September

Iyono i Jesu o te rẹn ihworho ezẹko ọke ọye ọ ha akpọ na-a. Aye i guọlọ ekwakwa erọrọ. Ọrẹn, ọke ro vwo kwe yẹ aye oka aye i guọlọre, aye ni ten riẹn. (Matt. 16:4) Me yẹ Eyaya Ọfuanfon na ọ tare? Ọmẹraro Isaiah ọrhọ ya kpahen i Messiah na: “Ọ viẹ phia yanghene korunu-u, ohworho owuorowu o rhon uvwele yi uvuẹn udumu na-a.” (Isa. 42:1, 2) Jesu ọ wian owian aghwoghwo izede ọfọfọ ọrhẹ izede dẹndẹn. Ọ bọn eghwa ẹga eduado-o, o ji ku ewun ri djerie phia san rhọ-ọ, yanghene guọlọ taghene ihworho i ha edẹ ẹga ri titiri se yi-i. Ọke re guẹnzọn yen, Jesu o kwe ruẹ igbevwunu rọ nọ lẹrhẹ oma merhen Herod ro rhiẹ Orodje na-a, dedevwo arhọ i Jesu ọ ha erhirhiẹ imwofẹn. (Luke 23:8-11) Jesu o ruẹ ekwakwa igbevwunu ezẹko, ọrẹn oborẹ ọ mai tẹnrovi yẹ aghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. Jesu nọ ta rẹn idibo yi, “ọnana yẹ oborẹ ọsoriẹ mia rhe.”—Mark 1:38. w21.05 4 ¶9-10

Ọwan a guọlọ ihworho ri “vwo omamọ ẹhẹn ri ne vwo arhọ i bẹmẹdẹ.” (Acts 13:48) Na sabu ha userhumu rẹn ihworho rhiẹ idibo, o fori na ha userhumu rẹn aye (1) vwẹruọ, (2) vwo imwẹro, jeghwai (3) ha oborẹ aye i yono nẹ i Baibol na ruiruo. (Col. 2:6, 7; 1 Thess. 2:13) Imizu ephian uvuẹn ukoko na ina sabu ha userhumu rẹn ihworho re yono nyoma re ne dje ẹguọlọ rẹn aye, ji lẹrhẹ ẹhẹn aye te otọre ọke aye i rha rhiẹ uyono ukoko. (John 13:35) Ọkezẹko, omizu rọ ha uyono na phia ọnọ ghwọghọ ọke buebun ha userhumu rẹn ọrẹ ọye o yono wene imwẹro “ri vi kanroma rhotọre,” yanghene irueruo erọrọ. (2 Cor. 10:4, 5) Ọnọ sabu ha ibiamo buebun ra na ha userhumu rẹn ohworho ruẹ ewene enana, neneyo ọ sabu mwuovwan omebrurhame. Ọrẹn, ọnọ mẹrẹn erere nẹ ewene erana. w21.07 3 ¶6

E vwo imwẹro ọgbogbanhon taghene oborẹ e yono yẹ urhomẹmro na, ọrhẹ udje ogame rẹ Iseri Jehova e lele inyenana yi Jehova o kwerhọ? Ọnyikọ Paul o vwo imwẹro ọgbogbanhon kpahen urhomẹmro na. (1 Thess. 1:5) O vwo imwẹro ọrana, fọkime ọ lẹrhẹ oma merhiẹ-ẹn. Paul o gbẹro rhotọre yono Ẹmro Osolobrugwẹ. O vwo imwẹro taghene “Eyaya Ọfuanfon na ephian, ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ yẹ a ha ya ye.” (2 Tim. 3:16) Me yo yonorin? Uvuẹn Eyaya Ọfuanfon na, Paul ọ mẹrẹn imwẹro ọgbogbanhon ro djerie phia taghene Jesu yi Messiah re ve kpahen na, imwẹro rẹ ilori ẹga itu i Jew, i vwe rhiabọ dede. Ilori ẹga erana a ta taghene aye e yono urhomẹmro na kpahen Osolobrugwẹ, ọrẹn aye e ruẹ oborẹ o vwo utuoma kpahen. (Titus 1:16) Ọrẹ ovẹnẹ, Paul ọ djẹ oghọn ro no vwo imwẹro kpahen uvuẹn Eyaya Ọfuanfon na-a. O mwuegbe ro no yono ji ha “ọsoso urhebro Osolobrugwẹ” ruiruo.—Acts 20:27. w21.10 18 ¶1-2

Dedevwo ọwan e ghwoghwo ji yono ihworho, o fori na vi karorhọ taghene Jehova yọ lẹrhẹ owian na vwo efikparobọ. (1 Cor. 3:6, 7) Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ihworho ephian. Ọ yẹre ọwan uphẹn re ne lele i Jesu wian owian re koko ihworho nẹ egbamwa na ephian bọmọke oba akpọ ọnana ono ki te. (Hag. 2:7) Ana sabu ha owian aghwoghwo na dje owian re simi ihworho. Habaye, ọwan i họhọ ihworho re dje ye simi era tọn otọre guọlọ efe rẹ otọre o se rhurhu. Dedevwo ihworho ezẹko yẹ aye ina mẹrẹn re ji nyerẹn, ọrẹn owian ọsoso ihworho i nyaren na ọghoghanren. Omaran ọ ji havwọ rhẹ owian aghwoghwo na. Ọwan e rhe uchunu ihworho re ne simi nẹ akpọ Echu-u. Ọrẹn, Jehova ọnọ sabu ha ohworho ro jerie e simi aye. Andreas, ro rhirhiẹ i Bolivia, ọrhọ ta, “Mi rheri taghene ohworho orho yono ji bromarhame, imizu ukoko na buebun yi ha userhumu riẹn.” Omarana, jenẹ a sẹrorẹ aruẹ uruemru ọrana kpahen owian aghwoghwo na. Erhe ruẹ omaran, Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn ọwan, owian aghwoghwo na ọnọ ji yẹ ọwan obọdẹn aghọghọ. w21.05 19 ¶19-20

Orhuẹ o vwo ọdamẹ owu—ọrẹ ọye ono mwu yanghene kpe aranmo. Ọnọ sabu ha ifi sansan ruiruo, jerẹ oborẹ owuọwan usuẹn ibrurhe efian i Job ọ djokarhọ. (Job 18:8-10) Marhẹ orhuẹ ono ru riẹriẹ aranmo ruẹ ufie? Ọ dabu yono kpahen aranmo na. Bọgo yọ nya? Me yo je yi? Ufi ọgo yọ nọ sabu mwuien? Echu ọ họhọ orhuẹ ọrana. Ọ dabu yono kpahen ọwan. Ọ djokarhọ ekete ra nya ọrhẹ ekwakwa re je ọwan. Orho ru, nọ kpahen ufi ro rorori taghene ono mwu ọwan ọke re vwe roro rhọ. Ọrẹn, Baibol na ọ yẹre ọwan imwẹro taghene ufi na orho mwu ọwan, ana ji sabu vabọ. O ji yono ọwan oborẹ ene ru kẹnoma rẹn ifi erana. Ifi eva rẹ Echu ọ mai ha ruiruo ra wian yẹ, omẹkpare ọrhẹ ufiuvwele. Uvwre ẹgbukpe buebun rhe na, Echu ọ dabu ha iruemru esọsọ enana wian ne. Ọ họhọ orhuẹ rọ riẹriẹ aranmo ruẹ ufi yanghene rọ ha eriri mwuien. (Ps. 91:3) Ọrẹn, o fo nẹ ufi Echu o mwu ọwa-an. Mesoriẹ? Fọkime Jehova o dje rẹn ọwan ne oborẹ Echu ọ ha mwu ihworho.—2 Cor. 2:11. w21.06 14 ¶1-2

Imizu ukoko na ri kpako ne, i ghanranren omamọ. Baibol na ọ ha ẹton efuanfon imizu enana e dje erhu. (Prov. 20:29) Ọrẹn, ọkezẹko ọwan i vwe ni aye ghanghanre-en. Iphuphẹn ri rhe ọghanronmẹ imizu enana, ina sabu mẹrẹn erere rọ vrẹn efe mie aye. Imizu ri kpako ne i ghanren rẹn Jehova. Ọ mẹrẹn aruẹ ohworho aye i ghini havwọ, o rhe kpahen iruemru eghoghanren aye, o ji vwo ọdaremẹro kpahen aye. Oma ọ merhen i Jehova ọke ọrhọ mẹrẹn imizu ri kpako ne re tiobọnu uyono ẹghwanren rẹ aye i rhiẹromẹrẹn ne uvuẹn ogame aye rẹn iphuphẹn. (Job 12:12; Prov. 1:1-4) Jehova ọ ji ha ukẹro ọghoghanren ni edirin aye. (Mal. 3:16) Aye i vwo ebẹnbẹn uvuẹn akpọ aye; ọrẹn, aye i vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon kpahen Jehova. Ifiẹrorhọ aye kpahen obaro na ọ gbanhonrhọ vrẹn ọke aye e tu yono urhomẹmro na. Habaye, Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen aye fọkime aye e ghwoghwo odẹ ye ọke ephian “uvuẹn erhirhiẹ ọho.”—Ps. 92:12-15. w21.09 2 ¶2-3

Nẹ ọke ruẹ ọke, o fori ne ni irueruo ọwan so. Ana sabu nọ oma ọwan: ‘Oma ọ merhen mẹ ọke mie roro taghene mi rhomu ghwẹ awọrọ? Mia wian gbanhan uvuẹn ukoko na fọkime mi guọlọ rhiẹ ọrọ mai ruẹ rhomẹ yanghene mi guọlọ rhomu ghwẹ omizu owu uvuẹn ukoko na? Gbinẹ mia wian gbanhan fọkime mi guọlọ ruẹ oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma?’ Baibol na ọ ta rẹn ọwan na kẹnoma rẹn uruemru ra ha oma ọwan vwanvwọn awọrọ. Mesoriẹ? Iroro owu yẹ, erhe roro taghene e rhomu ghwẹ omizu uvuẹn ukoko na, na na rha kparoma. Habaye, arha ha oma ọwan vwanvwọn awọrọ izede rọ sọre, ẹhẹn ọwan ono seriotọre. (Rom. 12:3) O fori na karorhọ taghene Jehova yo tiri ọwan kẹrẹ oma, orhiẹ fọkime ọwan yi mai vwo erhumu, rhe oborẹ a tẹmro yanghene titi-i, ọrẹn fọkime e vwo ẹhẹn re ne vwo ẹguọlọ kpahiẹn jeghwai kerhọ i Jesu.—John 6:44; 1 Cor. 1:26-31. w21.07 14-15 ¶3-4

Na sabu ruẹ ewene ọrana, o fori na nẹrhomo, yono i Baibol na jeghwai roro kodo. Rhe vwobọrhọ ekwakwa enana, ji nekpẹn userhumu mie i Jehova. Ẹhẹn ọfuanfon Ọnẹyen ọnọ ha userhumu wẹn fiẹ ẹhẹn wu na ha oma vwanvwọn awọrọ kparobọ. Jehova ọnọ ji ha userhumu wẹn djokarhọ uruemru omẹkpare ọrhẹ omẹriọ ọsọsọ ogege, ne wu ji kẹnoma rẹn aye. (2 Chron. 6:29, 30) Jehova o rhe oborẹ ọ ha ọmudu ọwan. O ji rhe taghene ọwan a wọnrọn haso ẹhẹn ọsọsọ ọrẹ akpọ na ọrhẹ ijẹgba omobọ. Ọke i Jehova ọ mẹrẹn oborẹ ọwan a damoma te na sabu kẹnoma rẹn irueruo esọsọ erana, ẹguọlọ ro vwo kpahen ọwan no kodorhọ. Ne rhe oborẹ i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan te, nọ ha udje izu ọrhẹ ọmọyen ọboban ruiruo. (Isa. 49:15) Oma ọ merhen ọwan re rhe taghene Jehova o vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ọwan, ọke rọ mẹrẹn ọwan ra damoma ga ye nẹ ẹhẹn sa! w21.07 24-25 ¶17-19

Ana sabu vwo aghọghọ rhọ, nyoma re ne fiomarhọ kemru kemru ra yẹre ọwan na wian uvuẹn ogame i Jehova. “Dabu fiomarhọ” owian aghwoghwo na ọrhẹ ewian erọrọ uvuẹn ukoko na. (Acts 18:5; Heb. 10:24, 25) Dabu mwuegbe rhẹ ekete re ne yono, ne wu kpahenrhọ enọ ra bọn awan gbanhan uvuẹn uyono ukoko. Ha ukẹro ọghoghanren ni owian ra yẹruọ ephian uvuẹn uyono erhẹrhẹ ọkprughwre na. Orhianẹ a ta wẹn ne wu wian owian owu uvuẹn ukoko na, rhe rhẹ ọke, ji rhiẹ ohworho ra hẹrosua. Wu vwe roro taghene owian ra yẹruọ ọ ghanren te wu ne kpọke rhọ-ọ. Damoma ruẹ ena enọ rhomurhọ. (Prov. 22:29) Ọke we rhe fiomarhọ ewian i Jehova, onyerẹnkugbe are nọ nọ kpẹnkpẹnrhọ, aghọghọ ọnọ no no ji bunrhọ. (Gal. 6:4) Nọ nọ phẹrẹ wẹn wu ne lele awọrọ ghọghọ, ọke aye i rhe vwo uphẹn ẹga re wu guọlọ ji vwo.—Gal. 5:26. w21.08 22 ¶11

Ana vi tiẹn omẹkpare, ji rhiẹ ohworho i Jehova ono yono. Jerẹ oborẹ emiamo ọnọ sabu lẹrhẹ ọmudu onyakpọ ja wian serhọ, omẹkpare ọnọ sabu lẹrhiẹ bẹn rẹn ọwan ra na huvwele ọkpọvi Jehova. Otu i Pharisee na i ha uphẹn rẹn ọmudu aye nọ gbanhon te erhirhiẹ aye i vwe kwe mẹrẹnvwrurhe taghene Jesu o vwo ẹhẹn ọfuanfon i Jehova, taghene ọye jẹ Ọmọ Osolobrugwẹ. (John 12:37-40) Ọrana erhirhiẹ imwofẹn, fọkime ọ lẹrherẹ aye je vwo arhọ i bẹmẹdẹ. (Matt. 23:13, 33) Omarana, ọ ghanranren omamọ na ha uphẹn rẹn Baibol na ọrhẹ ẹhẹn ọfuanfon na, no sun iruemru ọwan ji hobọte iroro ọrhẹ orhienbro ọwan! Fọkime James ọ homariotọre, nọ ha uphẹn rẹn Jehova no yonie. Fọkiẹ omeriotọre ọnẹyen, no rhiẹ omamọ oyono. w22.01 10 ¶7

Arha “gbromarhọ ẹrhomo,” ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova ono rhon ji kpahenrhọ ẹrhomo ọwan. (Col. 4:2) Dedevwo ọnọ sabu họhọ taghene ẹkpahenrhọ rẹn ẹrhomo ọwan o kpọke, Jehova o veri taghene ọnọ kpahenrhọ ye “ọke ra guọliẹ.” (Heb. 4:16) Ọrana yọ soriẹ o vwo fo ne kperi Jehova orhianẹ oborẹ e fiẹrorhọ ọ phia lele oborẹ a guọleriẹ rhọ-ọ. Jerẹ udje, ihworho buebun a nẹrhomo emrẹ ẹgbukpe buebun ne, nẹ Uvie Osolobrugwẹ ọ rhe no fiobarhọ akpọ ọnana. Jesu ọ tobọ ta taghene a nẹrhomo kpahiẹn. (Matt. 6:10) Ọrẹn, ọnọ sọ orhianẹ ohworho ọ ha uphẹn rẹn esegburhomẹmro ro vwo kpahen Osolobrugwẹ no seriotọre, fọkime oba na ọ rhe ọke ituakpọ a guọliẹ-ẹ! (Hab. 2:3; Matt. 24:44) Ono rhiẹ emru ẹghwanren na hẹrhẹ i Jehova, ji rha nẹrhomo ọrẹ esegburhomẹmro. Oba na ọnọ rhiọ uvuẹn ọke ro serhọ, fọkime Jehova ọ djẹ “ẹdẹ ọrhẹ unọke” rọ nọ rhe rhotọre ne. Ẹdẹ ọrana ono rhiẹ ọke ro serhọ harẹn ihworho ephian.—Matt. 24:36; 2 Pet. 3:15. w21.08 10 ¶10-11

Imizu ri kpako ne ra hwa ne, i mẹrẹnvwrurhe taghene aye i sabu ruẹ oborẹ aye e ruẹ bi-i. Jerẹ udje, iniruo okinhariẹ. Aye i rhe te ẹgbukpe 70 ne, na yẹ aye owian ọrọrọ. Ọrana ọnọ sabu rhiẹ obẹnbẹn. Oma ọ dabu merhen aye kpahen uphẹn ẹga aye ina ha userhumu rẹn imizu ukoko na. Ọrẹn, aye i mẹrẹnvwrurhe taghene a guọlọ iphuphẹn ri na wian owian ọrana vwana. Omarana, aye ne dje aruẹ uruemru itu i Levi na uvuẹn Israel ahwanren phia, ri dobọ owian uvuẹn tabernacle ji, ọke aye i rhe te ẹgbukpe 50 ne. Oma ọ merhen itu i Levi erana ri kpako ne, o toro owian ra yẹre aye-e. Aye i ha uphẹn ẹga aye i vwori ruiruo, ji ha userhumu rẹn iphuphẹn na rhẹ oruru. (Num. 8:25, 26) Inyenana, dedevwo imizu ri rhiẹ iniruo okinhariẹ bi, i vwa rha ga ikoko buebu-un, ọrẹn aye obọdẹn ebrurhọ rẹn ukoko aye i havwọ. w21.09 8-9 ¶3-4

Jesu o dje omamọ udje kpahen ọmọ osoghoro na, ra ya rhẹ Luke 15:11-32. Idama owu ọ kparehaso ọsẹ ye, no nẹ oghwa, ji nya riẹ “ẹkwotọre oseseri.” Oboran nọ yo nyerẹn akpọ ọfanrhiẹn. Ọrẹn ọke ebẹnbẹn e bruie rhe, nọ dabu roro kpahen orhienbro esọsọ ro bruru. Nọ mẹrẹnvwrurhe taghene akpọ ye orhomurun omamọ ọke rọ ha oghwa ọsẹ ye. Jesu nọ tare taghene ‘iroro idama na ni gbare.’ No brorhiẹn rọ nọ ghwẹrioma rie, ji nekpẹn ẹharhomu mie ọsẹ ye. Ọghanranren omamọ taghene ọmọ na ọ mẹrẹnvwrurhe taghene o brorhiẹn ri sọre. Omarana nọ kpare idjaghwẹ! Ọmọ osoghoro na, o djephia taghene ọye ọ ghini ghwẹriẹ nẹ edandan ro ruru. Udje ọnana ghwai rhẹ udje rọ rhuọnrhuọn oma ọvo-o. Iruemru-urhi ri havwiẹ, ina sabu ha userhumu rẹn ekpako ukoko ọke aye a guọlọ fiotọre sẹ omizu ro ruẹ ọdandan ọghwaghwa ọ ghini ghwẹriẹ ne. w21.10 5 ¶14-15

Me ye ne je kpogho, yanghene ti nie? Ọnyikọ Paul ọrhọ ya: ‘Ra mẹriẹn taghene ana yẹ ọwan Uvie ra na ja sabu kpogho na, jenẹ arha nyoma ye sabu yẹ Osolobrugwẹ ogame rọ fonron rhẹ ofẹnzẹ kugbe ọghọ.’ (Heb. 12:28) Ọke ekpogho rọ kẹta na orho hin ne, Uvie Osolobrugwẹ ọvo yo no jo kpogho. (Ps. 110:5, 6; Dan. 2:44) O vwo ọke ekpe ghwomara-an! Ihworho ina vi djẹ odjẹ: Aye ina rha hobọtua irueruo akpọ ọnana o jirẹ, ro suẹn riẹ oghwọghọ, gbinẹ aye ina djẹ odjẹ aye ine ruẹ ọhọre i Jehova, ro no suẹn aye riẹ arhọ i bẹmẹdẹ? (Heb. 12:25) Nyoma owian aghwoghwo na, ana sabu ha userhumu rẹn ihworho brorhiẹn ọghoghanren ọnana. Habaye, jenẹ a ji karorhọ ẹmro Ọrovwori ọwan Jesu: “Ene ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na lele ọsoso ekete re rhirhiẹ uvuẹn akpọ na no rhiẹ oseri harẹn egbamwa na, oba na nọ nọ ki rhe.”—Matt. 24:14. w21.09 19 ¶18-20

Ekpako, are i vwo owian oghẹnrensan are ina ha urhebro rẹn imizu ihworho ekrun aye i nyaji Jehova vwo. (1 Thess. 5:14) Kpare udjoghwẹ ọrukaro wu na ha urhebro rẹn aye bọmọke ana ki tuẹn uyono rhọ, ọrhẹ ọke o fuen ne. Kọn bru aye ji lele aye nẹrhomo kugbe. Lele aye wian uvuẹn aghwoghwo na, yanghene ha use rẹn aye homaba ruẹ ogame ekrun. Ofori nẹ ekpako i hẹrote imizu ẹhẹn aye o seriotọre, ji dje aruẹdọn, ẹguọlọ ọrhẹ ọdamẹ phia rẹn aye. (1 Thess. 2:7, 8) Jehova “ọ guọlọ nẹ ohworho owuorowu ọ ghwọghọ-ọ, ọrẹn ọ guọlọre nẹ ihworho ephian i ghwẹriẹ.” (2 Pet. 3:9) Dedevwo ohworho ọnọ sabu ruẹ ọdandan ọghwaghwa, ọrẹn arhọ ye ọ ji ghanren rẹn Jehova. Roro kpahen osa ọghoghanren ri Jehova ọ kwa ne—izobo otan Ọmọyen ro vwo ẹguọlọ kpahen—fọkiẹ arhọ iruedandan. Jehova ọ nyoma izede ẹguọlọ ha userhumu rẹn eri nyaje vwo nẹ aye i ghwẹrioma rhe. O fiẹrorhọ taghene aye ina rharhumu bruie rhe, jerẹ oborẹ udje i Jesu kpahen ọmọ ro vruru na o djephia.—Luke 15:11-32. w21.09 30-31 ¶17-19

Orhianẹ wu vwa sabu wian buẹnrhọ uvuẹn owian re ghwoghwo ji yono ihworho fọkiẹ emiamo vwo? Wu na ji sabu mẹrẹn aghọghọ fọkiẹ oborẹ we toroba owian Uvie na. Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn Orodje David ọke ọye ọrhẹ isodja ye, e ye simi ekrun ọrhẹ ekwakwa aye nẹ abọ itu Amalek. Isodja ye ri te 200, i sabu wọnrọ-ọn, fọkime oma ọ rhọre aye ne, omarana aye ni daji nẹ aye sẹrorẹ ekwakwa aye. Ọke aye e vwo fikparobọ uvuẹn uvweri na hin, David no jurhi taghene a ghalẹ ekwakwa na ẹdẹdẹre rẹn aye ephian. (1 Sam. 30:21-25) Omaran owian re ruẹ idibo na ọ ji havwọ. Kohworho kohworho rọ wian gbanhon, ọnọ sabu mẹrẹn aghọghọ ọke ohworho orho yono kpahen Jehova ji bromarhame. Jehova ọ djokarhọ omẹdamu ọwan ọrhẹ omamọ ẹhẹn re vwori, nọ ji kwosa rẹn ọwan. O ji yono ọwan oborẹ ene ru mẹrẹn aghọghọ uvuẹn oborẹ ana sabu wian uvuẹn owian re ruẹ idibo na. (John 14:12) Ana sabu vwo imwẹro taghene oma ọ merhen i Jehova, orhianẹ e fiobọrhotọre-e! w21.10 28 ¶15-17

Ọke arha hwa ne, ana sabu brudu taghene arha sabu ha ọwan ruẹ emru owuorowu uvuẹn ukoko i Jehova jerẹ oborẹ e ruẹ bi-i. Dedevwo erhe vwo omẹgbanhon ra na wian jerẹ oborẹ a wian bi-i, ọrẹn ana sabu ha ẹghwanren ọwan ọrhẹ oborẹ e rhiẹromẹrẹn ne, ha userhumu rẹn iphuphẹn mwuovwan uvuẹn ukoko na, ji vwobọrhọ ewian ekpokpọ erọrọ. Imizu ri kpako ne ine vi vwo omeriotọre, orhianẹ aye i guọlọ ha userhumu rẹn iphuphẹn. Ohworho ro vwo omeriotọre o nie taghene awọrọ i do ghwẹ ye. (Phil. 2:3, 4) Eri kpako ne re dje uruemru ọnana phia, i mẹrẹnvwrurhe ne ọgbọ buebun taghene o vwo izede buebun ri sekpahen i Baibol na, ra ha wian owian. Omarana, aye i vwe fiẹrorhọ taghene ihworho ephian ine ruẹ ekwakwa lele izede owu-u. (Eccl. 7:10) Dedevwo aye i vwo ekwakwa eghoghanren buebun aye ine yono iphuphẹn, ọrẹn aye i rheri taghene “erhirhiẹ akpọ na ọ wẹnẹ,” omarana aye ina sabu yono izede ọkpokpọ aye ine ruẹ ekwakwa.—1 Cor. 7:31. w21.09 8 ¶1, 3

Jehova ọ vwọ ta rẹn idibo yi nẹ aye i ruẹ oborẹ ono gbe aye ghwu-u. Ọye yẹ ọfuanfon. A dabu dje ọnana fiotọre nyoma ẹmro ra ya rhẹ ọsete oro rọ ha onẹrhon orherẹn ọduado na. Ẹmro ra ya rhọ ye yẹ, “Jehova yẹ Ọfuanfon.” (Ex. 28:36-38) Ẹmro ri ha ọsete ọrana, ọ yẹ kohworho kohworho rọ mẹrenriẹn imwẹro taghene Jehova ghini ọfuanfon. Ọrẹn, nẹ onyẹ Israel rọ vwọ sabu mẹrẹn ẹmro ri ha ọsete na fọkime ọ sabu bru orherẹn ọduado na vwo-o? Ono ji rhe sẹ i Jehova yẹ ọfuanfon? Ee! Emọ Israel ephian e rhon iyẹnrẹn ọrana ọke re se Urhi na udaro ehworhare, emẹse ọrhẹ emọvwerhe. (Deut. 31:9-12) Orhianẹ wu ha avwaye, manẹ we rhon ẹmro enana: “Mẹme yi Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ are . . . are ine vi rhiẹ ihworho efuanfon, fọkime mẹmẹ ọfuanfon.” “Are ina vi fon ha mẹ, fọkime mẹmẹ ro rhiẹ i Jehova, mi fonron.”—Lev. 11:44, 45; 20:7, 26. w21.12 3 ¶6-7

Ihworho ezẹko ina sabu brudu kpahen edamẹ ugboma aye. Aye ina sabu rhe rhirhiẹ ẹkwotọre ivwiegbere i vuọnren, rọ ji bẹn ra mẹrẹn iruo. Ọnọ sabu bẹn aye ina wian igho aye ina hẹrote edamẹ ekrun na. Yanghene ọkezẹko ohworho rọ hẹrote ekrun na o hwu ne, rọ nọ lẹrhẹ ekrun na je vwo igho aye ina hẹrote edamẹ aye. Ana mẹrẹn erere ọke arha ha ẹruẹhaso kpahen Jehova wene ọfiamu. Karorhọ taghene Jehova, ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene ọye ọnọ hẹrote edamẹ ugboma ọwan, orhianẹ a ha ogamiẹ karo. (Matt. 6:32, 33) Ọye ọ dabu ha ive ọrana te orugba. (Deut. 8:4, 15, 16; Ps. 37:25) Orhianẹ i Jehova ọ hẹrote efen ọrhẹ idodo na, o fo ne brudu kpahen oborẹ ana riọ ọrhẹ oborẹ ene kurhọ-ọ! (Matt. 6:26-30; Phil. 4:6, 7) Jerẹ oborẹ ẹguọlọ o mwu emiemọ hẹrote edamẹ ugboma emọ aye, omaran ẹguọlọ o mwu i Jehova hẹrote edamẹ ihworho yi. w21.12 17 ¶4-5; 18 ¶8

