Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • g00 10/8 p. 28
  • Lukluk Long World

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Lukluk Long World
  • Wekap!—2000
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Report Bilong Olketa War
  • Wei for Smoke and Wei for Blind
  • Waka for Olketa Pikinini
  • Klosap Wan Long Evri Thrifala Long World Garem TB
  • Buk wea Staka Young Pipol No Readim
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2001
Wekap!—2000
g00 10/8 p. 28

Lukluk Long World

Report Bilong Olketa War

“Distaem 27 war go ahed evriwea long world,” Psychology Today hem sei. Olsem Stockholm International Peace Research Institute hem reportim, winim 150,000 pipol long Liberia dae long 7-year war midolwan tufala sekson bilong datfala kantri, and 500,000 pipol dae insaed 15-year faet midolwan tufala sekson long Angola. Olketa faet long Turkey killim dae winim 37,000 pipol start long 1984, and war long Sri Lanka killim dae 60,000 pipol start long 1983. “Long evriwan hia, winim 20 million pipol—planti hem olketa wea no insaed army—dae start from end bilong World War II,” datfala magasin hem sei. “War bae go ahed nomoa and iumi kanduit missim . . . from saed long bisnis. War hem wanfala [long] big bisnis long earth, wea olketa spendem US$800 billion long hem evri year, and hem savve mekem kamap narafala samting tu. Datfala niuspepa hem sei: “Iumi man barava difren, difren from iumi raf tumas long nara man.” United Nations hem talemaot disfala year olsem international year bilong peace.

Wei for Smoke and Wei for Blind

“Wei for smoke hem main samting wea kosim wei for blind,” Canberra Times niuspepa hem reportim. Olketa wea duim research long Australian National University and Sydney University sei 20 percent long evri wei for blind long pipol bilong Australia wea age bilong olketa winim 50 year hem from smoke. Olketa man for duim research storyim olketa study from Australia, United States, and Europe wea showimaot hao olketa man wea smoke kamap blind tu go kasem faev taem winim olketa wea no smoke. Dr. Wayne Smith bilong Australian National University hem sei olketa packet cigarette shud garem disfala warning long hem: “Wei for smoke hem main samting wea kosim wei for blind.”

Waka for Olketa Pikinini

“Olketa parent wea busy tumas no wari for askem pikinini bilong olketa for help witim waka long haos,” report bilong The Toronto Star report olsem. Jane Nelsen, woman wea raetem Positive Discipline sei nomata olketa waka long haos “bae no kamap first samting wea olketa pikinini laek duim,” olketa waka olsem hem “mekem wei for depend long and respectim seleva kamap.” Olsem wanfala study wea stap insaed Child magasin talem, samfala waka long haos wea fitim pikinini wea age bilong olketa tu go kasem thri year hem for pikimap olketa toy and putim olketa dirty kaleko insaed long basket for dirty kaleko. Olketa pikinini wea age bilong olketa midolwan thri and faev year savve redyim tebol, karem olketa pleit go long sink, and keepim klin area wea olketa plei long hem. Olketa wea age bilong olketa 5 go kasem 9 savve mekem bed bilong olketa seleva, brumim olketa leaf, pullimaot grass, and olketa wea age bilong olketa 9 go kasem 12 savve duim waka olsem wasim and draem olketa pleit, tekem rabis, katem grass, and klinim floor. Nelsen sei moa hao “hem gud for markem taem for finisim waka hia.”

Klosap Wan Long Evri Thrifala Long World Garem TB

Klosap wanfala long evri thri pipol long population bilong world—1.86 billion pipol—kasem TB long 1997, hem samting wea 86 savveman bilong health from winim 40 nation talem. Olketa man hia, wea World Health Organization markem olketa, sei 1.87 million pipol dae from disfala sik long datfala year, and long semtaem olketa reportim 7.96 million niufala case bilong disfala sik. Datfala study wea olketa pablisim long The Journal of the American Medical Association sei hao “eiti percent long evri TB case kamap insaed 22 kantri, winim haf long datwan kamap long 5-fala kantri long Southeast Asia.” Datfala study sei, “naenfala long 10-fala kantri witim barava hae namba hem long Africa.” Long samfala kantri wea garem hae namba bilong olketa wea garem HIV, olketa wea dae hem winim 50 percent. Namba bilong TB hem go ahed for go ap from wei wea olketa “no kontrolem long gudfala wei” disfala sik long olketa kantri hia. Olketa wea raetem disfala study sei 8.4 million niu case long TB maet kamap long disfala year. Planti long olketa wea kasem diswan no kamap sik long hem. Nomata olsem, datfala sem study hem sei olketa germ long body stap nomoa, and hem savve kamap taem datfala man hem no kaikai gud or taem body kamap wik.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem