HISTORIA DI BIDA
M’a Mira e Fe di Yehova Su Pueblo
SIN duda, bo no ta lubidá kòmbersashonnan ku ta importante pa bo. Un 50 aña pasá mi tabatin un di e tipo di kòmbersashonnan ei ku un amigu sintá rònt di un kampvuur na Kenia. Nos tabata tur kimá di solo i tabatin vários luna ta biaha. Nos tabata kòmbersá tokante un pelíkula ku tabatin un tópiko religioso, i mi amigu a bisa: “E ta duna hende un idea robes di Beibel.”
M’a hari pasó e no tabata parse un hende religioso. M’a puntr’é: “Ta ki bo sa di Beibel?” E no a kontestá mi mesora. Pero al final, el a bisa mi ku su mama ta Testigu di Yehova i ku el a siña un par di kos serka su mama. Mi tabata kurioso, p’esei m’a pidié pa konta mi mas.
Nos a keda kòmbersá te anochi lat. Mi amigu a konta mi ku Beibel ta bisa ku Satanas ta goberná mundu. (Huan 14:30) Kisas abo sa esei kaba, pero pa ami, esei tabata algu nobo i interesante. Semper m’a tende ku ta un Dios amabel i hustu ta na mando. Pero, esei no tabata kuadra ku tur e kosnan ku m’a mira den bida. Aunke ta 26 aña so mi tabatin, m’a mira hopi kos ku a preokupá mi.
Mi tata tabata pilot den Forsa Aéreo Merikano. Pues, na mucha mi tabata sa ku e ehérsito tabata kla pa manda bòm nuklear na kualke momento. Durante e guera na Vietnam mi tabata na universidat na California. Mi tabata partisipá den grupo di protesta di studiantenan. Polis ku klòp tabata kore nos tras, i tabata tira gas ku tabata pika nos wowo. Mitar siegu i kasi pa stek di e gas nos tabata kore bai. E periodo ei tabata un tempu di rebelion i káos. Lidernan polítiko a ser matá, hende tabata protestá i kousa disturbio. Tabatin hopi konfushon pasó tabatin asina tantu diferente opinion ta sirkulá.
For di Lònden pa Afrika Sentral
Na 1970, m’a kuminsá traha n’e kosta nort di Alaska i tabata gana bon sèn. Un par di tempu despues, m’a bula bai Lònden, kumpra un motosaikel i kuminsá kore direkshon zùit sin destinashon na mente. Despues di un par di luna, m’a resultá na Afrika. Durante mi biahe m’a topa hende ku tambe kier a hui for di nan problemanan.
Pues, despues di tur loke m’a mira i tende, mi por komprondé dikon Beibel ta siña ku ta un spiritu malbado ta kontrolá e kosnan ku ta pasa den mundu. Pero, si Dios no ta kontrolá mundu, ta kiko e ta hasiendo anto? Mi tabatin masha gana di sa.
Den e lunanan ku a sigui, m’a haña e kontesta. I durante añanan, m’a bin sera amistat ku hopi hende ku, apesar di tur kos, tabata fiel na e Dios berdadero.
NORT IRLANDA—“E PAIS DI BÒM I BALA”
Ora m’a bai Lònden bèk, m’a tuma kontakto ku mama di mi amigu, i el a duna mi un Beibel. Despues di esei, m’a bai Hulanda. Ei un Testigu a mira mi ta lesa Beibel bou di un lus di kaya i a yuda mi siña mas. Despues, m’a bai Dublin, Irlanda, i m’a buska e sukursal di Testigunan di Yehova. M’a bati na porta dilanti. Ora m’a drenta, m’a topa Arthur Matthews, un ruman ku hopi eksperensia. M’a pidi pa un estudio di Beibel, i e mes a kuminsá studia ku mi.
Ku masha smak m’a kuminsá studia i mi tabata loko pa lesa tur buki i revista ku Testigunan di Yehova a publiká. Mas ku klaru, m’a lesa Beibel tambe. Tur esei tabata fasinante! Na e reunionnan di kongregashon m’a ripará ku asta mucha chikitu por a kontestá preguntanan ku pa años hende bon siñá no tabatin kontesta pa nan, manera: ‘Dikon maldat ta eksistí? Ken Dios ta? Kiko ta pasa ora hende muri?’ Mi tabata asosiá solamente ku Testigu di Yehova pasó mi no tabata konosé niun otro hende den e pais. Danki na nan m’a siña stima Yehova i hasi su boluntat.
Nigel, Denis i ami
Na 1972, m’a batisá. Un aña despues, m’a djòin un kongregashon chikitu na Newry, Nort Irlanda. Ei m’a hür un kas aislá pegá ku un seru. Den e kurá banda di mi kas tabatin baka, i mi tabata trein mi diskursonan dilanti nan. A parse mané nan tabata skucha segun ku nan tabata hèrkou. Nan no por a duna mi konseho, pero nan a siña mi kon pa tin kontakto ku mi oyentenan. Na 1974, m’a bira pionero spesial. Nigel Pitt a djòin mi, i for di e tempu ei nos ta amigu.
E tempu ei tabatin hopi violensia na Nort Irlanda. Algun hende tabata yam’é “pais di bòm i bala.” Tabata masha normal pa mira hende bringa ku otro, tira otro i pone bòm den outo. E problemanan tabata di índole polítiko i religioso. Pero, e protestant- i e katólikonan tabata sa ku Testigunan no ta mete den polítika. P’esei, nos por a prediká sin niun problema. Hopi biaha e hendenan den bario tabata sa ki ora i na unda lo tabatin violensia, i nan tabata avisá nos.
Pero, tabatin un par di situashon peligroso. Un dia, ami ku Denis Carrigan, un otro pionero, tabata prediká den serkania di un pueblo kaminda no tabatin Testigu i ku ta un biaha so nos a yega di prediká einan. Ora nos a bai papia ku un señora, el a akusá nos di ta sòldá britániko sekreto, kisas pasó nos no tabatin aksènt irlandes. E kos ei a spanta nos masha tantu mes. Si un hende tabata djis amabel so ku sòldá britániko, esei por a kosta e hende ei su bida òf nan lo por a tir’é den su rudia. Miéntras nos tabata warda bùs pafó den friu, nos a mira un outo yega para nèt na e café ku e señora a akusá nos. El a bini pafó i papia ku e dos hòmbernan den e outo i mustra riba nos. Pokopoko e outo a kore yega serka nos i e hòmbernan a puntra nos tokante e orario di bùs. E bùs a yega, i nan a papia ku e shofùr pero nos no por a tende loke nan tabata papia. No tabatin otro pasahero den e bùs, pues nos tabatin sigur ku nan a pensa di hasi nos algu pafó di e pueblo. Pero esei no a pasa. Ora m’a baha for di bùs, m’a puntra e shofùr: “Ta tokante nos e hòmbernan ei a puntra bo?” El a kontestá: “Mi konosé boso, i m’a bisa nan ken boso ta. No preokupá, boso ta safe.”
Dia ku nos a kasa, mart 1977
Na 1976, tabatin un asamblea di distritoa na Dublin. Ei m’a sera konosí ku Pauline Lomax, un pionero spesial di Inglatera. Un ruman spiritual, humilde i bunita. Fo’i chikitu, e ku su ruman hòmber, Ray, ta den e bèrdat. Un aña despues, ami ku Pauline a kasa i nos a sigui traha komo pionero spesial na Ballymena, Nort Irlanda.
Pa un tempu nos a traha den e trabou di sirkuito na Belfast, na Londonderry i na otro lugánan peligroso. Loke a animá nos ta ora nos a mira fe di nos rumannan na e lugánan ei i tur loke nan tabata dispuesto pa hasi pa sirbi Yehova. Nan a bandoná kreensianan religioso, prehuisio i odio. Di bèrdat Yehova a bendishoná i a protehá nan!
Pa dies aña, m’a biba na Irlanda. Djei na 1981 nos a haña invitashon pa e di 72 klas di Galaad. E asignashon ku nos a haña ta pa bai sirbi na Sierra Leone, Wèst Afrika.
SIERRA LEONE—RUMANNAN FIEL DEN UN PAIS POBER
Nos a biba den un kas di misionero huntu ku 11 ruman. E kas tabatin un kushina, tres tualèt, dos lugá di baña, un telefòn, un wasmashin i un drayer. Koriente tabata bai kada biaha. Tabatin djaka den plafòn i kobra den bodega.
Krusando un riu pa bai un kongreso na Guinea
Ta bisto ku e manera ku nos tabata biba no tabata ideal, pero sirbishi sí tabata tremendo. Hende tabatin rèspèt pa Beibel i nan tabata skucha bon. Hopi di nan a studia i a drenta e bèrdat. E hendenan tabata yama mi “Mener Robert,” anto Pauline tabata “Yùfrou Robert.” Pero, ku tempu mi trabou na sukursal a bira mas hopi i mi no tabata sali mesun tantu den sirbishi. E ora ei, nan a kuminsá yama Pauline “Yùfrou Pauline,” anto ami a bira “Mener Pauline.” Pauline a gusta e ko’i mashá!
Na Sierra Leone, bayendo un kampaña di predikashon
Hopi di e rumannan ei tabata pober, pero Yehova semper a perkurá pa nan nesesidatnan i tin biaha na maneranan ku niun hende no a ferwagt. (Mat. 6:33) Mi ta kòrda un ruman muhé ku tabatin nèt sufisiente sèn pa kumpra kuminda pa e ku su yunan pa e dia ei. Ma tòg el a duna un ruman hòmber malu tur e sèn p’e por a kumpra remedi pa malaria. Un tiki mas lat e dia ei, un señora a bini ònferwagt serka e ruman muhé pa hasi kabei i a pag’é pa esei. Hopi di e tipo di kosnan ei a pasa.
NIGERIA—UN KULTURA NOBO
Despues di nuebe aña na Sierra Leone, nos mester a bai sirbi na e sukursal na Nigeria. E sukursal ei tabata hopi grandi. Ami a hasi e mesun trabou ku mi tabata hasi na Sierra Leone, pero pa Pauline sí, e tabata un kambio grandi i difísil. E tabatin kustumber di traha 130 ora den sirbishi i tabatin estudionan progresivo. Awor el a haña e asignashon di drecha paña. A tuma tempu p’e kustumbrá, pero al final el a realisá ku e rumannan tabata ègt apresiá su trabou. Ademas, e tabata buska tur oportunidat pa animá e otro bètelitanan.
E kultura di Nigeria tabata nobo pa nos, i nos tabatin hopi kos pa siña. Un biaha, un ruman hòmber a drenta mi ofisina pa laga mi sera konosí ku un ruman muhé ku a kaba di drenta Bètel. Ora m’a bai pa dun’é man, di biaha el a kai na rudia i bùig ku su kara te na suela. M’a spanta. Mesora dos teksto a bini na mi mente: Echonan 10:25 i 26 i Revelashon 19:10. M’a puntra mi mes: ‘Mi tin ku bis’é p’e no hasi e ko’i?’ Pero, m’a realisá ku el a kaba di drenta Bètel. E mester tabata sa kiko Beibel ta siña.
M’a sinti mi hopi inkómodo durante e sobrá kòmbersashon. Pero despues, m’a bai hasi algun investigashon. M’a bin haña sa ku loke e ruman a hasi tabata un kustumber ku e tempu ei ainda hende tabatin den sierto parti di e pais. Hende hòmber tambe tabata hasi meskos. Ta asina hende di Nigeria tabata mustra rèspèt. E no tabatin nada di haber ku adorashon; den Beibel tambe tin algun ehèmpel asina. (1 Sam. 24:8) Mi ta kontentu ku, den mi ignoransia, mi no a bisa nada ku lo a laga e ruman sintié malu.
Nos a konosé hopi ruman di Nigeria ku a demostrá fe fuerte durante hopi aña. Un di nan ta Isaiah Adagbona.b El a haña e bèrdat na yòn, pero mas despues el a ser diagnostiká ku lepra. E mester a bai un komunidat pa leproso. E tabata e úniko Testigu einan. Aunke el a hañ’é ku oposishon, el a yuda mas ku 30v leproso drenta e bèrdat i a forma un kongregashon den e komunidat ei.
KENIA—E RUMANNAN TABATIN PASENSHI KU MI
Na Kenia, un rinósero wérfano
Na 1996, nos a haña asignashon pa sirbi na e sukursal na Kenia. Esaki tabata e promé biaha ku m’a bolbe na e pais, despues di e historia ku m’a konta na kuminsamentu. Na Bètel, regularmente nos tabata haña bishita di makakunan groene meerkat. Ora e rumannan muhé tabata kana ku fruta, e makakunan tabata pasa “hòrta” nan. Un dia, un ruman muhé na Bètel a laga su bentana habrí. Ora el a yega kas bèk, el a topa yen di makaku ta kome e kuminda ku nan a haña den su kamber. El a dal un gritu kore sali for di porta anto e makakunan tambe a dal un gritu bula sali for di bentana.
Ami ku Pauline tabata asistí na un kongregashon swahili. Despues di un poko tempu, m’a haña asignashon pa dirigí Estudio di Buki di Kongregashon (awor Estudio di Beibel di Kongregashon). Pero mi tabata papia swahili manera mucha chikitu. Mi tabata prepará e lèsnan adelantá ya asina mi por a lesa e preguntanan. Pero si un ruman no a kontestá presis loke tin skirbí, mi no tabata komprondé nan ètòl. Ami tabata sinti mi hopi malu, i m’a haña duele pa e rumannan tambe. Loke m’a haña hopi bunita ta ku nan tabata humilde i tabatin hopi pasenshi pa laga mi dirigí e reunion.
MERKA—RUMANNAN FIEL DEN UN PAIS RIKU
Nos a keda Kenia ménos ku un aña. Djei na 1997, nos a haña invitashon pa bai Bètel na Brooklyn, New York. Awor, nos tabata den un pais ku tabatin hopi kos material, ku tambe tin su retonan. (Pro. 30:8, 9) Pero tòg nos rumannan den e pais ei ta demostrá hopi fe. Nan ta usa nan tempu i pertenensianan no pa bira riku pero pa apoyá e obra di Yehova su organisashon.
Atraves di añanan, nos a konosé rumannan ku a keda fiel den diferente situashon. Por ehèmpel, na Irlanda violensia, na Afrika pobresa i isolashon i na Merka prosperidat material. Nos tin sigur ku Yehova ta hopi kontentu ora e mira su pueblo demostrá kuantu nan stim’é den tur tipo di situashon.
Huntu ku Pauline na Bètel na Warwick
Añanan a bula—“mas lihé ku un trahadó di tela ta move su angua.” (Yòb 7:6) Aworakí, nos asignashon ta na e sede mundial na Warwick, New York, i nos tin e goso di sigui sirbi ku rumannan ku di bèrdat ta stima otro. Nos ta felis, satisfecho i kontentu pa hasi loke nos por pa apoyá nos Rei, Kristu Hesus, ku lo rekompensá tur esnan ku ta fiel.—Mat. 25:34.
a Asina nos tabata yama kongreso regional ántes.
b Isaiah Adagbona su historia di bida ta den E Toren di Vigilansia di 1 di aprel 1998, pág. 22-27. El a muri na 2010.