BIBLIOTEKA ONLINE Watchtower
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Papiamentu (Kòrsou)
  • BEIBEL
  • PUBLIKASHON
  • REUNION
  • w15 1/5 pág. 9
  • Bo Tabata Sa?—Mei 2015

No tin vidio disponibel pa esaki.

Despensa, tin un problema pa habri e vidio.

  • Bo Tabata Sa?—Mei 2015
  • E Toren di Vigilansia Anunsiando e Reino di Yehova Dios—2015
  • Informashon Similar
  • Daniel den Kueba di Leon
    Mi Buki di Relato Bíbliko
  • Leon​—⁠Africa Su Mahestuoso Pushi cu Klina
    Spièrta!—1999
  • Bo por kere e “Testament Bieu”?
    E Bijbel—e Palabra di Dios of e palabra di hende?
  • Di Koutiverio na Babilonia te na Reedifikashon di e Muraya di Yerusalèm
    Mi Buki di Relato Bíbliko
Mas Artíkulo
E Toren di Vigilansia Anunsiando e Reino di Yehova Dios—2015
w15 1/5 pág. 9

BO TABATA SA?

Arkeologia ta apoyá loke Beibel ta bisa?

Relieve den piedra di Rei Sargon II di Asiria

Rei Sargon II di Asiria, menshoná na Isaías 20:1

Segun un artíkulo publiká den Biblical Archaeology Review, tin prueba arkeológiko ku ta konfirmá ku “por lo ménos 50” persona menshoná den e Skritura Hebreo di bèrdat a eksistí. Entre nan tin 14 rei di Huda i Israel, inkluyendo reinan hopi konosí manera David i Ezekías i otronan ménos konosí manera Manahem i Peka. Aparte di e personanan ei, tin tambe 5 fárao i 19 rei di Asiria, Babilonia, Moab, Persia i Siria. Pero no ta e monarkanan ei so ta ser menshoná den Beibel i den registro arkeológiko. Nan ta menshoná tambe un eskriba, algun sumo saserdote i otro funshonarionan.

E artíkulo ta sigui bisa ku pa kada un di e hendenan ei tin sufisiente prueba ku ta konfirmá ku di bèrdat nan a eksistí. E Skritura Griego Kristian tambe ta menshoná otro personahenan históriko i tin prueba arkeológiko ku hopi di nan a eksistí, manera, Heródes, Ponsio Pilato, Tiberio, Kaifas i Sergio Paulo.

Na ki tempu leon a disparsé for di e teritorionan menshoná den Beibel?

Leon riba klenku kubrí ku glazuur

Leon riba klenku kubrí ku glazuur di Babilonia di antigwedat

Awendia no tin leon mas den e Tera Primintí. Pero Beibel ta referí na e bestia akí mas o ménos 150 biaha. Esaki ta mustra ku e tabata bon konosí pa eskritornan di Beibel. Mayoria di biaha Beibel ta referí na leon den sentido figurativo, pero algun di e relatonan di Beibel ta menshoná personanan ku a topa kara kara ku leon. Por ehèmpel, Samson, David i Bènaia a yega di mata leon. (Huesnan 14:5, 6; 1 Samuel 17:34, 35; 2 Samuel 23:20) Tambe Beibel ta konta di otro personanan ku leon a mata.—1 Reinan 13:24; 2 Reinan 17:25.

Den antigwedat, e leon asiátiko (Panthera leo persica) tabata biba den áreanan for di Asia Menor i Gresia te Palestina, Siria, Mesopotamia i nortwèst di India. Hopi bes e bestia respetá i spantoso akí tabata aparesé den obranan di arte di Medio Oriente. Por ehèmpel, e murayanan di e Kaya di Proseshon di Babilonia tabata dekorá ku dibuhonan impreshonante di leon riba klenku kubrí ku glazuur.

Na fin di siglo 12 despues di Kristu, e sòldánan di e krusadanan supuestamente tabata yag riba leon na Palestina. Ta parse ku poko tempu despues di aña 1300, e leonnan di e área ei a bai den ekstinshon. Sinembargo, te den siglo 19 ainda tabatin leon na Mesopotamia i Siria. I te na komienso di siglo 20 ainda hende tabata mira nan na Iran i Irak.

    Publikashonnan na Papiamentu (Curaçao) (1986-2025)
    Log Out
    Log In
    • Papiamentu (Kòrsou)
    • Kompartí
    • Preferensia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondishonnan di Uso
    • Maneho di Privasidat
    • Konfigurashon di Privasidat
    • JW.ORG
    • Log In
    Kompartí