Ohworho o ruẹ oborẹ ọ daruọ dẹ ne, ọkezẹko omizu ukoko na dede? Djokarhọ udje i Joseph rọ rioja osehiẹn uvuẹn abọ imizie. Ọ tẹnrovi ogame rọ harẹn Jehova, habaye Jehova nọ ha ebrurhọ buebun riẹn fọkime o vwo erhionrin. Ọke oru, Joseph nọ sabu kpariroro vrẹn oborẹ e ruruie na, ji mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ ha ebrurhọ riẹn. (Gen. 45:5) Jerẹ i Joseph, ọwan a mẹrẹn urhebro ọke erhe tikẹrẹ i Jehova rhọ, jeghwai hẹrhiẹ no brorhiẹn ọsoso. (Ps. 7:17; 73:28) Orhianẹ we diẹn osehiẹn yanghene ebẹnbẹn erọrọ, karorhọ taghene Jehova o tikẹrẹ erẹ “ẹhẹn aye ọ ghwọghọre.” (Ps. 34:18) O vwo ẹguọlọ kpahuọn fọkiẹ erhionrin we djephia, ọrhẹ ọrẹ we donron edamẹ enọ riẹn. (Ps. 55:22) Ọye yẹ Oguẹnzọn akpọ na ephian. Ọ mẹrẹn ekwakwa ephian ra phia. (1 Pet. 3:12) We rhe nyerẹn ghele ebẹnbẹn wu na ja sabu kwaphiẹrhọ, wu mwuegbe wu na hẹrhiẹ? w21.08 11 ¶14; 12 ¶16

Ono rhiẹ emru ẹghwanren ra na ha akpọ ọwan ruẹ ekwakwa ri na lẹrhẹ oma merhen i Jehova. Ofori ne vi vwo ẹkwaphiẹrhotọre ri serhọ. Ọkezẹko, na dabu ha ọke ọwan ruiruo, o fori na djẹ usuẹn ekwakwa eva ri vwa sọ. Iyẹnrẹn i Baibol kpahen Jesu rọ kọn bru Mary ọrhẹ Martha uvuẹn oghwa aye, o dje urhomẹmro ọnana fiotọre. Oma ọ merhen i Martha ọke i Jesu o bru aye rhe, omarana nọ sere emaren buebun. Ọrẹn, omizie re se i Mary, nọ ha uphẹn ọrana ri Jesu ọ kọn bru aye na siyẹ kẹriẹ ji kerhọ oborẹ o yono. Dedevwo oborẹ i Martha o ruru ọ sọ-ọ, ọrẹn Jesu nọ tare taghene, Mary “ọ djẹ ẹkẹ orhorhomu.” (Luke 10:38-42) Emaren ri Mary ọ rere ẹdẹ ọrana ọnọ sabu sẹriẹ ẹro orho ru, ọrẹn e rheri taghene oborẹ o yono mie i Jesu ọ sẹriẹ ẹro-o. Jerẹ oborẹ i Mary o ni ibiọke ro vwori rhẹ Jesu ghanghanren, ọwan e ji ni ọke re vwori rhẹ Jehova ghanghanren. w22.01 27 ¶5-6

Ahab nọ homariotọre uvuẹn obaro i Jehova, ọrẹn irueruo yi ọke oru, o djephia taghene ọ ghini ghwẹriẹ-ẹ. Ọ damoma ro no tiẹ ogame i Baal nẹ uvie yi-i. Habaye, o jiri ogame i Jehova-a. Ọke Ahab o hwu hin, Jehova no dje aruẹ ukẹro rọ ha nie phia. Ọmẹraro i Jehova re se Jehu ọrhọ ta taghene Ahab ‘ọvwọkon.’ (2 Chron. 19:1, 2) Gbe rorie: Orhianẹ Ahab ọ ghini ghwẹriẹ, manẹ ọmẹraro na o vwo dje yi rhiẹ ọvwọkon ro vwo utuoma kpahen Jehova-a. Itiọrurhomẹmro, dedevwo oborẹ Ahab o ruru ọ dariẹ, ọrẹn ọ ghini ghwẹriẹ-ẹ. Me ya na sabu yono nẹ udje Ahab? Ọke ro rhon kpahen iyẹnrẹn ukpokpogho ro sekpahen ekruien, Ahab nọ homariotọre ọke ukaro. Ọrana omamọ emru. Ọrẹn, ekwakwa ro ruru ọke oru, ni djephia taghene ọ ghini ghwẹriẹ nẹ ẹhẹn rhe-e. Omarana, na ghwẹriẹ ọ vrẹn ọrẹ ana ghwai mwuomarhọ ibiọke. w21.10 3 ¶4-5, 7-8

Isaiah ọmẹraro, ọnọ ji sabu rhirhiẹ taghene aniẹ ọ wian owian ọmẹraro fọkime e serie “ọmẹraro ọmase.” (Isa. 8:1-4) Isaiah ọrhẹ aniẹ i tẹnrovi ogame i Jehova. Eri rọnmọ ne inyenana ina ji sabu tẹnrovi ogame i Jehova nyoma aye ina wian ekete omẹgbanhon aye o teri uvuẹn ogamiẹ. Aye ina sabu bọn ẹruẹhaso aye kpahen Jehova gbanhon nyoma aye ine yono kpahen aruẹmẹrẹn ri ha i Baibol na ọrhẹ oborẹ aye e ruẹgba lele. (Titus 1:2) Aye ina sabu roro kpahen ẹkẹ aye uvuẹn orugba aruẹmẹrẹn i Baibol ezẹko. Jerẹ udje, aye ina sabu vwobọrhọ orugba aruẹmẹrẹn i Jesu taghene ene ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na lele ọsoso akpọ na, bọmọke oba na ọnọ ki rhe. Eri rọnmọ ne i rhe vwo imwẹro taghene aruẹmẹrẹn i Baibol e ruẹgba, omwemẹ aye ina wian bunrhọ rẹn Jehova nọ nọ gbanhonrhọ. w21.11 16 ¶9-10

Jesu ọ guọlọ hẹrote izie rẹ esa ye o hwu ne. Fọkiẹ ẹguọlọ ọrhẹ ọdamẹ ro vwo kpahen i Mary, Jesu nọ ta rẹn John nọ hẹrote yi, fọkime o rheri taghene John ọnọ ha userhumu rẹn izie rha ga i Jehova. Nẹ ẹdẹ ọrana nyarhẹn, John nọ họhọ ọmọ rẹn Mary, nọ ji hẹrote yi jerẹ izie. Jesu o dje ẹguọlọ okokodo phia rẹn ọmase ọghoghanren ọnana rọ dabu hẹrote yi ọke re vwiẹ ye, rọ ji daji kẹriẹ ọke ro hwuẹ! Me ya na sabu yono nẹ ẹmro i Jesu? Onyerẹnkugbe ọwan rhẹ imizu ukoko na, ọnọ sabu gbanhon ghwẹ erẹ ihworho ekrun ọwan. Ihworho ekrun ọwan ina sabu kparehaso ọwan yanghene sẹrerhumuji ọwan vwo, ọrẹn jerẹ oborẹ i Jesu o veri, arha daji kẹrẹ i Jehova ọrhẹ ukoko Ọnẹyen, ene vwo “akwa 100 buebun” vrẹn oborẹ a kpare fughwẹ. Buebun ine rhiẹ emọ ehworhare, emọ egbọtọ, izu yanghene ọsẹ rẹn ọwan. (Mark 10:29, 30) Marhẹ oma o ruo we rhiẹ owuọwan usuẹn imizu ukoko na ri vwo okugbe, fọkime aye i vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ọrhẹ awọrọ?—Col. 3:14; 1 Pet. 2:17. w21.04 9-11 ¶7-8

Ẹguọlọ atamwu o ruẹ vrẹn oborẹ a guọlọre. Inyenana jẹrẹ ọke ahwanren, imizu ukoko na buebun, i djẹ odjẹ aye ine dje ẹguọlọ atamwu rẹn ereva ye, tobọ te imizu aye i vwa dabu rhe. Jerẹ udje, aye i rhe rhon taghene oghwọghọ kpregede ọ phiare, aye na guọlọ oborẹ aye ine ru ha userhumu phia ogege. Ọke omizu owu uvuẹn ukoko na orho vwo ebẹnbẹn, aye i vwe ruẹ sikẹnsikẹn aye ina ha userhumu phia izede re rhiẹromẹrẹ-ẹn. Jerẹ Ilele Kristi erukaro uvuẹn Macedonia, aye e ruẹ vrẹn oborẹ a guọlọ mie aye. Aye a homakpahontọre, ji ‘tiobọnẹ vrẹn oborẹ aye i vwori’ neneyo aye i sabu ha userhumu rẹn imizu aye ri vwo edamẹ. (2 Cor. 8:3) Oma ọ merhen ekpako ri vwo oniso kpahen userhumu rẹ imizu ukoko na e djephia. Ekpẹmẹ ro serhọ ọke ọnọ yẹ imizu na omẹgbanhon aye ina ga riarorhọ.—Isa. 32:1, 2. w21.11 11 ¶14; 12 ¶21

Ọwan ephian i guọlọ ọkpọvi ọke ephian. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, ana sabu kpare idjaghwẹ ra na nekpẹn ọkpọvi mie ohworho ra họghọ riẹn. Uvuẹn erhirhiẹ erọrọ, omizu ro vwo ọdamẹ kpahen ọwan ọnọ sabu bru ọwan rhe ji ta rẹn ọwan kpahen “udjoghwẹ rọ sọre” ra guọlọ kpara, rọ nọ ha ẹkuọn rẹn ọwan. (Gal. 6:1) Ọrọkẹta, ana sabu yẹ ọwan ọkpọvi izede ọghwọghwu orhianẹ a kpare udjoghwẹ rọ sọre ne. Kerhirhiẹ kerhirhiẹ ọkpọvi na ọ homaphia, o fori na kerhọ ye. Erhe ruẹ omaran, ana mẹrẹn ebrurhọ, rọ nọ ji sabu simi arhọ ọwan! (Prov. 6:23) Isese i kẹdẹkẹdẹ inyenana, ọ ta rẹn ọwan na “kerhọ ẹmro ọvwẹghwanren na.” O vwo ohworho ro rhe kemru kemru-u; ọrẹn o vwo ohworho ro vwo irherhe ghwẹ ọwan. (Prov. 12:15) Omarana, na kerhọ ọkpọvi, oka omeriotọre. O djephia taghene ọwan i rhe ekete omẹgbanhon ọwan o teri; e rheri taghene a guọlọ userhumu na sabu nyamwu ẹkẹ ọwan. Ọgba ẹghwanren na, Orodje Solomon ọrhọ ya: “Efikparobọ o rhirhiẹ ye, ihworho buebun [yanghene “ibrurhe,” ekete ra djokarhọ] i rha djẹ iroro kugbe.”—Prov. 15:22. w22.02 8 ¶1-2

