Chapter Sixtin
Tufala King wea Faet Klosap for Finis Evribit
1, 2. Hao nao king bilong north hem change bihaen long mek-tu world war?
TAEM hem tingim saed bilong politik long United States and Russia, savveman bilong France for raetem history Alexis de Tocqueville raet olsem long 1835: “Wanfala iusim freedom olsem main wei for duim samting; narawan iusim wei for slave. . . . Wei bilong tufala difren evribit; bat, luk olsem secret plan wea hae winim man hem pullim tufala for wanday garem paoa for disaedem future bilong haf long olketa pipol long world.” Waswe, disfala tingting hem barava happen bihaen long World War II? Man for raetem history J. M. Roberts raet olsem: “Long end bilong mek-tu World War hem luk olsem future bilong world bae stap insaed hand bilong tufala bigfala and barava difren system bilong paoa. Wanfala nao bilong Russia bifor, and narawan bilong United States of America.”
2 Long tufala world war, Germany nao main enemy bilong king bilong south—World Paoa Bilong England-America—and long datfala taem hem garem position olsem king bilong north. Bat, bihaen World War II, datfala kantri hem divaed nao. West Germany hem fren witim king bilong south, and East Germany hem saed witim narafala strongfala sekson—olketa Communist kantri wea Soviet Union nao leadim. Disfala sekson bilong politik hem standap olsem king bilong north, and strong for againstim England-America sekson. And raoa midolwan long tufala king hia kamap wanfala Cold War wea go ahed from 1948 go kasem 1989. Bifor, king bilong north long Germany nao duim samting “againstim holy covenant.” (Daniel 11:28, 30) Wanem nao Communist sekson bae duim long saed bilong datfala covenant?
OLKETA TRU CHRISTIAN STAMBOL BAT WIN
3, 4. Hu nao “olketa wea duim nogud samting againstim covenant,” and hao nao olketa fren witim king bilong north?
3 Angel bilong God talem: “Olketa wea duim nogud samting againstim covenant, bae hem [king bilong north] leadim olketa for kamap apostate thru long swit toktok.” Angel hem sei moa: “Bat long saed bilong olketa pipol wea savve long God bilong olketa, bae olketa win and duim planti samting. And long saed bilong olketa wea garem savve midolwan long pipol, bae olketa givim savve long planti. And bae olketa stambol from sword and from fire, from wei for stap long prison and wei for spoelem olketa, for samfala day.”—Daniel 11:32, 33.
4 “Olketa wea duim nogud samting againstim covenant” nao olketa leader bilong Christendom, wea sei olketa nao Christian bat samting wea olketa duim barava spoelem nem bilong Christian Wei. Insaed buk bilong hem Religion in the Soviet Union, Walter Kolarz hem sei: “[Long mek-tu world war] Gavman Bilong Soviet Union askem olketa Church for help long material wei and for givim saport, for strongim kantri bilong olketa.” Bihaen long war olketa leader bilong church trae for keepim datfala wei for fren tugeta, nomata rul wea hem king bilong north biliv no eni God stap. Dastawe, Christendom barava kamap part bilong disfala world—wanfala rabis wei for apostate long eye bilong Jehovah.—John 17:16; James 4:4.
5, 6. Hu nao “olketa pipol wea savve long God bilong olketa,” and wanem nao kasem olketa anda long king bilong north?
5 Waswe long olketa trufala Christian—“olketa pipol wea savve long God bilong olketa” and “olketa wea garem savve”? Nomata olketa “stap anda long olketa hae paoa,” olketa Christian wea stap anda long rul bilong king bilong north olketa no part bilong disfala world. (Romans 13:1; John 18:36) Olketa careful for peim bak “olketa samting bilong Caesar long Caesar,” bat olketa givim tu “olketa samting bilong God long God.” (Matthew 22:21) Dastawe, faithful fasin bilong olketa kasem test.—2 Timothy 3:12.
6 From diswan, olketa trufala Christian “stambol” and “win.” Olketa stambol long wei wea olketa kasem barava strongfala persecution, and samfala dae tu. Bat olketa win long wei wea klosap evriwan long olketa stap faithful. Olketa winim world, olsem Jesus. (John 16:33) And tu, olketa nating stop for preach, nomata olketa stap insaed prison or insaed olketa concentration camp. Taem olketa duim olsem, olketa “givim savve long planti.” Nomata olketa kasem persecution long planti kantri wea king bilong north rul ovarem, Olketa Witness Bilong Jehovah kamap moa big. From faithful fasin bilong “olketa wea garem savve,” wanfala part bilong “great crowd” wea go ahed for grow hem kamap long olketa kantri hia.—Revelation 7:9-14.
PIPOL BILONG JEHOVAH KAMAP KLIN
7. Wanem nao “lelebet help” wea olketa anointed Christian wea stap anda long king bilong north kasem?
7 “Taem olketa [pipol bilong God] stambol bae olketa kasem lelebet help,” angel hem talem. (Daniel 11:34a) Taem king bilong south win long mek-tu world war olketa Christian wea stap anda long enemy king kasem lelebet help. (Markem Revelation 12:15, 16.) Olsem tu, olketa wea kasem persecution from king wea rul bihaen kasem help samfala taem. Taem Cold War gogo for finis, planti leader luksavve olketa faithful Christian no wanfala danger so olketa letem sekson hia for register long gavman. Olketa kasem help tu from great crowd wea kamap moa big, wea acceptim faithful preaching bilong olketa anointed wan and helpem olketa.—Matthew 25:34-40.
8. Hao nao samfala join witim pipol bilong God “thru long swit toktok”?
8 No evriwan wea sei olketa interest for servem God long olketa year bilong Cold War garem gudfala reason. Angel givim warning finis: “Planti bae join witim olketa thru long swit toktok.” (Daniel 11:34b) Planti showimaot interest long truth bat no willing for dedicate long God. Bat samfala wea acceptim gud nius olketa spae for gavman nomoa. Report from wanfala kantri sei olsem: “Samfala long olketa nogud pipol hia wea kam insaed organization bilong Lord olketa barava Communist nao, olketa giaman for showimaot strong, and samfala kasem appointment tu for hae position insaed long organization.”
9. Why nao Jehovah letem samfala faithful Christian for “stambol” from olketa nogud man wea kam insaed?
9 Angel hem sei moa: “And samfala long olketa wea garem savve bae stambol, for mekem olketa kamap moabeta and for klinim and for mekem white, go kasem taem bilong end; bikos taem wea set finis for diswan hem stap yet.” (Daniel 11:35) Olketa nogud man wea kam insaed givim go samfala faithful wan long gavman. Jehovah letem samting olsem for happen for mekem pipol bilong hem kamap moabeta and klin. Long sem wei wea Jesus “lanem fasin for obey from olketa samting wea mekem hem safa,” olketa faithful wan tu lanem fasin for go ahed strong taem faith bilong olketa kasem test. (Hebrews 5:8; James 1:2, 3; markem Malachi 3:3.) Long wei olsem nao olketa ‘kamap moabeta, klin, and white.’
10. Wanem nao disfala toktok “go kasem taem bilong end” hem minim?
10 Pipol bilong Jehovah bae stambol and kamap moabeta “go kasem taem bilong end.” Hem tru, olketa savve bae olketa kasem persecution go kasem end bilong disfala wicked system. Bat, disfala wei wea klinim and mekem white pipol bilong God from king bilong north kam insaed long olketa hem for “taem wea set finis.” So, “taem bilong end” long Daniel 11:35 mas minim end bilong taem wea need hem stap for pipol bilong God for kamap klin, taem olketa go ahed strong nomata king bilong north attakim olketa. Datfala wei for stambol hem finis long taem bilong Jehovah wea set finis.
KING MEKHAE LONG HEMSELEVA
11. Wanem nao angel talem abaotem tingting bilong king bilong north long rul bilong Jehovah?
11 Angel hem story moa abaotem king bilong north olsem: “Datfala king bae duim samting followim wanem hemseleva laekem, and bae hem apim hemseleva and mekhae long hemseleva winim evri god; and [taem hem nating willing for luksavve long rul bilong Jehovah] hem bae talem enikaen samting againstim God bilong olketa god. And hem bae win go kasem taem wea kros hem finis; bikos samting wea olketa disaedem finis mas happen. And bae hem no tingim God bilong olketa laen dadi bilong hem; and bae hem no tingim samting wea olketa woman wantem and bae hem no tingim evri narafala god, bat bae hem mekhae long hemseleva ovarem evriwan.”—Daniel 11:36, 37.
