emwa buebun jeghwai vwo ikebi buebun. “Osolobrugwẹ urhomẹmro na nọ ha ebrurhọ riẹn.” (2 Chron. 26:3-7, 10) Baibol na ọrhọ ta: “Ọrẹn, ogege o vwo omẹgbanhon ne, nọ kparoma uvuẹn ọmudu ọnẹyen, ọnana no sun rien riẹ oghwọghọ.” Nẹ ọtonrhọ, Jehova o jurhi taghene irherẹn ọvo yi na sabu torhẹ ajija uvuẹn oghwa ẹga na. Ọrẹn, Orodje Uzziah o ruẹ oborẹ o vwo fo no ru, jeghwai ruẹ oghwa ẹga na ya torhẹ ajija. Oma ọ merhen i Jehova-a, nọ ha emiamo oti mwuien. (2 Chron. 26:16-21) Omẹkpare ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan se rhẹ aruẹ ufi ro mwu Uzziah na? Ee, orhianẹ e ni oma ọwan gegerege. Jenẹ a karorhọ taghene ena ọrhẹ uphẹn ẹga re vwori uvuẹn ukoko na, i nẹ obẹ i Jehova rhe. (1 Cor. 4:7) Arha kparoma, Jehova o kwe ha ọwan wia-an. w21.06 16 ¶7-8

Jesu o rheri taghene orhiẹ ọke ephian yẹ inyikọ ye ine vwo omamọ iyẹnrẹn uvuẹn aghwoghwo na-a. Itiọrurhomẹmro, ọwan e rhe uchunu ihworho ri kerhọ idibo na ọke ukaro, ri rhiẹ idibo i Jesu-u. Omarana, o fori nẹ idibo na i mẹrẹn aghọghọ orhiẹ nyoma oborẹ aye i ru phia-a, ọrẹn maido fọkime aye i rheri taghene oma ọ merhen i Jehova kpahen omẹdamu aye. Erhe vwo edirin uvuẹn owian aghwoghwo na, ene vwo arhọ i bẹmẹdẹ. Ọke re ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri uvuẹn owian aghwoghwo na ọrhẹ ọre yono ihworho, ọwan a “wọ oborẹ o sekpahen ẹhẹn na,” nyoma ra ha uphẹn rẹn ẹhẹn ọfuanfon na no sun akpenyerẹn ọwan. Orhianẹ e “fiobọrhotọre” yanghene “oma ọ rhọ ọwa-an,” Jehova o veri taghene ene vwo arhọ i bẹmẹdẹ, o toro sẹ a ha userhumu rẹn ohworho homakpahontọre rẹn Jehova-a.—Gal. 6:7-9. w21.10 26 ¶8-9

Uvuẹn erhirhiẹ owu, oma ọ ghwọghọ i Jesu ọrhẹ idibo yi fọkime aye i ghwoghwori omamọ ne. Aye i guọlọ ekete aye ine ronmoma, ọrẹn otu buebun ni mẹrenrẹn aye. Fọkiẹ arodọmẹ ro vwo kpahen aye, Jesu no yono ihworho na “ekwakwa buebun.” Jesu o fioma yen rhẹ erhirhiẹ ihworho na. Ọ mẹrẹn oborẹ aye a rioja te—oborẹ aye i guọlọ ifiẹrorhọ te—omarana, nọ guọlọ ha userhumu rẹn aye. Ihworho i ji ha aruẹ erhirhiẹ ọrana inyenana. Wu vwe jenẹ omẹhaphia aye phiọrhọ-ọ. Aye i họhọ igegede re beghe, ri vwe vwo osuingegede ro no sun aye. Ọnyikọ Paul o dje aruẹ ihworho erana rhiẹ eri vwe vwo Osolobrugwẹ ọrhẹ ifiẹrorhọ. (Eph. 2:12) Ọke erhe roro kpahen oborẹ ihworho ri ha okogho re ghwoghwo ine ru yono kpahen Jehova, ẹguọlọ ọrhẹ aruẹdọn no mwu ọwan ha userhumu rẹn aye. Habaye, izede rọ mai rhomu ene ru ha userhumu phia yẹ ọrẹ ana ha i Baibol yono aye. w21.07 5 ¶8

Ohworho rọ kparoma o roro taghene ọye o rhomu ghwẹ awọrọ, omayen ọvo yọ yo roro kpahan. Ohworho ro vwo omẹriọ ọsọsọ, ọ guọlọ oborẹ awọrọ i vwori, ji guọlọ ha oborẹ aye i vwori mie aye. Itiọrurhomẹmro, ọrọ rioma kpahen ohworho, ọravwọ o vwo utuoma kpahen ohworho na. Ana sabu ha uruemru omẹkpare ọrhẹ omẹriọ ọsọsọ, e dje ikweku ri ha uvuẹn ipẹtro ẹropleni ọ ha ruiruo. Ẹropleni na ọnọ sabu dan rierun, ọrẹn ikweku na ina sabu rhurhu ifi ipẹtro na ọ zẹ lele, rọ nọ lẹrhẹ ẹropleni na se ghwọghọ. Omaran ọ ji havwọ, ohworho ọnọ sabu ga i Jehova uvwre ibiọke. Ọrẹn, ọrhọ lẹrhẹ omẹkpare ọrhẹ omẹriọ ọsọsọ suien, ono se ghwọghọ. (Prov. 16:18) Ọye ọnọ dobọ ogame i Jehova ji, jeghwai suẹn ẹkuọn rẹn omayen ọrhẹ awọrọ. Ana sabu wọnrọn haso omẹriọ ọsọsọ nyoma ra na ha urhebro ọnyikọ Paul ruiruo: “Are i ruẹ kemru kemru vabọ unuẹkọ yanghene omẹkpare, ọrẹn rhẹ omeriotọre are i ni ereva are taghene aye i do ghwẹ are.”—Phil. 2:3. w21.07 15-16 ¶6-8

Ihworho ezẹko e roro taghene ogame urhomẹmro na ọnọ sabu kpahenrhọ enọ ephian re vwori, tobọ te enọ kirighwo ra vwa hunute uvuẹn i Baibol na. Ọhọ ọ ha iroro ọrana? Roro kpahen udje ọnyikọ Paul. O jiririe rẹn Ilele Kristi nẹ ‘ekwakwa ephian i dabu mwu aye ẹro,’ ọrẹn nọ ji ta taghene o vwo ekwakwa buebun ro vwo vwẹruọ ye. (1 Thess. 5:21) Paul ọrhọ ya, “ọwan i vwo irherhe rọ vwọ vuọn,” nọ habaye, “ọwan a mẹrẹn ekwakwa bisi bisi nyoma ujegbe uteru.” (1 Cor. 13:9, 12) Paul o vwẹruọ i kemru kemru-u; omaran ji te ọwan. Ọrẹn, Paul o vwẹruọ irhomẹmro eghoghanren kpahen Jehova. Oborẹ o rheri o teri ro no mwuien ẹro taghene o rhe urhomẹmro na! Izede ene ru ruẹ imwẹro ọwan taghene e vwo urhomẹmro na gbanhonrhọ, yẹ ọrẹ ana ha udje ogame ri Jesu o dje rhotọre vwanvwọn oborẹ Iseri Jehova e ruẹ inyenana. w21.10 18-19 ¶2-4

Eri kpako ne, sẹ are i ha uvuẹn owian Uvie na vuọnvuọn yanghene orhiomara-an, are ina sabu ha userhumu rẹn awọrọ. Izede ọgo? Wene lele erhirhiẹ ekpokpọ, bru ẹkẹ ekpokpọ te oma, ji tẹnrovi oborẹ wu na sabu ru, ukperẹ ono rhiẹ oborẹ wu na ja sabu ru. Orodje David ọ ghini guọlọ bọn oghwa rẹn Jehova. Ọrẹn, ọke i Jehova ọ ta riẹn taghene Solomon ro rhiẹ idama yo no vwo uphẹn ọrana, David no rhiabọ dede orhienbro i Jehova, ji ha ọsoso ẹhẹn yen hobọtua owian ebanbọn na. (1 Chron. 17:4; 22:5) David o roro taghene ọye yọ nọ sabu wian owian na fọkime Solomon “uphuphẹn ọ jeghwai vwo ona-a.” (1 Chron. 29:1) David o rheri taghene owian ebanbọn na ono vwo efikparobọ nyoma ebrurhọ i Jehova, orhiẹ fọkiẹ ẹgbukpe yanghene ena era kobaro i vwori-i. Eri kpako ne ra hẹrokele i David, a wian gbanhan uvuẹn ogame i Jehova, dedevwo ewian aye i wene ne. Habaye, aye i rheri taghene Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn iphuphẹn ra wian ewian aye bi. w21.09 9 ¶4; 10 ¶5, 8

Erhe bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova, akpenyerẹn ọwan no rhiẹ obọdẹn. Ọrẹn, o fori ne bru ẹkẹ ra na sabu nyamwu te oma, ri sekpahen omẹgbanhon ọrhẹ erhirhiẹ ọwan, orhiẹ erẹ awọrọ-ọ. Erhe ruẹ omaran, ẹhẹn ọwan orho seriotọre-e. (Luke 14:28) Fọkime wẹwẹ odibo i Jehova, wu havwọ san, ji ghanren omamọ uvuẹn ekrun i Jehova. Jehova o ti owẹwẹ kẹrẹ oma fọkime wu rhomu ghwẹ ereva-a. O tiruo kẹrẹ oma fọkime ọ mẹrẹn oborẹ ọ ha ọmudu ọnọ, ji rhe taghene wẹwẹ ohworho dẹndẹn rọ guọlọ ruẹ ewene, rọ nọ ji sabu yono. Vwo imwẹro taghene Jehova o vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ wa sabu ruẹ uvuẹn ogame ọnẹyen. Edirin ọrhẹ atamwu ọnọ i djerie phia taghene wu vwo “omamọ ọmudu.” (Luke 8:15) Omarana, rhe ruẹ ekete omẹgbanhon ọnọ o teri rẹn Jehova. Ọke ọrana, ne wu ne vwo oborẹ ọsoriẹ wu na ghọghọ “sekpahen oborẹ [wu] ruru.”—Gal. 6:4. w21.07 24 ¶15; 25 ¶20

Ọgbọ buebun o fori ne rhe vwo erhionrin bọmọke ene brorhiẹn ọsoso. Jerẹ udje, Ọke ekpako na i rhe rhe kpahen orusọ ọghwaghwa uvuẹn ukoko na, aye na nẹrhomo nekpẹn “ẹghwanren ro nẹ oberun rhe,” neneyo aye i sabu vwẹruọ erhirhiẹ na jerẹ oborẹ i Jehova o vwẹruọ ye. (Jas. 3:17) Ẹkẹ aye ọrẹ aye ina ha userhumu rẹn oruọdandan na, “nọ sẹrerhumuji izede ọsọsọ ọnẹyen.” (Jas. 5:19, 20) Aye i guọlọ ruẹ kemru kemru aye ina sabu ru, nẹ aye i sẹrorẹ ukoko na ji ha urhebro rẹn ere sehiẹn. (2 Cor. 1:3, 4) Ọke ekpako i rha mẹrẹnvwrurhe taghene omizu o ruẹ ọdandan, aye ina vi guọlọ ẹmro na fiotọre, dedevwo ọnọ sabu ha ọke. Aye na nẹrhomo ji dabu ha urhebro ro nẹ i Baibol na rhe ruiruo, habaye aye na kpọ oruọdandan na viẹ “te erhirhiẹ ro fori.” (Jer. 30:11) Aye i vwe brorhiẹn okpakpa-a. Arha kwaphiẹ ẹmro na rhọ izede ro serhọ, ukoko na nọ dabu mẹrẹn erere. w21.08 11 ¶12-13

Fọkiẹ orhọmo rọ ha Israel, Naomi, esa ye, ọrhẹ emọyen ehworhare awanva ni kwa riẹ Moab. Ọke aye a ha oboran, esa i Naomi no hwuru. Emọyen ehworhare na ni rọnmọren, ọrẹ omemwurhọ, aye ni ji hwu. (Ruth 1:3-5) Ekwakwa enana ni lẹrhẹ ẹhẹn Naomi seriotọre omamọ. Ẹhẹn yen o seriotọre te erhirhiẹ rọ ta taghene Jehova yọ kparehasuiẹ. Djokarhọ oborẹ ọ ta kpahen iroro yi kpahen Jehova: “Obọ i Jehova ọ haso mẹ ne.” “Ọrọmaigbanhon na ọ lẹrhẹ akpenyerẹn mẹ vuọn rhẹ omiamiamo ne.” Nọ ji habaye: “Jehova yọ kparahaso mẹ, Ọrọmaigbanhon na yọ suẹ ukpokpogho mẹ.” (Ruth 1:13, 20, 21) Jehova o vwẹruọ ye taghene “osehiẹn ọnọ sabu lẹrhẹ ọvwẹghwaren ruẹ ogbiruo.” (Eccl. 7:7) No mwu i Ruth homakpahontọre, ji dje ẹguọlọ atamwu rẹn Naomi. Rhẹ omamerhomẹ kugbe ẹhẹn bọrọbọrọ, Ruth nọ ha userhumu rẹn izu esa ye, ji lẹrhiẹ rhe taghene Jehova o ji vwo ẹguọlọ kpahiẹn. w21.11 9 ¶9; 10 ¶10, 13

Orhianẹ wa tẹnrovi owian wu vwori vwana uvuẹn ogame i Jehova, ọrana no mevirhọ taghene wu rha guọlọ izede wu na wian bunrhọ-ọ? Ẹjo! O fori ne bru ẹkẹ ri na ha userhumu rẹn ọwan ru rhomurhọ uvuẹn owian aghwoghwo na, ọrhẹ ọrẹ ana ha userhumu rẹn imizu ukoko na. Ana sabu nyamwu ẹkẹ enana ọke arha ha ẹghwanren ọrhẹ uruemru dẹndẹn, ha userhumu rẹn awọrọ ukperẹ ana tẹnrovi oma ọwan. (Prov. 11:2; Acts 20:35) Ẹkẹ ego wu na sabu bru rẹn oma? Nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn vwẹruọ ẹkẹ wu na sabu nyamwu. (Prov. 16:3) Wu na sabu hatua ẹkẹ wu ne rhiẹ ọkobaro ibiọke yanghene ọkobaro ọke ephian, wu na ga uvuẹn Oghọn Ukoko, yanghene vwobọrhọ ebanbọn ekete re ruẹ ogame? Ọkezẹko, wu na sabu yono edjadjẹ ọkpokpọ ne wu sabu kerabọ aghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, yanghene tobọ ye ghwoghwo uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ. w21.08 23 ¶14-15

Oma ọ merhen i Jehova ro no dje ẹguọlọ atamwu phia. (Hos. 6:6) Nyoma ọmẹraro Micah, Jehova nọ ta rẹn ọwan ne vwo “ẹguọlọ kpahen ẹguọlọ atamwu.” (Mic. 6:8, ekete ra djokarhọ) Itiọrurhomẹmro, bọmọke ana ki sabu ruẹ omaran, o fori ne rhe oborẹ ẹguọlọ atamwu o mevirhọ. Me yẹ ẹguọlọ atamwu? Ẹmro na “ẹguọlọ atamwu,” ọ homaphia ọgbọ 230 uvuẹn New World Translation of the Holy Scriptures. Me yo mevirhọ? Ohworho orho vwo ẹguọlọ atamwu, no dje obọdẹn ẹguọlọ phia rẹn ọreva ye, ji fuevwan daji kẹriẹ. Ọgbọ buebun, a haye ruiruo ọke re dje kpahen ẹguọlọ i Jehova o vwo kpahen ituakpọ, ọrẹn o ji mevirhọ ẹguọlọ ohworho o dje rẹn ọreva ye. Jehova yẹ udje rọ mai rhomu kparobọ kpahen ẹguọlọ atamwu. Ọrana yọ soriẹ Orodje David ọ ta: “O Jehova, ẹguọlọ atamwu ọnọ o te idjuwu na . . . Ẹguọlọ atamwu ọnọ ọ ghanranren omamọ, O Osolobrugwẹ!” (Ps. 36:5, 7) Jerẹ i David, ọwan e dje ọdaremẹro okokodo phia kpahen ẹguọlọ atamwu i Jehova? w21.11 2 ¶1-2; 3 ¶4

Jehova o vwo ekrun ra ga ye, Jesu ro rhiẹ “ọmọ ọkpako emama ephian,” ọrhẹ emakashe buebun. (Col. 1:15; Ps. 103:20) Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, no djephia taghene ituakpọ ri fuevwan ina sabu ni Jehova rhiẹ Ọsẹ aye. Ọke rọ tẹmro rẹn idibo yi, Jesu no se i Jehova, ‘Ọsẹ mẹ ro rhiẹ Ọsẹ are.’ (John 20:17) Ọke arha homakpahontọre rẹn Jehova ji bromarhame, ne rhiẹ usuẹn ekrun imizu uvuẹn ukoko na ri vwo ẹguọlọ. (Mark 10:29, 30) Jehova, Ọsẹ ro vwo ẹguọlọ. Jesu ọ guọlọre ne ni Jehova jerẹ oborẹ ọye o nie—ọmiọmọ ro vwo ẹguọlọ, ra sabu tẹmro riẹn, orhiẹ ohworho ro jurhi ọvo-o. Nọ tuẹn ẹrhomo na rhọ rhẹ ẹmro enana: “Ọsẹ ame.” Manẹ i Jesu ọ sabu ta rẹn ọwan ne se i Jehova “Ọrọmaigbanhon na,” “Ọmemama,” yanghene “Orodje i bẹmẹdẹ”—enana ephian edevan ri serhọ, ri ji ha i Baibol na. (Gen. 49:25; Isa. 40:28; 1 Tim. 1:17) Ukpomaran, Jesu ọ ta rẹn ọwan ne se Jehova “Ọsẹ.” w21.09 20 ¶1, 3

Orodje Manasseh ọ tiẹn orhetio ri Jehova o tiobọnu nyoma emẹraro Enẹyen. Ọke oru, “Jehova nọ ha ilotu egba uvweri erẹ orodje Assyria haso [i Judah], aye ni mwu Manasseh rhẹ eghọle ji gba ye rhẹ ejọrọ eva ra ha idọlọ efuanfon ru, ji kpariẹ riẹ Babylon.” Avwaye, ọke rọ ha ekanron uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ, Manasseh no ghini roro kodo kpahen irueruo yi. Nọ “homariotọre omamọ uvuẹn obaro Osolobrugwẹ esẹ ye ride.” No ji ru riobarorhọ. “Nọ rẹ i Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ ye no dje arodọmẹ riẹn.” Itiọrurhomẹmro, Manasseh nọ “nẹrhomo vwe Osolobrugwẹ ọke ephian.” (2 Chron. 33:10-12) Ọke oru, Jehova nọ kpahenrhọ ẹrhomo Manasseh. Nọ mẹrẹn ewene ọhworhare na o ruru, fọkiẹ oborẹ ọ nẹrhomo kpahen. Ẹrhomo i Manasseh o te i Jehova ẹhẹn, no mwurien rharhumu ha uphẹn riẹn no rhiẹ orodje. Manasseh ọ damoma dabu djephia taghene ọye ọ ghini ghwẹriẹ ne. w21.10 4 ¶10-11

Aquila ọrhẹ Priscilla ni nyajẹ amwa aye i rheri vwo, aye ni kwa riẹ oghwa ọrọrọ, ji tuẹn owian re rhuon ibọkpọ rhọ uvuẹn ekete ọrọrọ. Uvuẹn Corinth, Aquila ọrhẹ Priscilla ne lele ukoko na wian kugbe ji hobọtua onyiko Paul ruẹ imizu na gbanhon. Ọke oru, aye ni kwa riẹ emwa erọrọ ra guọlọ ighwoghwẹmro. (Acts 18:18-21; Rom. 16:3-5) Aye i ghini nyerẹn akpọ omamerhomẹ ji wian kugbe! Eri rọnmọ ne ina sabu hẹrokele udje i Priscilla ọrhẹ Aquila nyoma aye ina ha edamẹ Uvie na karo. Ọke rọ mai serhọ rẹ ihworho ina tẹmro kpahen ẹkẹ aye, yẹ ọke aye a ji kọnrhọ omoma aye. Aye i rhe brorhiẹn kugbe rẹ aye ine bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova, aye ni ne vwo uphẹn buebun rẹ aye ina mẹrẹn oborẹ i Jehova ono ru ha ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen ha userhumu rẹn aye.—Eccl. 4:12. w21.11 17 ¶11-12

Itiọrurhomẹmro, ọghanranren na nyalele urhebro ọnana ro nẹ obẹ i Jehova rhe na, kpahen ọrẹ ana họghọ rẹn eri vwiẹre ọwan. Karorhọ taghene ọkpọvi rọ ha Leviticus 19:3, nọyẹ ọrẹ ana họghọ rẹn eri vwiẹre ọwan, ọ homaphia ọke ẹmro na: “Are i fon fọkime mẹmẹ, Jehova Osolobrugwẹ are, ọ fonron,” ọ homaphia hin. (Lev. 19:2) Sekpahen urhebro i Jehova ra na họghọ rẹn eri vwiẹre ọwan, ana sabu nọ oma ọwan, ‘Mia họghọ rẹn eri vwiẹre mẹ?’ Orhianẹ we roro taghene manẹ we ru rhomurhọ uvwre ọke rọ vrẹnren na, wu na sabu ru rhomurhọ vwana. Wu sabu wene oborẹ ọ phia vrẹn ne-e, ọrẹn wu na sabu damoma ha userhumu rẹn eri vwiẹruọ vwana. Ọkezẹko wu na sabu lele aye ghwọghọ ọke kugbe. Yanghene wu na sabu ha userhumu phia dẹ ekwakwa aye i guọlọre, ha userhumu rẹn aye daji kẹrẹ i Jehova yanghene ha urhebro ọrhẹ uduẹharhaghwẹ rẹn aye. Erhe ruẹ omaran, nọyẹ a nyalele oborẹ ọ ha Leviticus 19:3. w21.12 4-5 ¶10-12

Orodje David o ruẹ orusọ eghwaghwa. Jerẹ udje, ọ ghwọwe rhẹ Bath-sheba, nọ ji tobọ kpe esa Bath-sheba hwu. (2 Sam. 11:2-4, 14, 15, 24) Fọkiẹ ọrana, David nọ rhua ẹkuọn rẹn omayen ọrhẹ ekruien, tobọ te eniẹ erọrọ. (2 Sam. 12:10, 11) Uvuẹn erhirhiẹ ọrọrọ, David ọ hẹroso i Jehova ọke ro kele uchunu egba uvweri emọ Israe-el, ro rhiẹ oborẹ i Jehova o vwo dje yi. Me yo nerhumie rhe? Emọ Israel ri bun te 70,000 yi hwuru fọkiẹ emiamo! (2 Sam. 24:1-4, 10-15) Wu ne ni David taghene o fo ohworho ri Jehova ọnọ harhomu-u? Jehova o nie omara-an. Jehova ọ tẹnrovi irueruo irhorhomu i David ọrhẹ ọrẹ ọye ọ ghini ghwẹriẹ. Omarana, Jehova nọ harhomie fọkiẹ edandan eghwaghwa erana. Jehova o rheri taghene David o vwo ẹguọlọ kpahiẹn omamọ, ọ ji guọlọ ru oborẹ ọgbare. Oma ọ merhen ọwan taghene Jehova ọ tẹnrovi irueruo ọrhẹ iruemru irhorhomu ọwan.—1 Ki. 9:4; 1 Chron. 29:10, 17. w21.12 19 ¶11-13

Jesu o dje aruẹdọn rẹn ihworho ri vwo aruẹ emiamo sansan. Karorhọ urhomu ro dje vwe i John ro Brawanrhame taghene: “Ituẹro na a mẹrẹn ude ne, ikpolo na a nya ne, e ruẹ ihworho re kpomu oti fon ne, idienrhọ na e rhon ẹmro ne, a ji rhọmọ eri hwuru na ne.” Ihworho ri mẹrẹn igbevwunu ri Jesu o ruru, “ne jiri Osolobrugwẹ.” (Luke 7:20-22) Oma ọ merhen Ilele Kristi rẹ aye a hẹrokele arodọmẹ ri Jesu o dje rẹn ihworho ri vwo aruẹ emiamo owu yanghene ọrọrọ. Omarana, o fori ne roro rẹn aruẹ ihworho enana, ji dje uruemru esiri ọrhẹ erhionrin rẹn aye. Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ yẹ ọwan omẹgbanhon re ne ruẹ igbevwunu-u. Ọrẹn, e vwo uphẹn re ne ghwoghwo iyẹnrẹn esiri rẹn eri tuẹro yanghene eri vwe ji rhe urhomẹmro na, taghene paradais ọ sa rẹ ihworho ephian ine vwo omọkpokpọ, nẹ aye i ji vwo onyerẹnkugbe rhẹ Jehova. (Luke 4:18) Iyẹnrẹn esiri ọnana o mwu ihworho buebun jiri Osolobrugwẹ ne. w21.12 9 ¶5

James ọ bọn iyono rọ haphia kpahen Eyaya Ọfuanfon na. Ọ ha Ẹmro Osolobrugwẹ ha userhumu rẹn ihworho ra kerhọ ye, rhe taghene Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn eri vwo atamwu kpahiẹn jẹrẹ i Job. James ọ ha uyono ọghoghanren ọrana phia nyoma ẹmro ọrhẹ idjedje elolọhọ. Nyoma ọrana, nọ ha ujiri vwe i Jehova, ukperẹ ono rhiẹ omayen. Oborẹ e yonorin: Ha ẹmro elolọhọ ọrhẹ Baibol na ruiruo. Ọke re yono awọrọ, e vwe dje kpahen oborẹ e rhe kodo te-e, ukpomaran e dje rẹn aye oborẹ i Jehova o rheri, ọrhẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen aye. (Rom. 11:33) Ana sabu ru te omaran, nyoma ra na ha i Baibol na ruiruo ọke re yono awọrọ. Jerẹ udje, ukperẹ ana ta rẹn ihworho ra ha i Baibol na yono oborẹ ene ruo orhianẹ a ha erhirhiẹ aye, o fori na ha userhumu rẹn aye roro kpahen idje ri ha Baibol na, ji vwẹruọ oborẹ i Jehova o roro. Ọke ọrana, aye ni ne vwo oruru aye ine ruẹ oborẹ ọnọ merhen i Jehova, ukperẹ ono rhiẹ ọwan. w22.01 11 ¶9-10

Jehova ọ guọlọre ne ru vrẹn ọrẹ ana ja kuẹn awọrọ. Ne vwo ẹguọlọ kpahen aye jerẹ oborẹ e vwo ẹguọlọ kpahen oma ọwan yẹ, oborẹ Olele Kristi ono vi ru, orhianẹ ọ guọlọre nẹ oma ọ merhen i Jehova. Roro kpahen oborẹ i Jesu ọ kanrunumwu ọghanronmẹ akama rọ ha uvuẹn Leviticus 19:18 lele. Onyẹ Pharisee owu nọ nọ i Jesu: “Ọgo yẹ akama rọ maido uvuẹn Urhi na?” Jesu nọ kpahenrhọ taghene “akama ukukaro rọ ji maido,” yẹ ọrẹ ene vwo ẹguọlọ kpahen Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọwan, ọsoso arhọ ọwan, ọrhẹ ọsoso iroro ọwan. Jesu nọ rionbọrhọ Leviticus 19:18 taghene: “Ọreva rọ họheriẹ, yẹ ọnana: ‘Wu ne vi vwo ẹguọlọ kpahen ọreva jerẹ oma.’” (Matt. 22:35-40) O vwo izede sansan re ne dje ẹguọlọ rẹn ereva ọwan. Izede owu yẹ ọrẹ ana nyalele urhebro rọ ha Leviticus 19:18. Ọrhọ ta: ‘Wu vwe vi rukele yanghene sẹrorẹ eghrẹn rhẹ ẹhẹ-ẹn.’ w21.12 10-11 ¶11-13

Jesu nọ rionbọ ye phia ji simi ọnyikọ Peter. Itiọrurhomẹmro, Peter ọ sabu nya uvuẹn oberun ame rọ wọnrọn na, ọke rọ tẹnrovi Jesu. Ọrẹn, ọke i Peter o ni ogiribo na, ofẹn no mwurien omamọ, no ji vwo ẹhẹn eveva, omarana no dimẹ. (Matt. 14:24-31) Ana sabu yono nẹ udje i Peter. Ọke i Peter ọ ruotọre nẹ owọ na ji nya oberun ame na, o roro kpahen ogiribo na-a. Ọ guọlọ daji oberun ame bọmọke ono ki te ekete i Jesu ọ havwọ. Ọrẹn, ọrhọ tẹnrovi Jesu-u, no brudu kpahen ogiribo na. Ọrẹ imwẹro, ọwan i sabu nya uvuẹn oberun ame-e, ọrẹn ọwan e rhiẹromẹrẹn edamuni. Arha hẹroso i Jehova ọrhẹ ive yi-i, esegburhomẹmro ọwan ọnọ sabu seriotọre. Omarana, o toro ebẹnbẹn re ne rhiẹromẹrẹ-ẹn, o fori na tẹnrovi Jehova, ji hẹrosuiẹ taghene ọnọ ha userhumu rẹn ọwan. w21.12 17-18 ¶6-7

Ẹrhomo, uyono omobọ, ọrhẹ eroro kodo usuẹn ogame ọwan. Arha nẹrhomo, ọwan a tẹmro rẹn Jehova ro vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ọwan. Erhe yono i Baibol na, ọwan e vwo “irherhe Osolobrugwẹ,” ro rhiẹ Esiri ẹghwanren ephian. (Prov. 2:1-5) Erhe roro kodo, ọwan e roro kpahen iruemru irhorhomu ri Jehova o vwori ọrhẹ egbemwuo igbevwunu ro vwo kpahen emama yen ephian. Ọnana ghini izede rọ mai rhomu wu na ha ọke ọnọ ruiruo. Ọrẹn, marhẹ ene ru dabu ha ibiọke re vwori na ruiruo? Orho serhọ, ha ekete kologho ruiruo. Roro kpahen udje i Jesu. Bọmọke ọ ki tuẹn owian aghwoghwo yi rhọ, Jesu no rhirhiẹ uvuẹn ato na ẹdẹ 40. (Luke 4:1, 2) Uvuẹn ekete ọfọfọ ọrana, Jesu nọ sabu nẹrhomo vwe i Jehova ji roro kodo kpahen ọhọriẹ hariẹn. Ọrana nọ ha userhumu rẹn Jesu mwuegbe hẹrhẹ edamuni ro no rhiẹromẹren phẹrẹkpẹ. w22.01 27-28 ¶7-8

Ọkpako ukoko yanghene omizu ọrọrọ ra ha mwu, ọnọ sabu rionbọrhọ emru owu ro fori wu wian kpahen. Orhianẹ ohworho ro vwo ẹguọlọ kpahen ọwan o tiobọnu ọkpọvi ro nẹ i Baibol rhe rẹn ọwan, o fori na haye ruiruo. Ọrẹ imwẹro, ọnọ sabu bẹn ra na ha ọkpọvi idandan rẹ ohworho ọ yẹre ọwan. Evwan ọnọ sabu biomu ọwan. Mesoriẹ? Dedevwo e kweri taghene ọwan ihworho ri vwa gba, ọnọ sabu bẹn re ne rhiabọ dede urhebro ọke ohworho ọrhọ ta kpahen orusọ e ruru. (Eccl. 7:9) Ana sabu chochọn oma ọwan. Ana sabu nọ enọ kpahen oborẹ ọsoriẹ ohworho na ọ yẹ ọwan ọkpọvi, yanghene biomu evwan kpahen oborẹ ohworho na ọ ha ọkpọvi na phia lele. Ana sabu guọlọ orusọ uvuẹn oma ohworho rọ yẹ ọwan urhebro na, ji rhe roro: ‘Mesoriẹ ọnọ yẹ mẹ ọkpọvi? O ji vwo orusọ enẹyen!’ Itiọrurhomẹmro, orhianẹ ọkpọvi ra yẹre ọwan o serhọ ọhọre ọwa-an, ana sabu nie sakamu yanghene ya guọlọ ọkpọvi na uvuẹn ekete ọrọrọ ro jeri ọwan. w22.02 8-9 ¶2-4

Akpenyerẹn ọwan uvuẹn akpọ ọkpokpọ na ọnọ sabu damu ẹruẹhaso ọwan kpahen oborẹ i Jehova o ruẹ ekwakwka lele ni? Jene roro kpahen udje oborẹ ọ phiare ọke emọ Israel e nẹ abọ evrẹn uvuẹn Egypt obọ. Ezẹko ne brenu fọkime aye a mẹrẹn emaren ekpokpọ aye a ria obora-an, aye ne ni emaren ri Jehova ọ yẹre aye re se manna sakamu. (Num. 11:4-6; 21:5) Ana sabu ji vwo aruẹ iroro ọrana ọke ukpokpogho rode na orho vwoba ne? A ghwai rhe uchunu owian ra na wian fọkiẹ oghwọghọ rọ nọ phia na-a, ọrhẹ owian ra na ghwẹriẹ akpọ na rhiẹ paradaisi-i. Ọrẹ imwẹro, o vwo ewian buebun ra na wian ro no jo serhọ rẹn ọwan ọke ọtonrhọ. Ene hinmi brenu kpahen oborẹ i Jehova ono tiobọnu rẹn ọwan ọke ọrana? Emru owu o fiotọre: Erhe vwo ọdaremẹro okokodo kpahen ekwakwa ri Jehova o tiobọnẹ vwana, ene ji vwo ọdaremẹro okokodo kpahen aye obaro na. w22.02 7 ¶18-19

Uvuẹn aruẹmẹrẹn rọ ha i Zechariah 8:23, ẹmro na “onyẹ i Jew” ọrhẹ “are,” o mevirhọ ẹko ihworho owu, nọyẹ era djẹha ri hẹrhẹre. (Rom. 2:28, 29) “Ehworhare ikpe ri nẹ edjadjẹ sansan rhe uvuẹn egbamwa na,” i mevirhọ igegede ereva na. Aye i “dabu mọrọn”—vwo atamwu kpahen—era djẹha na, nyoma aye a homaba aye ga ogame rọ fonron. Omaran ọ ji havwọ, ọrẹ orugba aruẹmẹrẹn rọ ha uvuẹn Ezekiel 37:15-19, 24, 25, Jehova o koko ere djẹha na ọrhẹ igegede ereva na kugbe ne ọrẹ onyerẹnkugbe ọgbogbanhon. Aruẹmẹrẹn na ọ hunute erhan eva. Era djẹha na i họhọ orhan “ọrẹ i Judah” (ro rhiẹ uvwioghwa ra djẹ irodje ri suẹn Israel), igegede ereva na i họhọ orhan “ọrẹ Ephraim.” Jehova ono koko erhan eva enana kugbe nẹ aye i rhiẹ “orhan owu.” Ọnana no mevirhọ taghene aye ina ga kugbe uvuẹn otọre usuon Orodje aye, Kristi Jesu.—John 10:16. w22.01 22 ¶9-10

Jesu ọ ta kpahen ere ruẹ ẹghẹlẹ rẹn ivwiegbere ọrẹ afiede, neneyo awọrọ i sabu jiri aye fọkiẹ orhorhomu aye. Aruẹ irueruo erana i vwa merhen i Jehova oma-a. (Matt. 6:2-4) Ana sabu dje obọdẹn orhorhomu phia, ọke erhe ruẹ oborẹ orhomurun rhẹ iroro ro serhọ. Omarana nọ oma: ‘Mi rhe rhe oborẹ orhomurun ro fori mi ru, mie ruie? Mesoriẹ mie ruẹ ekwakwa irhorhomu rẹn awọrọ?’ Jehova, Osolobrugwẹ rọ wian, ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen o ji vwo omẹgbanhon rọ wian. (Gen. 1:2) Omarana, o fori nẹ eghọn omamọ ẹhẹn ọfuanfon na i mwu ọwan kpare idjaghwẹ. Jerẹ udje, odibo James ọrhọ ya: ‘Esegburhomẹmro rọ vwọ wian, orinmi.’ (Jas. 2:26) Omaran ọ ji havwọ sekpahen ọsoso eghọn omamọ ẹhẹn ọfuanfon na. Kọke kọke erhe dje omamọ ẹhẹn ọfuanfon na phia, ne djephia taghene ẹhẹn ọfuanfon na ọ wian uvuẹn oma ọwan. w22.03 11-12 ¶14-16

Dedevwo ana sabu rhe vwobọrhọ irueruo sansan uvuẹn ogame i Jehova, ji rhe ruẹ ekwakwa irhorhomu buebun, ọrẹn ọnyikọ Peter ọ hunute emru ọghanghanren ro fori ne ru. Bọmọke i Peter ọ ki ha urhebro rẹn ọwan na fon, nọ tare: “Are i mwuegbe ẹhẹn are hẹrhẹ owian.” (1 Pet. 1:13) Me yẹ owian ọrana? Peter ọ tare taghene imizu Kristi ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha ine vi “‘ghwoghwo ọdo’ Ohworho ro serẹ” aye na. (1 Pet. 2:9) Itiọrurhomẹmro, ọsoso idibo i Jehova inyenana i vwo uphẹn aye ina wian owian ọghoghanren ọrana, ọnana owian rọ yẹ ọwan erere ọduado. Ghini uphẹn ọduado re rhiẹ ihworho ri fonron re ghwoghwo ji yono awọrọ rhẹ oruru ọke ephian! (Mark 13:10) Arha damoma ruẹ omaran, ne djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ọrhẹ awọrọ. Ọwan ne ji djephia taghene a guọlọ “fon” uvuẹn irueruo ọwan ephian. w21.12 13 ¶18

Ọnyikọ Paul ọ ha ukẹro ro serhọ ni imizu ukoko na. Paul o rhe ovẹnẹ rọ ha uvwre orharhere uruemru ọrhẹ orharhere ihworho. O vwo ẹguọlọ kpahen imizu na, nọ ji tẹnrovi omamọ iruemru aye. Orhianẹ aye a damoma aye ine ru oborẹ ọ gbare, ọye nọ haye taghene aye i vwo omamọ ẹhẹn aye ine ru oborẹ o rhomurun, aye i ji guọlọ userhumu. Roro kpahen oborẹ i Paul o ruẹ imizu emẹse awanva ri ha ukoko Philippi lele. (Phil. 4:1-3) Ọ họhọre taghene Euodia ọrhẹ Syntyche, i ha uphẹn rẹn ijẹgba nọ suẹ ẹmro uvwre aye. Paul ọ djoma kpahen aye yanghene ha aye guẹnzọ-ọn; ukpomaran nọ tẹnrovi omamọ iruemru aye. Aye imizu emẹse ra fuevwan ga i Jehova ọke jijiri ne, ri vwo omamọ iyẹnrẹn. Paul o rheri taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen aye. Ukẹro ro serhọ ri Paul ọ ha ni imizu emẹse na, no mwurien ha urhebro rẹn aye nẹ aye i kwaphiẹ ẹghwọ aye rhọ. Omamọ uruemru ro vwori ọ ji ha userhumu riẹn sẹrorẹ aghọghọ, ọrhẹ onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ imizu ukoko na. w22.03 30 ¶16-18

Ufuoma ri Jehova o tiobọnẹ, ọ yẹ ọwan ẹhẹn ọfọfọ ji lẹrhẹ ọwan vwo iroro ro serhọ. Roro kpahen oborẹ ọnana o ru rhiẹ urhomẹmro uvuẹn erhirhiẹ omizu ọmase owu re se Luz. Nọ tare: “Mia wọnrọn rhẹ erhirhiẹ kologho. Ọkezẹko, ọrana nọ lẹrhe mẹ roro taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen mẹ-ẹ. Ọrẹn, ọrana ọrhọ phia, ni mia ta rẹn Jehova kpahen iroro mẹ ogege. Ẹrhomo ọ ha userhumu mẹ vwo ẹhẹn ro te otọre.” Jerẹ oborẹ i Luz o rhiẹromẹrẹn, ana sabu vwo ufuoma nyoma ẹrhomo. (Phil. 4:6, 7) E rheri taghene Jehova ọrhẹ Jesu ina yẹ ọwan userhumu ọke ohworho re vwo ẹguọlọ kpahen orho hwu. E vwo omwemẹ re ne ghwoghwo ji yono ihworho rhẹ aruẹdọn fọkime Jehova ọrhẹ Jesu Kristi, e dje uruemru orhorhomu ọrana phia. Ọwan a mẹrẹn urhebro fọkime e rheri taghene Jehova ọrhẹ Ọmọyen, e roro rẹn ọwan fọkiẹ ijẹgba ọwan, habaye aye ina ha userhumu rẹn ọwan vwo edirin. Ọwan a hẹrhẹ ọke i Jehova ọnọ ha ive orhorhomu ọnana, ro “no hionron amioviẹ nẹ [ọwan] ẹro” te orugba!—Rev. 21:4. w22.01 15 ¶7; 19 ¶19-20

Jesu ọ hunute anurẹsẹ eva ri vẹnẹren, owu izede yi “okekeri,” ọreva ye “ọkpakpa.” (Matt. 7:14) O vwo izede ọresa-a. Ana vi djẹ rẹn oma ọwan izede ra na ha kpahen. Ọnana yẹ odjẹ rọ mai ghanren ra na djẹ, fọkime owu ọvo yo suẹn riẹ arhọ i bẹmẹdẹ. Izede “okekeri” na, o titiri omamọ fọkime ọyọ phẹrẹ ẹnya. Ọrẹ omemwurhọ, ihworho buebun i djẹ odjẹ aye ina nya uvuien, ji ru lele oborẹ awọrọ e ruẹ. Aye e vwẹruọ ye taghene i Dẹbolo yo jiri izede ọnana rẹn aye-e, uhwu yo no nerhumie rhe. (1 Cor. 6:9, 10; 1 John 5:19) Ọrẹ ovẹnẹ rhẹ izede “okekeri” na, izede ọreva na “ọkpakpa,” Jesu ọ tare taghene ibiẹ ihworho yi sabu mẹriẹn. Mesoriẹ? Djokarhọ taghene uvuẹn oghwẹmro rọ ha kpahiẹn, Jesu nọ ha orhetio phia kpahen emẹraro efian.—Matt. 7:15. w21.12 22-23 ¶3-5