Olketa Kermode wea Kalakala
FROM MAN WEA RAET FOR WEKAP! LONG CANADA
“Olketa standap long bak leg bilong olketa, olketa sidaon long ass bilong olketa . . . , and olketa snore taem olketa sleep. . . . Olketa garem savve, olketa interest for faendaot long samting, olketa kwiktaem for lane and change for fitim wanem hem happen and luk olsem olketa kasem semkaen feeling olsem iumi.”
MAN for studyim animal Wayne McCrory talem datwan abaotem wanfala long olketa bear long world wea hard tumas for faendem—datfala white blak bear bilong northwest coast bilong Canada. Firstaem for olketa scientist lane abaotem disfala bear hem thru long William Hornaday long 1900, member bilong New York Zoological Society. Hem go ahed for listim olketa bearskin from Victoria, British Columbia, and hem lukim wanfala skin wea difren. Kala bilong hem, hem white witim lelebet gold kala, and sheip hem olsem skin bilong blak bear.
From hem interest tumas long wanem hem faendem, Hornaday invaetem Francis Kermode, wea hem director bilong Provincial Museum bilong British Columbia, for helpem hem kolektem moa information long wanem Hornaday tingse hem wanfala niu kaen bear. Long 1905, from waka wea Kermode duim for kasem moa information, Hornaday nemem datfala bear Ursus kermodei—bear bilong Kermode.
Olketa Kermode nao olketa member bilong blak bear famili, bat no evriwan hem garem blak kala. Olketa native Indian pipol wea iusim Tsimshian languis, wea stap long ples wea olketa bear hia stap, kolem disfala bear Moksgm’ol, or white bear. Olketa lukim tu samfala bear wea orange kala, red, gold, braet yellow, blue-gray, and samfala bear garem blak, brown, and white kala.
Olketa biologist still no sure why nao olketa white Kermode stap. Wanfala idea bilong olketa hem hao wanfala random genetic mutation nao mekem disfala color kamap. Wanfala long evri 10-fala Kermode wea olketa lukim nomoa hem white. Olketa Kermode bilong northwest Pacific coast bilong Canada barava spesol tumas and so hem fitim iumi for savve abaotem olketa.
Visitim Kermode Territory
Man savve faendem olketa Kermode long wanfala area wea samting olsem 75,000 square kilometer followim north coast bilong British Columbia. Sapos iu travel 600 kilometer northwest from Vancouver bae iu kasem Princess Royal Island and area bilong Douglas Channel klosap long Kitimat. Klosap 150 kilometer from sea, long northeast saed hem Terrace, wanfala logging community long saed bilong Skeena River. Disfala area hem main area for olketa Kermode. Pipol talem hao disfala area hem moa wild, and rich saed long olketa resource winim eni nara part bilong wilderness bilong West Canada.
Sapos iu laek for lukim olketa white bear hia iu bae needim wanfala man for leadim iu wea garem savve abaotem olketa. Best taem for lukim wanfala Kermode hem long October, taem olketa river bilong British Columbia fulap witim olketa salmon wea leim egg. Taem diswan hem go ahed evri year olketa Kermode kam daon from olketa maunten for feast long olketa salmon. Taem hem storyim wei wea olketa bear kaikai, wanfala man wea lukim diswan hem sei: “Taem olketa chusim fish wea olketa laekem, olketa putim wanfala leg long hed, aotem skin, and then olketa feast long datfala meat.”
Olketa Olsem Wanem
Nomata olketa Kermode maet luk olsem olketa hapi, and laek for plei, bat olsem olketa nara bear, olketa savve change kwiktaem and danger tumas. Samfala talem hao olketa no savve lukluk gud. Smolfala nose and longfala spes insaed mekem olketa savve barava smel gud. Nomata hem luk olsem olketa no muv smooth tumas, olketa savve ran barava fast. Samfala bear bin ran 50 kilometer an hour for shortfala taem!
Long bilong olketa full-grown mere bear hem savve 130 go kasem 190 cm and hevi bilong hem maet 50 go kasem 180 kg. Olketa man bear moa big and samfala winim 200 kg. Taem olketa Kermode standap long tufala leg bilong olketa, olketa savve 250 go kasem 275 cm tol. Olketa savve swim gud tu. Wanfala patrol officer for fisheries lukim wanfala hem swim from wanfala island kasem mainland. Taem hem muvim boat bilong hem for klosap long datfala bear, hem sapraes for lukim bear hia daev anda long wata, and kamap for tekwind nomoa.
Taem Olketa Meetim Wanfala Man
Taem olketa bear start for tingim pipol olsem wei for kasem kaikai, planti taem olketa lusim wei for fraet long man and savve kamap raf and danger tumas. Planti taem olketa mas killim dae olketa bear olsem. So next taem iu lukim wanfala bear long bush and hem laekem kaikai bilong iu, remember hao sapos iu feedim hem, iu putim iuseleva long danger and maet diswan mekem olketa mas killim dae datfala bear.
Taem iumi tingim disfala spesol bear, iumi barava sapraes hao planti difren kaen bear hem stap. Olketa nambawan samting wea Jehovah wakem hem mekem iumi hapi! And man garem barava bigfala responsibility for lukaftarem olketa spesol animal olsem!
[Credit Line long page 25]
Howie Garber/www.wanderlustimages.com