“Worse Sik Long History Bilong Man”
FROM MAN WEA RAET FOR WEKAP! LONG SOUTH AFRICA
“No eni war long earth hem spoelem man winim sik AIDS.”—U.S. SECRETARY OF STATE COLIN POWELL.
FIRSTFALA report abaotem AIDS (acquired immunodeficiency syndrome) hem kamap long June 1981. Peter Piot, bigman bilong Joint United Nations Programme on HIV/AIDS (UNAIDS), hem sei: “No eniwan long mifala wea deal witim Aids long datfala taem ting disfala sik bae kamap big tumas olsem distaem.” Insaed 20 year, hem kamap sik wea big winim eni narawan, and luk olsem hem bae go ahed for kamap moa big.
Olketa sei winim 36 million pipol garem HIV (human immunodeficiency virus), and nara 22 million dae finis from AIDS.a Long year 2000, three million dae from AIDS raonem world, wea hem hae winim eni narataem. Diswan kamap nomata olketa kasem medicine, especially long olketa rich kantri.
AIDS Hem Spread Long Africa
Olketa kantri south long Sahara long Africa nao kamap main ples bilong AIDS, wea samting olsem 25.3 million pipol nao garem. Long disfala area, 2.4 million dae from AIDS long year 2000, wea hem 80 percent bilong namba wea dae from sik hia long full world. Main samting wea kosim dae long datfala area hem AIDS.b
South Africa hem worse kantri long world saed long AIDS, wea samting olsem 4.7 million pipol nao garem. Long there, 5,000 baby born witim HIV evri month. Long mek-13 International AIDS Conference wea kamap long Durban long July 2000, President bilong South Africa bifor, Nelson Mandela, hem sei: “Mifala barava seke for savve hao insaed South Africa, 1 long evri 2 young wan, wea minim haf long olketa young pipol, bae dae from AIDS. Samting wea mekem man fraet nao hem wei wea evriwan wea sik hia, wea namba showimaot, and wei for safa wea join witim diswan . . . hem samting wea man fit for protectim hemseleva from hem.”
Attak Bilong AIDS Long Olketa Nara Kantri
Namba bilong pipol wea kasem AIDS go ahed for kwiktaem grow long East Europe, Asia, and long Caribbean. Long end bilong 1999, long Eastern Europe 420,000 pipol nao garem. Kasem end bilong 2000, disfala namba kamap winim 700,000.
Wanfala survey olketa duim long sixfala big taon long America showimaot 12.3 percent wea garem HIV hem olketa young homosexual man. And tu, 29 percent long olketa nomoa savve hao olketa garem datwan. Woman wea leadim datfala survey hem sei: “Mifala feel wikdaon taem mifala faendaot staka wea garem HIV no savve olketa garem. Diswan minim pipol no savve olketa kasem disfala virus and olketa go ahed for spreadim.”
Long wanfala meeting bilong olketa savveman saed long AIDS long Switzerland long May 2001, olketa kolem disfala sik “worse sik long history bilong man wea spoelem staka pipol.” Olsem iumi talem finis, AIDS barava attakim pipol bilong olketa kantri south long Sahara long Africa. Next article bae lukluk long why nao olsem.
[Olketa footnote]
a Olketa namba kam from report bilong UNAIDS.
b Lukim Awake! bilong February 22, 2001, page 14-15.
[Blurb long page 3]
“Samting wea mekem man fraet nao hem wei wea evriwan wea sik hia . . . and. . . wei for safa . . . man fit for protectim hemseleva from hem.”—NELSON MANDELA
[Piksa long page 2, 3]
Staka pipol wea garem HIV no savve olketa garem
[Credit Line long page 3]
UN/DPI Photo 198594C/Greg Kinch