Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • g02 7/8 pp. 16-19
  • Wakem Garden Long Organic Wei

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Wakem Garden Long Organic Wei
  • Wekap!—2002
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Hao Nao Garden Bilong Iu Grow?
  • Frog, Bird, and Insect —Olketa Fren Bilong Garden Bilong Iu
  • Olketa Plant, and Wei for Daonem Namba Bilong Olketa Insect
  • “Followim Teaching Bilong Mi”
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2003
Wekap!—2002
g02 7/8 pp. 16-19

Wakem Garden Long Organic Wei

FULIMAP hand bilong iu witim graon from garden bilong iu. Waswe, hem fulap witim olketa difren kaen medicine for killim dae olketa insect, rat, and nara samting wea mekem hem iusles? Or waswe, hem fulap witim olketa worm, insect, and nara barava sismol samting wea man no savve lukim? Sapos datfala graon hem mumuv witim olketa samting wea laef, luk olsem iu followim organic wei for wakem garden nomata iu savve iu duim or nomoa.

Organic wei for wakem garden hem wanfala wei wea iusim olketa natural samting for mekem graon kamap barava gud. Wanfala goal bilong diswan hem for mek sure graon bae fit for mekem grow olketa plant wea olketa insect and nara sik wea kasem plant no savve spoelem olketa. Long olketa kantri wea olketa iusim medicine long garden, interest bilong pipol for wakem garden long organic wei hem grow. Why? For samfala difren reason.

First wan, samfala taem medicine for killim dae olketa insect wea olketa putim long olketa plant hem kamap barava danger samting saed long health. Olsem example, datfala buk Pesticide Alert hem report hao “long hot season bilong 1985, Temik, wanfala medicine for killim dae insect wea olketa putim long olketa melon, poisonim klosap 1,000 pipol long samfala Western state [bilong United States] and Canada.”

Nara samting, planti pipol ting long organic wei for wakem garden olsem wanfala wei for protectim environment. From pipol iusim tumas olketa medicine hia, gogo samfala insect getius, wea mekem olketa scientist wakem olketa nara poison wea garem moa danger. Olketa strongfala poison hia go daon insaed graon and spoelem olketa spring wata.

Nara gud samting tu, organic wei for wakem garden no mekem staka rabis stap. Hao nao olsem? Olketa leftova kaikai and nara bush rabis bihaen man brushim and klinim ap area, savve mekem wanfala big hip rabis. Winim wei for bonem or torowe long bush, sapos iu hipimap rabis hia and letem hem for rotten, hem bae kamap barava gud samting for iusim long garden wea olketa kolem compost. Maet disfala hip rabis no mas smel gud, bat olketa plant barava laekem tumas!

Last samting, samfala ting long organic wei for wakem garden olsem wei for duim exercise, enjoyim fresh air, and lukim olketa smol seed kamap olketa healthy plant. Waswe, iu interest for wakem garden long organic wei? Sapos olsem, iumi start nao! First samting, iumi bae lukluk gud long graon long garden bilong iu.

Hao Nao Garden Bilong Iu Grow?

Planti garden garem graon wea fulap witim clay or sand. Rut bilong plant wea stap insaed graon wea fulap witim sand no savve kasem inaf wata, from wata and olketa nara samting plant needim kwiktaem drain awe. Long narasaed, graon wea garem clay hem hard, mekem wata hard for go insaed, or maet pas insaed clay and draonem olketa rut.

Olketa rut bilong plant stap gud insaed graon wea letem wata drain awe bat no tumas, mekem lelebet wata hem stap for plant iusim. Olketa kolem diskaen graon loam, wea hem graon wea garem inaf sand, clay, dust, and olketa leaf and samting wea rotten. Hem isi for air go insaed kaen graon olsem, wea letem olketa microorganism duim waka bilong olketa for putim kaikai for olketa plant insaed graon.

Iu shud putim staka rotten samting—compost—long graon wea garem tumas clay or sand for mekem graon hia kamap balance. Taem iu houm compost go insaed graon, hem mekem samting fit for grow long hem. From compost stopem wet graon for drae kwiktaem, hem no needim wata evritaem. Compost hem garem staka million gudfala bacteria insaed long hem wea helpem datfala compost go ahed for rotten, wea bae mekem hem kamap kaikai wea olketa plant needim for grow gud. Compost helpem graon for balance tu, mekem hem no acid tumas or alkaline tumas.

Taem iu brushim samfala difren kaen plant and grass olsem clover and alfalfa, and houm go bak insaed graon, hem mekem graon for no hard tumas and hem putim kaikai insaed graon for olketa plant. Mulch—olsem example, wea hem grass wea stap antap long graon bihaen iu brushim area—savve help tu for mekem graon kamap fit for growim samting.