Obọdẹn ẹghwẹriẹ ọ vrẹn ọrẹ ana ta taghene ọdandan re ruru ọ dare ọwan. O ji surhobọmwu ọrẹ ene wene iroro ọrhẹ ẹhẹn ọwan. Ọnana o ji mevirhọ taghene ana sẹrerhumuji uruemru ọsọsọ ji huvwele i Jehova. (Ezek. 33:14-16) O fori nẹ ọdamẹ ọrukaro oruọdandan, o rhiẹ ọrẹ ọnọ kwaphiẹ onyerẹnkugbe yi rọ ghwọghọre rhẹ Jehova rhọ. Me ye ne ruo, orhianẹ e rhonrin taghene ugbehian ọwan o ruẹ ọdandan ọghwaghwa? Ana suẹ ẹkuọn rẹn ugbehian ọwan orhianẹ a damoma rhurhu ọdandan ye. Aruẹ omẹdamu erana i vwe vwo efikparobọ-ọ, fọkime i Jehova ọ mẹrẹn oborẹ ọ phia. (Prov. 5:21, 22) Wu na sabu ha userhumu rẹn ugbehian nyoma wu na karorhọ ye taghene ekpako na ina ha userhumu riẹn. Orhianẹ ugbehian o kwe ta kpahen ọdandan yen rẹn ekpako na-a, o fori ne wu ta rẹn ekpako na kpahiẹn, ọrana no no djephia taghene wu ghini guọlọ ha userhumu riẹn. w21.10 7 ¶19-21

Ọwan ephian ina sabu hẹrokele udje i Jesu nyoma ra na ha edamẹ awọrọ karo. Baibol na ọ tare taghene Jesu o “ruẹ omayen jerẹ ọvrẹn.” (Phil. 2:7) Ọvrẹn yanghene odibo rọ ghanren, ọ guọlọ uphẹn sansan ro no ruẹ oborẹ ọnọ merhẹn oninie oma. Re rhiẹ idibo i Jehova ọrhẹ era ha userhumu rẹn imizu ukoko na, ọwan i guọlọ rhiẹ ihworho i Jehova ọnọ ha ruiruo, ri na ji hobọtua imizu ukoko na. Nọ oma: ‘Mi mwuegbe mi ne fi ọke rhotọre ha userhumu rẹn awọrọ? Mia kiki homakpahontọre ha userhumu phia orhianẹ a guọlọ ihworho ri ne ruẹ Aghwẹlẹ omẹvwa fon yanghene hẹrote Aghwẹle Uvie na?’ Orhianẹ wu mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne wu ru rhomurhọ uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, ọrẹn we vwo omwemẹ wu ne ruie vwo? Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, nẹrhomo vwe i Jehova omamọ. Ta rẹn Jehova oborẹ wu rorori, rẹ ye nọ yọ ‘omwemẹ kugbe omẹgbanhon wu na ha ruiruo.’—Phil. 2:13. w22.02 22-23 ¶9-11

Jesu o dje uruemru esiri phia nyoma ro vwo uruemru dẹndẹn ọrhẹ uruemru re roro rẹn awan, udabọ erhirhiẹ egbogbanhon dede. (Matt. 11:29, 30) Jerẹ udje, ọke ọmase onyẹ Phoenicia ọ rẹ ye no simi ọmọyen, ọke ukaro, o kwerhọ orẹ ọmase na-a, ọrẹn ọke ro dje esegburhomẹmro ọgbogbanhon phia, no simi ọmọyen. (Matt. 15:22-28) Dedevwo o dje uruemru esiri phia, Jesu ọ ji ha ọkpọvi phia. Ọkezẹko, o dje uruemru esiri phia nyoma rọ ha ọkpọvi ro serhọ rẹn ihworho ro vwo ẹguọlọ kpahen. Jerẹ udje, ọke i Peter ọ damoma rọ nọ dobọ i Jesu ji, no jo ruẹ ọhọre i Jehova, Jesu nọ ghwọghwie udaro idibo ereva na. (Mark 8:32, 33) Jesu o ruẹ ọnana, orhiẹ ọrọ nọ phọphọ i Peteer, ọrẹn no yonie ji ha orhetio rẹn idibo ereva na nẹ aye i je ru vrẹn oborẹ a guọlọ mie aye. O vwo ẹfro-o, ofa ọ ruẹ Peter ibiesuọn, ọrẹn ọ mẹrẹn erere nẹ ọghwọghwu na. Nẹ ọwan i sabu dje obọdẹn uruemru esiri phia rẹn ere vwo ẹguọlọ kpahen, o fori na kpọ aye vi ọkezẹko. Erhe ruẹ omaran, ofori na hẹrokele i Jesu nyoma ra na bọn ọkpọvi ọwan kpahen iruemru-urhi ri ha i Baibol na. w22.03 11 ¶12-13

Ọwan a ga i Jehova ọke erhe jirie. (Ps. 34:1) Ọwan e jiri Jehova ọke ra ta rẹn awọrọ kpahen ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro re vwo kpahen iruemru ọrhẹ ewian igbe-vwunu enẹyen. O vwo ekwakwa buebun ri na lẹrhẹ ọwan jiri Jehova, erhe vwo ọdaremẹro kpahiẹn. Arha ha ọke roro kodo kpahen orhorhomu i Jehova—kpahen ọsoso oborẹ o ru rẹn ọwan—ene rhe jirie ọke ephian. Owian aghwoghwo na, ọ yẹ ọwan obọdẹn uphẹn re ne “ze izobo ujiri harẹn Osolobrugwẹ, nọyẹ, ẹmro ọwan.” Jerẹ oborẹ o fori na dabu roro kpahen oborẹ ana ta uvuẹn ẹrhomo ra nẹ vwe i Jehova, o ji fo na dabu roro kpahen oborẹ ana ta rẹn ihworho ra vwa uvuẹn aghwoghwo na. A guọlọre nẹ “izobo ujiri” ọwan, o rhiẹ obọdẹn. Ọwan a tẹmro nẹ ẹhẹn sa ọke re yono awọrọ urhomẹmro na. w22.03 21 ¶8