Operation Wea No Iusim Blood—Olketa Luksavvy Long Gud Saed Bilong Hem
LONG 1996 Royal College of Surgeons bilong England pablisim wanfala buklet wea garem title Code of Practice for the Surgical Management of Jehovah’s Witnesses. Long datfala buklet olketa doctor say: “Way wea blood transfusion hem danger mekem need kamap for tingim samfala different kaen treatment sapos hem fitim.”
AHA NEWS, wea American Hospital Association hem pablisim, talem tu why pipol luksavvy distaem long gud saed bilong operation wea no iusim blood. “Samting wea start olsem belief bilong religion hem kamap medical treatment wea pipol wantem and niufala savvy,” datfala magasin hem say. “Medicine and operation wea no iusim blood, wea wanfala samting wea startim nao hem belief bilong Olketa Witness Bilong Jehovah, hem kamap moa big winim need bilong wanfala spiritual grup and kam insaed long olketa operating room long full kantri.”
Reason why planti doctor start for duim operation wea no iusim blood hem wanfala subject insaed long 1997 edition bilong wanfala article long Time magasin. “Way for fraetem AIDS nao wanfala reason nomoa,” article hem say. Datfala article hem storyim work wea olketa duim long Englewood Hospital’s New Jersey Institute for the Advancement of Bloodless Medicine and Surgery, long Englewood, New Jersey.
Time hem say: “Datfala hospital hem lead long winim 50 long U.S. wea duim operation wea no iusim blood. Olketa no iusim eni blood, and duim planti different kaen operation wea planti taem blood transfusion should insaed datwan, and iusim olketa niu idea wea barava daonem, or stopem, way for lusim blood.”
Hem Work Gud and Sef
Datfala article long Time magasin start withim story bilong Henry Jackson, wea lusim staka blood olsem 90 percent and hemoglobin level bilong hem drop kasem 1.7 gram each deciliter wea fit for killim hem dae. Olketa tekem Jackson kam long Englewood Hospital from nara hospital long New Jersey wea no want for treatim hem sapos olketa no iusim blood transfusion.
Long Englewood hospital, under long care bilong Dr. Aryeh Shander, Jackson kasem “barava strongfala medicine bilong iron and vitamin, withim ‘strongfala treatment’ bilong wanfala drug for strongim blood, erythropoietin, wea mekem bon marrow for workim olketa red blood cell. Bihaen, olketa putim hem long drip for fosem blood for ran gud insaed long body.”
Time hem say fewfala day bihaen, “firstfala hospital ring kam for askim sapos Jackson hem dae finis. Withim bigfala way for satisfy, Shander talem olketa, ‘Hem no dae, but hem gud back nao and ready for aot long hospital, and klosap nao for duim work bilong hem moa.’”
Long wanfala television interview long November 28, 1997, Dr. Edwin Deitch, medical director for program wea no iusim blood long University Hospital, Newark, New Jersey, meanim hao nao research for operation wea no iusim blood hem start: “Olketa Witness Bilong Jehovah . . . barava trae hard for faendem pipol wea bae operate and no iusim blood. Samfala samting wea olketa faendem long research showimaot olketa kamap barava moabeta, [winim] pipol wea tekem blood.”
Dr. Deitch talem tu: “Blood savvy mekem immune system weak daon and mekem problem bilong infection kamap bihaen long operation; hem savvy mekem danger kamap moa big for man kasem cancer moa, so blood, nomata hem gud long samfala samting, savvy garem badfala saed tu.” Abaotem operation wea no iusim blood, Dr. Deitch hem say: “Hem barava helpem sikman for kamap gud moa and no kasem eni problem, and [hem] no kost tumas. And dastawe, hem barava moabeta long evri samting.”
So, olsem Time hem talem, “planti moa sikman wantem different kaen treatment wea sef and work gud winim transfusion.” Datfala magasin talem tu: “Samfala tingsay 25% bilong olketa transfusion long U.S. olketa no needim. Olketa luksavvy tu hao sikman no savvy deal withim haefala level bilong hemoglobin wea different from wanem olketa tingim bifor and young pipol garem extra supply bilong blood wea stap ready finis. . . . [Shander] hem sure way for no iusim blood hem fitim and moabeta for planti sikman choosim.”
Nomata way for kasem sik thru long blood transfusion hem wanfala bigfala danger, samfala moa stap tu. “Blood wea olketa keepim, bihaen hem cold, no garem strong olsem fresh blood for karim oxygen,” Dr. Shander hem talem. “Mifala just start for meanim nao samting wea mifala duim taem mifala givim transfusion.”
“Mark Wea Fitim Gold”
“Last samting,” Time hem say, “hem nao kost: olsem $2,400 for each transfusion, withim olketa nara treatment, full kost maet midolwan long $4.8 billion and $9.6 billion each year, wea givim moa reason for tingim samfala different kaen treatment.” Luk olsem barava hae kost bilong blood transfusion distaem hem wanfala main reason why staka pipol laekem operation wea no iusim blood.
Sharon Vernon, director bilong Center for Bloodless Medicine and Surgery long St. Vincent Charity Hospital, Cleveland, Ohio, hem say olsem abaotem way for treatim sikman and no iusim blood: “Hem kamap moa big bikos olketa doctor luksavvy medicine wea no iusim blood hem mark wea fitim gold long way for daonem kost. Samting wea mifala lukim tu hem olketa insurance kampani wea no savvy work withim mifala, sendem pipol kam long mifala, bikos olketa sevem selen from diswan.”
Hem klia, planti pipol long medical luksavvy long operation wea no iusim blood, and olketa garem planti reason for datwan.
[Box long page 29]
Samting wea Kot Disaedem No Longtaem Go Nomoa
Tufala case wea kot disaedem long Illinois, U.S.A., long November and December 1997 hem important. Long first case, Mary Jones, wanfala Witness Bilong Jehovah, kasem $720,000 long compensation bikos olketa givim hem tufala unit bilong blood transfusion long 1993 nomata hem barava talem klia hem no laekem datkaen treatment. Diswan hem barava bigfala selen wea wanfala Witness kasem from hem suffer long feeling from hem kasem blood transfusion wea hem no wantem.
Mek-tu case hem nara Witness, Darlene Brown, wea babule long datfala taem, wea olketa fosem transfusion long hem for 34-week baby bilong hem insaed bele. Long December 31, 1997, Illinois Appellate Court meanim samting wea hem disaedem taem hem say “blood transfusion hem nogud medical treatment wea spoelem tingting bilong wanfala full-grown man wea fit.” Datfala Appellate Court reviewim samting wea hem disaedem taem hem say “under long law bilong disfala State, . . . iumi kanduit putim law long wanfala babule woman for acceptim wanfala nogud medical treatment.”
Long February 9, 1998, Tokyo High Court changim samting wea smallfala kot disaedem, wea say doctor hem stret for givim blood transfusion long Misae Takeda taem olketa operatim hem long 1992. High Court hem say “olketa should respectim way wea sikman hem free for choose. Hem againstim law for givim blood transfusion.” Misae Takeda kasem compensation bilong 550,000 yen ($20,160).