BIBLIOTEKA ONLINE Watchtower
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Papiamentu (Kòrsou)
  • BEIBEL
  • PUBLIKASHON
  • REUNION
  • w02 15/11 pág. 14-19
  • Sigui Sirbi Skouder ku Skouder

No tin vidio disponibel pa esaki.

Despensa, tin un problema pa habri e vidio.

  • Sigui Sirbi Skouder ku Skouder
  • E Toren di Vigilansia Anunsiando e Reino di Yehova Dios—2002
  • Suptema
  • Informashon Similar
  • No Por Tin Distinshon di Persona
  • No Murmurá
  • Kuidou ku Kalumnia
  • Stòp di Husga!
  • Débil Pero Onorabel
  • Sigui Sirbi Skouder ku Skouder
  • ‘No Murmurá’
    E Toren di Vigilansia Anunsiando e Reino di Yehova Dios—2006
  • Mantené un Spiritu Positivo den Kongregashon
    E Toren di Vigilansia Anunsiando e Reino di Yehova Dios—2012
  • Enfoká Riba e Bondat di Yehova Su Organisashon
    E Toren di Vigilansia Anunsiando e Reino di Yehova Dios—2006
  • Henter Tera Tabatin e Mes Idioma
    Nos Bida i Sirbishi Kristian—Material i Tarea pa Reunion (2020)
Mas Artíkulo
E Toren di Vigilansia Anunsiando e Reino di Yehova Dios—2002
w02 15/11 pág. 14-19

Sigui Sirbi Skouder ku Skouder

“Lo mi duna pueblonan e kambio pa un idioma puru, pa nan tur por invoká e nòmber di Yehova, pa nan sirbié skouder ku skouder.”—SOFONÍAS 3:9, NW.

1. Kiko ta sosodiendo komo kumplimentu di Sofonías 3:9?

RÒNT di 6.000 idioma ta ser papiá na mundu aktualmente. I ademas di nan tin vários dialekto, esta, variante regional di un idioma. Pero apesar ku hende ta papia un kantidat di idioma diferente, di arabir te zulu, tòg Dios a hasi un kos hopi remarkabel. El a hasi posibel pa hende rònt mundu siña i papia e úniko idioma puru. Esaki ta sosodé komo kumplimentu di un promesa ku Dios a hasi via profeta Sofonías: “Lo mi [Yehova Dios] duna pueblonan e kambio pa un idioma puru [literalmente, “un lep limpi”], pa nan tur por invoká e nòmber di Yehova, pa nan sirbié skouder ku skouder.”—Sofonías 3:9, NW.

2. Kiko ta e “idioma puru,” i kiko el a hasi posibel?

2 E “idioma puru” ta e bèrdat di Dios ku nos por haña den su Palabra, Beibel. E ta enserá prinsipalmente e bèrdat tokante e Reino di Dios, ku lo santifiká Yehova su nòmber, konfirmá Yehova su derecho di goberná komo Soberano, i trese bendishon pa humanidat. (Mateo 6:9, 10) E idioma puru ta e úniko idioma spiritualmente limpi na mundu, i hende di tur nashon i tur rasa ta papi’é. E ta permití nan sirbi Yehova “skouder ku skouder.” Asina nan ta sirbié uní, òf manera Beibel Santu ta bisa, “den ún akuerdo.”

No Por Tin Distinshon di Persona

3. Kiko ta permití nos sirbi Yehova den armonia?

3 Komo kristiannan nos ta gradisidu pa e manera ku kristiannan di tur lenga ta koperá ku otro. Maske nos ta prediká e bon nobo dje Reino di Dios den hopi diferente idioma humano, nos ta sirbi Dios den armonia. (Salmo 133:1) Esaki ta posibel debí ku, sin importá unda na mundu nos ta biba, nos ta papia un solo idioma puru na alabansa di Yehova.

4. Pakiko no mag tin distinshon di persona den e pueblo di Dios?

4 No mag eksistí distinshon di persona den e pueblo di Dios. Apòstel Pedro a mustra esei bon kla ora el a prediká na kas di Kornelio, un ofisial di ehérsito pagano, na aña 36 di nos era. Pedro a sintié impulsá pa bisa: “Di bèrdat mi ta komprondé awor ku Dios no ta hasi distinshon di persona, ma den tur nashon e hende ku ta tem’é i ku ta hasi hustisia ta aseptabel p’e.” (Echonan 10:34, 35) Esei ta bèrdat, i p’esei den e kongregashon kristian no por tin distinshon di persona, ni grupito di hende ku ta forma ‘kliek’ i asosiá nan ku nan so, ni faboritismo.

5. Dikon ta malu pa forma ‘kliek’ den kongregashon?

5 Un studiante di universidat a konta lo siguiente di un bishita ku el a hasi na un Salòn di Reino: “Normalmente, e iglesianan ta haña nan miembronan for di un sierto rasa òf grupo étniko. . . . Tur e Testigunan di Yehova tabata sintá huntu, no den ‘kliek’ apart.” Pero algun miembro dje kongregashon na antiguo Korinto tabata kousando divishon. Dor di trese desunion nan a traha kontra obramentu di Dios su spiritu santu, pasobra loke e spiritu ta promové mas bien ta unidat i pas. (Galationan 5:22) Si nos kuminsá forma ‘kliek’ den kongregashon, nos lo ta trahando kontra e guia dje spiritu. P’esei, laga nos tene na mente loke apòstel Pablo a bisa e korintionan: “Mi ta eksortá boso, rumannan, pa medio di e nòmber di nos Señor Hesukristu, pa boso tur papia e mesun kos, i pa no tin divishon entre boso, ma pa boso ta perfektamente uní den e mesun mente i den e mesun opinion.” (1 Korintionan 1:10) Den su karta pa e efesionan tambe Pablo a enfatisá unidat.—Efesionan 4:1-6, 16.

6, 7. Ki konseho Santiago a duna tokante faboritismo, i kiko loke el a bisa ta enserá?

6 Semper kristiannan tabatin e deber di trata otro sin distinshon di persona. (Romanonan 2:11) Debí ku algun miembro dje kongregashon den promé siglo tabata faboresé hende ku plaka, disipel Santiago a skirbi nan: “Mi rumannan, no laga boso fe den nos glorioso Señor Hesukristu ta ku un aktitut di distinshon di persona. Pasobra si un hende drenta den boso asamblea bon bistí i ku renchi di oro na dede, i ta drenta tambe un hende pober bistí ku paña sushi, i boso ta paga atenshon spesial na esun ku ta bon bistí i ta bisa: ‘Abo sinta akinan na un bon lugá,’ i boso ta bisa e hende pober: ‘Abo bai para ayanan, òf bai sinta banda di e banki pa mi pianan,’ boso no a hasi distinshon entre boso mes, i a bira huesnan ku mal pensamentu?”—Santiago 2:1-4.

7 Si un hende riku ku no ta kreyente a bai un reunion kristian ku renchi di oro i bon bistí, anto un hende no kreyente pober den paña sushi tambe a bai, esun riku tabata risibí trato spesial. E tabata haña “un bon lugá” pa sinta, anto esun pober mester a keda para òf sinta abou na suela na pia di un hende. Pero Dios a perkurá e sakrifisio di reskate di Hesus sin hasi distinshon di persona, pa tantu riku komo pober. (Jòb 34:19; 2 Korintionan 5:14) Pues, si nos kier agradá Yehova i sirbié skouder ku skouder, nos no mag mustra faboritismo ni ‘labia hende pa saka probecho.’—Hudas 4, 16.

No Murmurá

8. Kiko a sosodé debí ku e israelitanan a murmurá?

8 Pa nos mantené nos unidat i keda ku Dios su aprobashon, nos tin ku kumpli ku e siguiente konseho di Pablo: “Hasi tur kos sin murmurá.” (Filipensenan 2:14, 15) E israelitanan infiel ku a sali liber for di sklabitut na Egipto a murmurá kontra Moises ku Aròn, i pues kontra Yehova Dios mes. Debí na esei tur hòmber di 20 aña pa’riba, ku eksepshon di fiel Hosué ku Kalèb i e levitanan, a keda sin drenta e Tera Primintí. Nan a muri durante e 40 añanan ku Israel a pasa den desierto. (Numbernan 14:2, 3, 26-30; 1 Korintionan 10:10) Esta un preis haltu nan a paga pa nan murmuramentu!

9. Kiko Miriam a pasa aden debí ku el a murmurá?

9 Esei ta mustra kiko por pasa ku henter un nashon ku ta murmurá. Kiko di hende individual ku ta murmurá? Wèl, Moises su ruman muhé Miriam, huntu ku su ruman hòmber Aròn, a murmurá bisando: “Ta pa medio di Moises so SEÑOR a papia anto? E no a papia pa medio di nos tambe?” I e relato ta agregá: “SEÑOR a tende esaki.” (Numbernan 12:1, 2) Ku ki resultado? Dios a humiá Miriam, ku parse tabata esun ku a kuminsá e kehamentu. Kiko Dios a hasi kuné? El a kastig’é ku lepra di manera ku Miriam tabata obligá di keda pafó dje kampamentu pa shete dia largu, te ora el a bira limpi dje lepra.—Numbernan 12:9-15.

10, 11. Si no kontrolá e tendensia di murmurá, kiko e por hiba na dje? Duna un ehèmpel.

10 Murmurá ta nifiká mas ku djis keha tokante algu robes. Hende ku ta murmurá kontinuamente ta duna muchu importansia na nan propio sintimentunan òf nan propio posishon, i nan ta hala atenshon na nan mes en bes di na Dios. Si no kontrolá e tendensia aki, e por trese desunion entre rumannan spiritual i stroba nan esfuerso pa sirbi Yehova skouder ku skouder. Esei ta asina pasobra semper murmuradónan ta kana papia tokante nan kehonan, sin duda sperando pa otronan bai di akuerdo ku nan.

11 Por ehèmpel, kisas un hende ta kritiká kon un ansiano ta duna su partinan òf kumpli ku su asignashonnan den kongregashon. Si nos skucha e kehadó, nos lo por kuminsá pensa meskos kuné. Kisas nunka promé e kosnan ku e ansiano ta hasi no a yega di molestiá nos te na momentu ku e murmuradó a planta e simia di malkontentu den nos mente. Ku tempu, nada ku e ansiano hasi lo no ta bon mas den nos bista, i nos tambe lo por kuminsá keha di dje. E sorto di kondukta aki no ta pas den un kongregashon di Yehova su pueblo.

12. Ki efekto murmuramentu por tin riba nos relashon ku Dios?

12 Si nos murmurá kontra hòmbernan ku tin e deber di kuida e tou di Dios, ku tempu nos por kuminsá insultá nan òf papia malu di nan. Si nos murmurá kontra nan, kalumniá nan òf pidi malu pa nan, esei por perhudiká nos relashon ku Yehova. (Éksodo 22:28) Hende ku ta insultá i no ta repentí lo no heredá e Reino di Dios. (1 Korintionan 5:11; 6:10, NW) Disipel Hudas a skirbi tokante murmuradónan ku tabata ‘rechasá outoridat, i blasfemá mahestatnan,’ esta, hòmbernan ku responsabilidat den kongregashon. (Hudas 8) E murmuradónan ei no tabatin Dios su aprobashon, i ta sabí di nos parti pa keda leu for di nan manera malbado di aktua.

13. Dikon no semper ta robes pa keha?

13 Ta bèrdat ku Dios no ta kontra tur tipo di keho. E no a keda sin skucha e gritu di keho kontra Sódoma i Gomora, sino ku el a destruí e statnan malbado ei. (Génesis 18:20, 21; 19:24, 25) Na Yerúsalèm, poko despues di Pentekòste di aña 33 di nos era, “a surgi un reklamo di parti di e hudiunan griego kontra e hebreonan, pasobra nan tabata salta nan biudanan den partimentu di e kuminda di tur dia.” P’esei “e diesdosnan” a korigí e situashon dor di nombra “shete hòmber di bon reputashon” pa enkargá nan ku e tarea nesesario di parti kuminda. (Echonan 6:1-6) Ansianonan den nos tempu no mester ‘sera nan orea’ pa kehonan ku tin base. (Proverbionan 21:13) I en bes di kritiká nan kompañeronan di adorashon, ansianonan mester animá nan i edifiká nan.—1 Korintionan 8:1.

14. Kua kualidat ta hopi importante pa yuda nos keda sin murmurá?

14 Nos tur mester wak pa nos no murmurá, pasobra un aktitut di keha ta malu pa bo spiritualidat. Un aktitut asina lo tin un mal efekto riba nos unidat. Mas bien, semper permití spiritu santu produsí amor den nos. (Galationan 5:22) Si nos kumpli ku e ‘lei real di amor,’ esei lo yuda nos keda sirbi Yehova skouder ku skouder.—Santiago 2:8; 1 Korintionan 13:4-8; 1 Pedro 4:8.

Kuidou ku Kalumnia

15. Kon lo bo splika e diferensia entre redu i kalumnia?

15 Nos mester paga tinu kiko nos ta bisa, pasobra murmuramentu por hiba na redu ku por perhudiká hende. Redu ta enserá papia riba hende, sea kos bon òf malu. Pero kalumnia ta nifiká lansa mentira ku intenshon di daña reputashon di un hende. Kalumnia ta un kos malbado, un piká. P’esei Dios a bisa e israelitanan: “No kana kalumniá meimei di bo pueblo.”—Levítiko 19:16.

16. Kiko Pablo a bisa tokante sierto hasidónan di redu, i ki efekto su konseho mester tin riba nos?

16 Debí ku redu por hiba na kalumnia, Pablo a skual sierto hasidónan di redu. Despues di hasi menshon di biudanan ku a bini na remarke pa haña yudansa di kongregashon, el a papia di algun otro biuda ku a “siña kana pòrnada, i no solamente kana pòrnada, ma tambe nan ta siña hasi redu i mete den asuntu di otro hende, papiando kosnan ku no ta kumbiní.” (1 Timoteo 5:11-15) Si un hende muhé kristian mira ku e tin e debilidat di papia kos ku por hiba na kalumnia, ta bon pa e skucha Pablo su konseho i sea “digno, no kalumniadó.” (1 Timoteo 3:11) Klaru ku hòmbernan kristian tambe tin ku paga tinu pa nan no hasi redu ku por perhudiká hende.—Proverbionan 10:19.

Stòp di Husga!

17, 18. (a) Kiko Hesus a bisa tokante husga nos rumannan? (b) Kon nos por apliká loke Hesus a bisa tokante husgamentu?

17 Asta si nos no ta kalumniá niun hende, kisas nos mester hasi un esfuerso pa no husga hende tampoko. Hesus a kondená e aktitut ei, dor di bisa: “No husga, pa boso no wòrdu husgá. Pasobra di e mesun manera ku boso husga, boso lo wòrdu husgá; i ku e mesun midí ku boso midi, lo wòrdu midí pa boso tambe. I pakiko bo ta wak e stòf den wowo di bo ruman, ma no ta ripará e balki ku tin den bo mes wowo? Òf kon bo por bisa bo ruman: ‘Laga mi saka e stòf for di bo wowo,’ i mira, e balki no ta den bo mes wowo? Abo, hipókrita, saka promé e balki for di bo mes wowo, i e ora ei lo bo mira bon kla pa saka e stòf for di wowo di bo ruman.”—Mateo 7:1-5.

18 Nos no por pretendé di kier saka un simpel “stòf” for di wowo di un ruman pa yud’é, si tin un “balki,” na moda di papia, ta stroba nos di husga korektamente. De echo, si nos ta komprondé bon kon miserikordioso Dios ta, nos lo no tin e tendensia di husga nos rumannan spiritual. Kon nos por kere ku nos por komprondé nan mes bon ku nos Tata selestial? P’esei no ta nada straño ku Hesus a spièrta nos pa ‘no husga, pa nos no wòrdu husgá’! Si nos realisá frankamente kon imperfekto nos ta, esei lo mester pone nos evitá di husga di un manera ku Dios lo konsiderá inhustu.

Débil Pero Onorabel

19. Kon nos mester mira nos kompañeronan kreyente?

19 Si nos ta determiná pa sirbi Dios skouder ku skouder ku nos kompañeronan kreyente, nos lo hasi mas ku djis evitá di husga nan. Nos lo tuma inisiativa pa onra nan tambe. (Romanonan 12:10) De echo, nos lo buska nan interes i no di nos mes, i nos lo tin goso hasiendo trabou humilde na nan benefisio. (Huan 13:12-17; 1 Korintionan 10:24) Kon nos por keda ku un aktitut ekselente asina? Dor di tene na mente ku tur kreyente ta presioso pa Yehova, i ku nos tin mester di otro, meskos ku kada parti di un hende su kurpa ta dependé di e otronan.—1 Korintionan 12:14-27.

20, 21. Kiko e palabranan na 2 Timoteo 2:20 i 21 mester nifiká pa nos?

20 Ta bèrdat ku kristiannan ta pòchi di klei débil, konfiá ku e glorioso tesoro di e bon nobo. (2 Korintionan 4:7) Si nos kier efektuá e trabou sagrado aki pa gloria di Yehova, nos tin ku keda ku un posishon onorabel dilanti dje i su Yu. Ta solamente si nos keda puru den sentido moral i spiritual nos por sigui ta pòchinan onorabel pa Dios usa. Pablo a skirbi: “Den un kas grandi no tin solamente artíkulonan di oro i di plata, ma tambe artíkulonan di palu i di tera, i algun pa onor i algun pa desonor. P’esei, si un hende purifiká su mes di e kosnan aki, e lo ta un instrumènt pa onor, santifiká, útil pa e maestro, prepará pa tur bon obra.”—2 Timoteo 2:20, 21.

21 Hende ku no ta aktua na armonia ku loke Dios ta manda ta ‘artíkulo pa desonor.’ Pero si nos kana di akuerdo ku e boluntat di Dios, nos lo ta ‘instrumènt pa onor, santifiká, esta, apartá pa sirbishi di Yehova i prepará pa tur bon obra.’ Pues, nos lo por puntra nos mes: ‘Mi ta un “instrumènt pa onor”? Mi tin un bon influensia riba mi kompañeronan kreyente? Mi ta un miembro dje kongregashon ku ta traha skouder ku skouder ku otro adoradónan?’

Sigui Sirbi Skouder ku Skouder

22. Ku kiko nos por kompará e kongregashon kristian?

22 E kongregashon kristian ta manera un famia. Ora tur miembro di un famia ta adorá Yehova, ta reina un ambiente plasentero di amor kaminda tur hende ta kla pa yuda. Maske den un famia tin vários hende ku diferente personalidat, tur tin un lugá onorabel den e famia. Den kongregashon ta meskos. Maske nos tur ta diferente, i imperfekto, Dios a hala nos tur serka dje pa medio di Kristu. (Huan 6:44; 14:6) Yehova i Hesus ta stima nos, i meskos ku den un famia uní, nos tin ku mustra amor na otro.—1 Huan 4:7-11.

23. Kiko nos mester keda kòrda, i kiko nos mester keda determiná pa hasi?

23 Ademas, e kongregashon, òf famia, kristian ta un lugá kaminda nos tin derecho di spera lealtat. Apòstel Pablo a skirbi: “Mi ta deseá pa den tur lugá e hòmbernan okupá nan mes ku orashon, hisando mannan leal, liber di rabia i debate.” (1 Timoteo 2:8, NW) Asina Pablo a mustra ku tin un konekshon entre lealtat i hasimentu di orashon na “tur lugá” ku kristiannan ta reuní. Ta hòmbernan leal so mester representá e kongregashon den orashon públiko. Klaru ku Dios ta spera pa nos tur ta leal na dje i na otro. (Eklesiástes 12:13, 14) P’esei, laga nos ta determiná pa traha huntu den armonia, meskos ku e diferente partinan di kurpa humano. Laga nos sirbi uní tambe komo parti di Yehova su famia di adoradónan. Mas ku tur kos, laga nos keda kòrda ku nos tin mester di otro, i ku nos lo disfrutá di Dios su aprobashon i su bendishon si nos sigui sirbi Yehova skouder ku skouder.

Kon Lo Bo Kontestá?

• Kiko ta permití Yehova su pueblo sirbié skouder ku skouder?

• Dikon kristiannan ta sòru di no hasi distinshon di persona?

• Dikon lo bo bisa ku murmuramentu ta malu?

• Dikon nos mester onra nos kompañeronan kreyente?

[Plachi na página 15]

Pedro a komprondé ku “Dios no ta hasi distinshon di persona”

[Plachi na página 16]

Bo sa dikon Dios a humiá Miriam?

[Plachi na página 18]

Kristiannan leal ta sirbi Yehova gososamente skouder ku skouder

    Publikashonnan na Papiamentu (Curaçao) (1986-2025)
    Log Out
    Log In
    • Papiamentu (Kòrsou)
    • Kompartí
    • Preferensia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondishonnan di Uso
    • Maneho di Privasidat
    • Konfigurashon di Privasidat
    • JW.ORG
    • Log In
    Kompartí