12, 13. (a) Long wanem wei nao king bilong north rejectim “God bilong olketa laen dadi bilong hem”? (b) Hu nao “olketa woman” wea king bilong north no tingim samting wea olketa “wantem”? (c) King bilong north givim glory long wanem “god”?
12 Long wei wea fulfillim profesi hia, king bilong north rejectim “God bilong olketa laen dadi bilong hem,” olsem Trinity god bilong Christendom. Communist sekson mekhae long wei for biliv no eni God stap. So king bilong north mekem hemseleva kamap god, “mekhae long hemseleva ovarem evriwan.” Datfala king no tingim “samting wea olketa woman wantem”—olketa kantri, olsem North Vietnam, wea serve olsem woman servant long rul bilong hem—bat hem duim samting “followim wanem hemseleva laekem.”
13 Angel go ahed olsem witim datfala profesi: “Long god bilong olketa strongfala ples, bae hem givim glory long position bilong hem; and long wanfala god wea olketa laen dadi bilong hem no savve bae hem givim glory witim gold and witim silver and witim spesol stone and witim olketa naesfala samting.” (Daniel 11:38) Tru nao, king bilong north putim trust bilong hem long olketa samting bilong science for faet, “god bilong olketa strongfala ples.” Hem lukaotem salvation thru long disfala “god,” and sakrifaesim staka richfala samting long altar bilong hem.
14. Hao nao king bilong north “duim planti samting”?
14 “Hem bae duim planti samting againstim olketa barava strongfala ples, witim wanfala god from difren ples. Hem bae givim glory long eniwan wea luksavve long hem, and bae hem mekem olketa rul ovarem planti pipol; and bae hem divaedem land for selen.” (Daniel 11:39) From hem iusim army wea olsem “god from difren ples,” king bilong north barava “duim planti samting,” and showimaot hem wanfala strongfala paoa long “olketa last day.” (2 Timothy 3:1) Olketa wea saportim olketa idea bilong hem kasem reward taem hem saportim olketa long saed bilong politik, selen, and samfala taem witim army.
“PUSHIM” LONG TAEM BILONG END
15. Hao nao king bilong south “pushim” king bilong north?
15 “Insaed long taem bilong end king bilong south bae pushim hem,” angel talem long Daniel. (Daniel 11:40a) Waswe, king bilong south “pushim” king bilong north long “taem bilong end”? (Daniel 12:4, 9) Barava nao. Bihaen long first world war, datfala peace agreement wea olketa mekem for panisim king bilong north—Germany—hem wei for “pushim” hem, wea muvim hem for faet bak. Bihaen hem win long mek-tu world war, king bilong south targetim olketa nogud nuclear samting for faet long enemy bilong hem and arrangem wanfala strongfala army againstim hem, wea olketa kolem North Atlantic Treaty Organization (NATO). Taem hem story abaotem waka bilong NATO, wanfala man from Britain for raetem history sei: “Hem nao main tul for ‘kontrolem’ USSR, wea olketa ting long hem olsem bigfala danger for peace long Europe. Hem waka for 40 year, and hem win long samting wea hem duim.” Taem Cold War hem go ahed, king bilong south “pushim” hem long wei for iusim technology for spae and tu for attak witim politik and army.
16. Wanem nao king bilong north duim taem king bilong south pushim hem?
16 Wanem nao king bilong north duim? “King bilong north bae againstim hem witim olketa chariot and witim olketa man for raedem horse and witim planti ship; and hem bae go insaed long olketa land and win ovarem and go thru.” (Daniel 11:40b) History bilong olketa last day talem planti samting abaotem wei wea king bilong north kamap moa big. Long mek-tu world war, datfala Nazi “king” win ovarem olketa spialaen bilong hem and go insaed olketa kantri klosap long hem. Long end bilong datfala war, datfala “king” wea changem hem buildim wanfala strongfala rul. Long taem bilong Cold War, king bilong north faet witim king bilong south long wei for saportim olketa war and raoa long Africa, Asia, and Latin America. Hem persecutim olketa trufala Christian, hem blokem—bat no stopem evribit—waka bilong olketa. And wei wea hem attak witim army and politik hem mekem samfala kantri stap anda long rul bilong hem. Hem nao wanem angel talem long profesi: “Hem bae go insaed tu long land bilong Decoration [spiritual land bilong pipol bilong Jehovah], and planti land bae stambol.”—Daniel 11:41a.
17. Long wanem wei nao king bilong north no winim evriwan?
17 Nomata olsem, king bilong north no winim evriwan. Angel hem sei: “Olketa hia nao bae ranawe from hand bilong hem, Edom and Moab and main sekson bilong olketa son bilong Ammon.” (Daniel 11:41b) Long bifor, Edom, Moab, and Ammon stap midolwan long king bilong south long Egypt and king bilong north long Syria. Long distaem olketa nao stand for olketa nation and organization wea king bilong north targetim bat hem fail for rul ovarem.
EGYPT NO MISSIM
18, 19. Wanem nao olketa wei wea king bilong south feelim paoa bilong enemy bilong hem?
18 Angel bilong Jehovah hem sei moa: “Hem [king bilong north] bae go ahed for pushim go hand bilong hem againstim olketa land; and land bilong Egypt, bae hem no missim diswan. And hem bae barava rul ovarem olketa riches wea haed bilong gold and silver and evri naes samting bilong Egypt. And olketa bilong Libya and Ethiopia bae followim sem wei bilong hem.” (Daniel 11:42, 43) King bilong south tu, “Egypt,” no missim trabol from wei wea rul bilong king bilong north kamap moa big. Olsem example, king bilong south hem lus nogud long Vietnam. And waswe long “olketa bilong Libya and Ethiopia”? Luk olsem olketa neiba hia bilong Egypt bifor piksarem olketa neiba kantri bilong “Egypt” (king bilong south) distaem. Samfala taem, olketa hia followim “sem wei bilong” king bilong north.
19 Waswe, king bilong north rul ovarem ‘olketa riches wea haed bilong Egypt’? Hem garem strongfala paoa ovarem wei wea king bilong south iusim selen bilong hem. From king bilong south fraetem enemy bilong hem, hem spendem staka selen for keepim strongfala army, navy, and air force. Long wei olsem, king bilong north “rul ovarem,” or bossim, wei wea king bilong south iusim riches bilong hem.
LASTFALA FAET
20. Hao nao angel story abaotem lastfala faet bilong king bilong north?
20 Raoa midolwan long king bilong north and king bilong south—long saed bilong army, selen, or narafala samting—hem klosap for finis. Taem hem story abaotem wanfala faet wea bae kamap, angel bilong Jehovah sei: “Bae hem [king bilong north] herem olketa report wea bae mekem hem feel nogud, from ples wea sun hem kamap and from north, and witim bigfala kros hem bae go for distroem and killim dae planti pipol. And hem bae putim bigfala tent bilong hem midolwan long bigfala sea and holy maunten bilong Decoration; and hem bae finis evribit, and no eniwan bae helpem hem.”—Daniel 11:44, 45.
21. Wanem nao iumi no savve yet abaotem king bilong north?
21 Taem Soviet Union hem finis long December 1991, king bilong north hem lus long bigfala wei. Hu nao bae disfala king taem Daniel 11:44, 45 fulfill? Waswe, bae hem wanfala long olketa kantri wea part long Soviet Union bifor? Or waswe, bae hem difren evribit, olsem hem happen long bifor? Waswe, wei wea samfala moa kantri wakem nuclear samting for faet bae mekem niu resis for mekem samting for faet kamap and disaedem hu nao hem datfala king? Iumi mas weit and lukluk. Hem no wise for tingse. Taem king bilong north startim lastfala faet bilong hem, wei wea datfala profesi fulfill bae hem showaot klia tumas long olketa wea garem savve from Bible.—Lukim “Olketa King Long Daniel Chapter 11,” long page 284.
22. Wanem nao olketa kwestin wea kamap abaotem lastfala faet bilong king bilong north?
22 Nomata olsem, iumi savve wanem samting nao king bilong north bae klosap for duim. From olketa report wea kam “from ples wea sun hem kamap and from north,” hem bae startim wanfala faet ‘for distroem planti pipol.’ Disfala faet bae againstim hu nao? And wanem nao “olketa report” wea startim faet hia?
FRAET TUMAS FROM OLKETA REPORT
23. (a) Wanem spesol samting nao mas happen bifor Armageddon? (b) Hu nao “olketa king wea kam from ples wea sun hem kamap”?
23 Lukim samting wea buk bilong Revelation hem talem abaotem end bilong Babylon the Great, datfala world rul bilong giaman religion. Bifor datfala “war bilong bigfala day bilong God Almighty,” Armageddon, disfala bigfala enemy bilong trufala worship “bae burn evribit insaed long fire.” (Revelation 16:14, 16; 18:2-8) Samting wea piksarem wei wea hem finis evribit nao hem mek-six dish bilong kros bilong God wea kapsaet antap long tokpiksa river Euphrates. Datfala river hem kamap drae “for preparem wei for olketa king wea kam from ples wea sun hem kamap.” (Revelation 16:12) Hu nao olketa king hia? Olketa nao Jehovah God and Jesus Christ!—Markem Isaiah 41:2; 46:10, 11.
24. Wanem samting wea Jehovah duim nao maet spoelem mind bilong king bilong north?
24 Buk bilong Revelation hem storyim klia taem wea Babylon the Great bae finis, taem hem sei: “Tenfala horn wea iu lukim [olketa king wea rul long taem bilong end], and datfala wild animal [United Nations], olketa hia bae heitim datfala jury woman and bae spoelem hem and mekem hem naked, and bae kaikaim meat bilong hem and bae burnim hem evribit long fire.” (Revelation 17:16) Why nao olketa ruler bae finisim evribit Babylon the Great? Bikos ‘God putim insaed long heart bilong olketa for duim samting wea hem tingim.’ (Revelation 17:17) Wanfala long olketa ruler hia hem king bilong north. Samting wea hem herem “from ples wea sun hem kamap” maet minim disfala samting wea Jehovah duim, taem hem putim insaed heart bilong olketa man wea lead for finisim evribit datfala jury woman bilong religion.
25. (a) Wanem spesol samting nao king bilong north bae targetim? (b) Wea nao king bilong north “putim bigfala tent bilong hem”?
25 Bat king bilong north wea kros hem targetim wanfala spesol samting. Angel sei bae hem “putim bigfala tent bilong hem midolwan long nambawan sea and holy maunten bilong Decoration.” Long taem bilong Daniel, nambawan sea hem Mediterranean and holy maunten hem Zion, ples wea temple bilong God stap bifor. So, taem profesi hia fulfill, king bilong north wea kros tumas bae attakim pipol bilong God. Long spiritual wei, ples wea stap “midolwan long nambawan sea and holy maunten” hem piksarem spiritual land bilong olketa anointed servant bilong Jehovah. Olketa kamaot from “sea” bilong olketa man wea stap farawe from God and garem hope for rul long Maunt Zion long heven witim Jesus Christ.—Isaiah 57:20; Hebrews 12:22; Revelation 14:1.
26. Olsem profesi bilong Ezekiel showimaot, wea nao maet datfala nius “from north” hem kam from?
26 Ezekiel, wea stap long semtaem witim Daniel, hem talem profesi tu abaotem wanfala attak wea againstim pipol bilong God “long lastfala part bilong olketa day.” Hem sei Gog bilong Magog, wea hem Satan datfala Devil, hem nao bae startim. (Ezekiel 38:14, 16) Long tokpiksa wei, Gog hem kam from wea? “From barava farawe ples bilong north,” Jehovah hem talem thru long Ezekiel. (Ezekiel 38:15) Nomata disfala attak hem nogud tumas, hem bae no finisim evribit pipol bilong Jehovah. Disfala attak bae kamaot from spesol samting wea Jehovah bae duim for finisim evribit olketa army bilong Gog. Dastawe, Jehovah sei long Satan: “Mi bae . . . putim olketa huk insaed mouth bilong iu and pullim iu kam.” “Mi bae . . . mekem iu kam from barava farawe ples bilong north and tekem iu kam antap long olketa maunten bilong Israel.” (Ezekiel 38:4; 39:2) So, datfala nius “from north” wea mekem king bilong north kros tumas mas kam from Jehovah. Bat God nomoa bae disaedem wanem nao insaed datfala report “from ples wea sun hem kamap and from north,” and bae iumi weit for lukim.
27. (a) Why nao Gog bae muvim olketa nation, and king bilong north tu, for attakim pipol bilong Jehovah? (b) Waswe, attak bilong Gog bae win?
27 Long saed bilong Gog, hem organizem bigfala attak bikos long gudfala living bilong “Israel bilong God,” wea, tugeta witim “great crowd” bilong “narafala sheep,” olketa no part moa bilong disfala world. (Galatians 6:16; Revelation 7:9; John 10:16; 17:15, 16; 1 John 5:19) Gog hem lukdaonem “pipol wea hipap tugeta from evri nation, pipol wea hipimap [spiritual] riches and property.” (Ezekiel 38:12) From hem ting long datfala Christian spiritual land olsem “open ples” wea isi for hem winim, Gog duim best bilong hem for aotem evribit disfala samting wea stopem hem for bossim evri man. Bat hem fail. (Ezekiel 38:11, 18; 39:4) Taem olketa king bilong earth, and king bilong north tu, attakim pipol bilong Jehovah, olketa bae “finis evribit.”
‘KING BAE FINIS EVRIBIT’
28. Wanem nao iumi savve abaotem future bilong king bilong north and king bilong south?
28 Lastfala faet bilong king bilong north hem no againstim king bilong south. So, king bilong north hem no finis evribit long hand bilong main enemy bilong hem. Olsem tu, king bilong north hem no finisim king bilong south. King bilong south hem finis, ‘no long hand [bilong man],’ bat from Kingdom bilong God.a (Daniel 8:25) Tru nao, long faet bilong Armageddon, Kingdom bilong God bae finisim evri king long earth, and luk olsem hem nao samting wea bae kasem king bilong north. (Daniel 2:44) Daniel 11:44, 45 story abaotem olketa samting wea lead go long lastfala faet hia. Dastawe “no eniwan bae helpem hem” taem king bilong north finis evribit!
[Footnote]
a Lukim Chapter 10 bilong disfala buk.
WANEM NAO IU LANEM?
• Hao nao king bilong north hem change bihaen long mek-tu world war?
• Wanem nao bae happen long king bilong north and king bilong south?
• Hao nao iu kasem finis gudfala help from iu tingting strong long profesi bilong Daniel abaotem wei wea tufala king faet?
[Chart/Piksa long page 284]
OLKETA KING LONG DANIEL CHAPTER 11
King Bilong King Bilong
North South
Daniel 11:5 Seleucus I Nicator Ptolemy I
Daniel 11:6 Antiochus II Ptolemy II
(waef Laodice) (dota Berenice)
Daniel 11:7-9 Seleucus II Ptolemy III
Daniel 11:10-12 Antiochus III Ptolemy IV
Daniel 11:13-19 Antiochus III Ptolemy V
(dota Cleopatra I) Man wea rul bihaen:
Olketa wea rul bihaen: Ptolemy VI
Seleucus IV and
Antiochus IV
Daniel 11:20 Augustus
Daniel 11:21-24 Tiberius
Daniel 11:30b, 31 Mek-Thri Rul Bilong World Paoa Bilong
Hitler (World War II) England-America
Daniel 11:32-43 Communist sekson World Paoa Bilong
(Cold War) England-America
Daniel 11:44, 45 No kamap yetb World Paoa Bilong
England-America
[Footnote]
b Profesi long Daniel chapter 11 no talem nem bilong olketa sekson bilong politik wea stap long position bilong king bilong north and king bilong south long olketa difren taem. Iumi luksavve long olketa only bihaen samting start for happen. And tu, from datfala faet hem kamap long olketa difren taem, samfala taem no eni faet go ahed—wanfala king hem rul and narawan stap kwaet nomoa.
[Full-page piksa long page 271]
[Olketa Piksa long page 279]
King bilong south iusim technology for spae and wei for fraet long army for “pushim” king bilong north