Wanfala main samting wea help for mekem graon moabeta hem olketa worm. Taem hem dig go insaed long graon—maet kasem foa meter deep—worm hia mekem air savve go insaed graon, tekem kam ap kaikai long ples olketa rut stap, and helpem wata for drain awe. And siti bilong hem, olsem datfala buk Step by Step Organic Vegetable Gardening, hem talem, hem garem “faev taems moa nitrogen, phosphorus, and potassium winim graon wea hem stap insaed long hem.”

Frog, Bird, and Insect —Olketa Fren Bilong Garden Bilong Iu

‘Bat’ maet iu ask, ‘waswe long olketa insect?’ ‘Hao nao mi savve killim olketa dae sapos mi no iusim medicine?’ No forgetim hao medicine hem killim dae olketa insect, bat hem killim dae olketa nara samting tu. Medicine hem killim dae tu olketa gudfala samting long graon olsem olketa worm and fungus. No forgetim tu, hao olketa frog savve helpem garden bilong iumi. Wanfala frog savve kaikaim klosap 10,000 insect insaed thrifala month. Olketa frog interest long eni kaikai nomoa. Olketa laekem tumas for kaikaim olketa enemy bilong garden olsem olketa grashopa, squash bug, tent caterpillar, armyworm, gypsy-moth caterpillar, and slug.

Olketa bird tu savve daonem namba bilong olketa samting wea spoelem garden. Olsem datfala buk Gardening Without Poisons hem talem, insaed wanfala aftanun olketa lukim wanfala wren givim “500 spider and caterpillar long olketa pikinini bilong hem for kaikaim. Sapos iu laekem olketa wren or olketa nara bird wea kaikaim insect for kam long garden bilong iu, hangem samfala kaikai wea olketa laekem or olketa samting olketa iusim for wakem haos long ples wea olketa savve lukim. Maet no longtaem bihaen, bae iu lukim olketa bird kam nao! And waswe long olketa insect? Planti long olketa insect no kaikaim olketa plant, bat kaikaim olketa insect wea kaikaim plant. Sapos iu tekem olketa ladybug and putim olketa long garden, stretawe olketa bae lukaotem best kaikai bilong olketa, olketa aphid. Iu savve putim long garden tu olketa egg bilong praying mantis. Taem olketa pikinini kamaot, olketa mantis hia bae kaikaim eni insect wea kam klosap long olketa.

Olketa Plant, and Wei for Daonem Namba Bilong Olketa Insect

Iu savve iusim samfala difren plant for daonem namba bilong olketa insect wea kaikaim garden bilong iu. Plantim olketa plant wea olketa insect hia no laekem klosap long olketa plant wea iu laek for protectim. Olsem example, olketa worm, wea spoelem rut bilong planti difren plant and mekem olketa wik, fraet for kam klosap long olketa marigold plant. And olketa white cabbage butterfly barava stap klia long rosemary, sage, or thyme, sapos iu plantim olketa hia klosap long bol kabis. Bat careful: Samfala plant pullim kam olketa insect wea kaikaim garden.

Wei for no plantim sem samting evritaem savve help for stopem olketa insect wea kaikaim garden. Winim wei for plantim sem samting evri year, maet iu laek for plantim difren samting long datfala garden. Diswan bae daonem wei wea olketa plant kasem sem sik and daonem tu namba bilong olketa insect wea kaikaim garden.

Organic wei for wakem garden savve wanfala challenge, wea needim taem and patient fasin. For followim organic wei for mekem graon bilong iu kamap healthy savve tekem planti month. Maet samfala taem samting hem go rong and maet diswan mekem iu laek for givap and go bak long wei for iusim medicine. Nomata olsem, bifor iu duim datwan, ting raonem olketa gudfala samting wea gogo bae iu kasem sapos iu no iusim medicine. Bat sapos iu patient, no longtaem bihaen iu bae harvestim olketa barava naes samting iu plantim wea teist naes tumas and wea olketa insect and sik no spoelem tumas. Hem tru, garden bilong iu bae no perfect, bat iu bae hapi witim wanem iu kasem. So sapos iu enjoyim wei for wakem garden, waswe sapos iu trae growim wanfala organic garden bilong iuseleva?

[Piksa long page 17]

Graon wea garem clay

[Piksa long page 17]

Graon wea garem sand

[Piksa long page 17]

Loam

[Olketa piksa long page 18]

Olketa Fren Bilong Garden Bilong Iu

Wanfala frog savve kaikaim klosap 10,000 insect insaed thrifala month

Insaed wanfala aftanun olketa lukim wanfala wren givim “500 spider and caterpillar long olketa pikinini bilong hem for kaikaim”

Olketa worm mekem air savve go insaed graon and tekem kam ap kaikai long ples olketa rut stap

Best kaikai bilong ladybug hem olketa ahpid, wanfala insect wea kaikaim staka plant

[Piksa long page 18]

Taem iu houm compost go insaed graon, hem mekem graon fit for growim samting

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem