Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • bi7 pp. 577-581
  • 1 Nem Bilong God Long Olketa Greek Scripture

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • 1 Nem Bilong God Long Olketa Greek Scripture
  • Niu World Bible, Matthew-Revelation
Niu World Bible, Matthew-Revelation
1 Nem Bilong God Long Olketa Greek Scripture

1 Nem Bilong God (יהוה) Long Olketa Greek Scripture

(And Twelvfala Part wea Sapotim Datwan)

Nem bilong God hem no stap insaed staka transleison bilong Bible. Bat datfala nem hem stap klosap 7,000 taem long olketa barava old copy bilong olketa Hebrew Scripture. Olketa iusim fofala leta hia יהוה, for raetem datfala nem and olketa kolem datwan Tetragrammaton. Long English fofala leta hia hem YHWH (or, JHVH). No eniwan distaem barava savve hao for talem datfala nem, bat staka pipol sei “Jehovah.” Olketa iusim “Jah” (or, “Yah”), for shortem datfala nem and hem stap insaed long staka nem long olketa Christian Greek Scripture. Hem stap tu long disfala toktok “Hallelujah!” wea minim “Praisem Jah!”—Revelation 19:1, 3, 4, 6.

From olketa Christian Greek Scripture kam from God and hem join witim olketa holy Hebrew Scripture, hem no mek sense for nem bilong God hem no stap long olketa Greek Scripture. Tingim tu toktok bilong James for olketa aposol and olketa elder wea stap long Jerusalem long 49 C.E. Hem sei: “Olsem Symeon hem storyim gud long iumi finis, distaem God hem acceptim pipol wea no Jew mekem hem savve chusim samfala wea no Jew tu for garem nem bilong hem.” (Acts 15:14) Then for pruvim diswan, James hem talem toktok long Amos 9:11, 12 wea nem bilong God hem stap insaed. From olketa Christian mas garem nem bilong God, waswe, hem fitim for eniwan aotem datfala nem from olketa Christian Greek Scripture?

Samfala savveman tingse datfala nem hem no stap insaed olketa Greek Scripture bikos datfala nem hem no stap insaed olketa copy bilong Greek Septuagint Bible. Disfala Bible hem firstfala transleison bilong olketa Hebrew Scripture long Greek languis wea olketa startim transleison bilong hem long samting olsem 280 B.C.E. For longfala taem olketa copy bilong Septuagint wea olketa wakem long mek-foa and mek-faev century C.E.a nomoa hem stap. Long olketa copy hia olketa iusim olketa Greek word Kyʹri·os (Lord) and The·osʹ (God) for changem nem bilong God.

Bat bihaen, olketa faendem samfala smol part bilong datfala Septuagint wea barava old wea diswan pruvim nem bilong God long Hebrew raeting hem stap long olketa barava old copy bilong datfala Greek Septuagint. Olketa smol part hiab hem from Deuteronomy and no eniwan long olketa iusim Kyʹri·os or The·osʹ for changem nem bilong God. Olketa garem nem bilong God wea olketa raetem long fofala Hebrew leta hia יהוה.

Olketa savveman sei olketa smol part hia hem bilong first century B.C.E., wea datwan hem samting olsem tu handred year bihaen olketa start for transleitim datfala Septuagint. Diswan pruvim nem bilong God hem stap insaed long olketa firstfala copy bilong Septuagint long evri ples wea datfala nem hem stap insaed long olketa Hebrew Scripture.

Waswe, Jesus Christ and olketa disaepol bilong hem garem olketa copy bilong datfala Greek Septuagint wea nem bilong God stap insaed? Olketa garem! Nem bilong God stap long olketa copy bilong Septuagint for plande handred year bihaen Christ and olketa aposol bilong hem dae. Insaed firstfala fifti year bilong mek-tu century C.E., wanfala man wea nem bilong hem Aquila hem transleitim Bible long Greek languis and datwan tu garem nem bilong God long oldfala Hebrew raeting.

Jerome hem stap midolwan olketa year 347 and 420 C.E. Hem nao transleitim Latin Vulgate. Hem sei: “Iumi lukim nem bilong God, datfala Tetragrammaton [יהוה], hem stap long oldfala Hebrew raeting insaed long samfala Greek Bible kam kasem distaem.” So go kasem taem bilong Jerome, nem bilong God wea olketa raetem long fofala Hebrew leta hem stap yet long samfala Greek transleison bilong olketa Hebrew Scripture.

Taem Jesus and olketa disaepol bilong hem readim olketa Scripture long Hebrew languis or long datfala Greek Septuagint, bae olketa lukim nem bilong God long Hebrew raeting. Waswe, iu tingse Jesus hem followim kastom bilong olketa Jew long datfala taem for sei Adhonaiʹ (Lord bilong evri samting) evri taem hem lukim nem bilong God bikos hem fraet nogud hem no respectim datfala nem and brekem Mek-thri Komandment? (Exodus 20:7) Taem Jesus hem standap long sinagog long Nazareth and readim olketa verse long buk bilong Isaiah, (61:1, 2) waswe, hem les for talem nem bilong God taem hem lukim datwan? Nomoa nao. Jesus no followim olketa kastom bilong olketa Jew wea no followim olketa Holy Raeting. Matthew 7:29 hem sei: “Hem no olsem olketa man wea teachim law bat samting wea hem teachim olketa hem kam from God.” Olketa faithful aposol bilong Jesus herem hem taem hem prea olsem long Jehovah God: “Mi talemaot nem bilong iu long olketa pipol long world wea iu givim long mi. . . .  Mi talemaot nem bilong iu long olketa and bae mi gohed for duim olsem.”—John 17:6, 26.

So iumi laek for savve, waswe, olketa disaepol bilong Jesus iusim nem bilong God taem olketa raetem olketa buk bilong Bible, wea minim nem bilong God hem stap long olketa firstfala Christian Greek Scripture? Ansa hem yes, and iumi garem reason for sei olsem. Matthew raetem buk bilong hem long Hebrew languis, no long Greek languis. Jerome hem sei olsem abaotem diswan:

“Matthew, wea nara nem bilong hem Levi, . . . hem raetem buk bilong hem wea story abaotem Christ. Hem raetem diswan long Judaea and hem raetem long Hebrew languis for helpem olketa Jew wea biliv. No eniwan barava savve hu nao transleitim datfala buk go long Greek languis bihaen. Datfala copy long Hebrew languis hem stap kam kasem distaem long library long Caesarea, . . . olketa Nazarene wea iusim disfala buk long Beroea long Syria letem mi copyim datwan.”—De viris inlustribus (Concerning Illustrious Men), chapter III.

Matthew talem toktok from olketa Hebrew Scripture winim wan handred taems. So taem olketa toktok garem nem bilong God insaed, luk olsem hem putim nem bilong God long buk bilong hem wea hem raetem long Hebrew languis. Nomata staka taem Matthew talem toktok from olketa Hebrew Scripture and no toktok from Septuagint, maet hem duim sem samting wea olketa duim long Septuagint and putim nem bilong God long ples wea hem shud stap. Evri nara man wea raetem olketa Christian Greek Scripture talem tu toktok from olketa Hebrew Scripture or from datfala Septuagint long olketa verse wea nem bilong God hem stap.

a Nem bilong olketa copy hia hem Vatican ms 1209, Codex Sinaiticus, and Codex Alexandrinus.

b Lukim page 578-79 for olketa photo bilong 12-fala smol part hia. Mifala nambarem 12-fala piksa hia and ples wea nem bilong God hem stap mifala markem witim circle. Namba 1, wea hem bilong Deuteronomy 31:28 go kasem 32:7, hem garem nem bilong God long mek-7 and mek-15 laen; Namba 2 (De 31:29, 30) hem long mek-6 laen; Namba 3 (De 20:12-14, 17-19) hem long mek-3 and mek-7 laen; Namba 4 (De 31:26) hem long firstfala laen; Namba 5 (De 31:27, 28) hem long mek-5 laen; Namba 6 (De 27:1-3) hem long mek-5 laen; Namba 7 (De 25:15-17) hem long mek-3 laen; Namba 8 (De 24:4) hem long mek-5 laen; Namba 9 (De 24:8-10) hem long mek-3 laen; Namba 10 (De 26:2, 3) hem long firstfala laen; Namba 11 wea hem tufala pis (De 18:4-6) hem long mek-5 and mek-6 laen; and Namba 12 (De 18:15, 16) hem long mek-3 laen.

[Piksa long page 578-579]

[Lukim pablikeson for olketa photo of fragments of P. Fouad Inv. No. 266 of Deuteronomy LXX]

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem