Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w00 1/15 pp. 20-22
  • Hao Nao Iu Tingting Long Iuseleva?

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Hao Nao Iu Tingting Long Iuseleva?
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2000
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Olketa Trufala Worshiper No Free From Praod Fasin
  • Danger Saed Long Wei for Tinghae Long Iuseleva
  • Balance Tingting Long Iumiseleva
  • Olketa Blessing Bilong Balance Tingting
  • Hambol and Luksavve Wanem Iu Fit for Duim Taem Iu Followim God
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2020
  • Why Hem Important for Iumi Hambol
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2017
  • No Ova Tumas—Wanfala Fasin wea Apim Peace
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2000
  • Mekem Grow Trufala Hambol Fasin
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2005
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2000
w00 1/15 pp. 20-22

Hao Nao Iu Tingting Long Iuseleva?

HEM wanfala praod man. From hem kasem hae position long gavman, hem tok praod abaotem bigfala honor and praise wea hem kasem. Bat hem barava feel nogud taem narafala wakman no laek for showim honor long hem. For pei bak, datfala praod man plan for finisim evri wakman long datfala kingdom wea kam from sem tribe olsem datfala man wea againstim hem. Hem barava tinghae long hemseleva long wei wea no stret!

Man wea mekem disfala plan hem Haman, wanfala bigman bilong olketa wakman long haos bilong King Ahasuerus bilong Persia. Hu nao man wea hem heitim? Mordecai, wanfala Jew. Nomata wanem Haman tingim hem barava nogud, datwan showimaot danger and nogud samting wea kamaot from praod fasin. Praod fasin bilong hem no only mekem problem for olketa nara man bat hem mekem hemseleva kasem bigfala shame long pablik and gogo hem dae.—Esther 3:1-9; 5:8-14; 6:4-10; 7:1-10.

Olketa Trufala Worshiper No Free From Praod Fasin

Jehovah wantem iumi for ‘hambol taem iumi wakabaot witim God bilong iumi.’ (Micah 6:8) Bible garem olketa difren story abaotem man wanwan wea fail for keepim hambol tingting long olketa seleva. Diswan mekem olketa kasem problem and sorre. Samfala long olketa example hia savve helpem iumi for lukim krangge fasin and danger wea kamaot from tingting wea no balance.

Tingting bilong profet bilong God, Jonah, barava no balance gogo hem trae for ranawe from assignment wea God givim hem for warnim nogud pipol long Nineveh abaotem judgment bilong Jehovah againstim olketa. (Jonah 1:1-3) Bihaen, taem preaching waka bilong hem helpem pipol bilong Nineveh for repent, Jonah kros nao. Hem barava wari tumas abaotem nem bilong hemseleva olsem wanfala profet gogo hem ting smol or no wari nao long laef bilong planti thousand pipol long Nineveh. (Jonah 4:1-3) Sapos iumi no hambol and tingting tumas abaotem iumiseleva, maet iumi faendem hard for keepim wei for deal witim evriwan long sem wei and garem stret tingting abaotem pipol and olketa samting wea happen raonem iumi.

Tingim Uzziah, wanfala gudfala king bilong Judah. Taem gogo tingting bilong hem no balance, hem praod for iusim paoa bilong hem long rongfala wei for duim waka bilong olketa priest. From hem no showimaot respect and duim praod samting, hem kasem nogud sik and God no acceptim hem.—2 Chronicles 26:3, 16-21.

Olketa disaepol bilong Jesus klosap foldaon long trap bilong wei for no garem balance tingting. Olketa wari tumas long glory and paoa bilong olketa seleva. Taem bigfala test kam, olketa lusim Jesus and ranawe. (Matthew 18:1; 20:20-28; 26:56; Mark 9:33, 34; Luke 22:24) Wei wea olketa ova tumas and tinghae long olketa seleva klosap mekem olketa for no lukim purpose bilong Jehovah and part bilong olketa long will bilong hem.

Danger Saed Long Wei for Tinghae Long Iuseleva

Wei for no garem balance tingting long iumiseleva savve kosim pain and spoelem wei for fren witim narafala pipol. Example, iumi maet sidaon insaed wanfala rum and maet herem wanfala hasband and waef toktok smol long tufala seleva and laflaf. Sapos iumi tingting tumas long iumiseleva, maet iumi tingse tufala mekfani long iumi taem tufala toktok isisi long tufala seleva. Maet iumi no savve tingim hao olketa narafala samting tu savve mekem tufala duim samting olsem. Iumi maet ting, hu moa tufala savve toktok abaotem? And maet iumi feel nogud and disaed for no toktok witim tufala hia. Long datfala wei, wei for tinghae long iumiseleva wea no balance savve lead go long wei for no minim olketa samting and spoelem wei for fren witim olketa member bilong famili, and olketa narawan.

Olketa wea tingting strong tumas long olketa seleva maet kamap olketa man for tok praod, maet abaotem bigfala savve, fasin, or samting wea olketa garem. Olketa nao maet main wan for story, evritaem tokhae abaotem wanem olketa garem. Kaen toktok olsem showimaot olketa no garem love and savve mekem pipol kros. Olketa praod pipol planti taem no laek for kaban witim nara pipol.—1 Corinthians 13:4.

Olsem Olketa Witness Bilong Jehovah, pipol maet mekfani and rejectim pablik ministry bilong iumi. Iumi mas tingim hao kaen wei olsem no kam stret againstim iumi, bat againstim Jehovah, Wan wea givim kam message wea iumi talemaot. Bat, bigfala problem savve kamaot from rongfala wei for tinghae tumas long iumiseleva. Samfala year bifor, taem wanfala haosholder tok againstim hem, wanfala brata tok nogud go taem hem ansa bak. (Ephesians 4:29) Bihaen datwan, brata hia nating share long haos-tu-haos ministry nao. Tru nao, praod fasin maet muvim iumi for kros taem iumi duim preaching. Letem iumi waka hard for no letem datwan happen long iumi. Bat, letem iumi lukaotem help bilong Jehovah for keepim stretfala wei for tinghae long disfala nambawan waka for duim Christian ministry.—2 Corinthians 4:1, 7; 10:4, 5.

Fasin for tinghae long iumiseleva savve stopem iumi for acceptim kaonsel wea iumi barava needim. Samfala year bifor, long wanfala kantri long Central America, wanfala young boy givim wanfala tok long Theocratic Ministry Skul long Christian kongregeson. Taem skul overseer givim hem strong kaonsel, boy hia hem kros and torowem Bible bilong hem long floor and go aot from Kingdom Hall and no laek for kam bak moa. Bat bihaen samfala day, hem aotem praod fasin bilong hem, tok sorre long skul overseer, and long hambol wei acceptim kaonsel bilong hem. Gogo disfala young man kamap mature Christian.

Wei for no showimaot respect and tingting tumas long iumiseleva savve spoelem wei wea iumi fren witim God. Proverbs 16:5 givim warning: “Jehovah barava heitim evriwan wea garem praodfala heart.”

Balance Tingting Long Iumiseleva

Hem klia hao iumi mas no tingting tumas long iumiseleva. Bat hem no minim iumi mas no serious abaot wanem iumi duim or talem. Bible showimaot hao olketa overseer, ministerial servant—tru nao, evriwan insaed kongregeson—shud serious. (1 Timothy 3:4, 8, 11; Titus 2:2) So hao nao olketa Christian savve mekem grow and keepim hambol fasin, balance tingting, and serious tingting long olketa seleva?

Bible givim planti example for helpem wanwan for keepim balance tingting long olketa seleva. Jesus Christ nao barava nambawan example long wei for hambol. Son bilong God willing for lusim nambawan position bilong hem long heven and kamap wanfala hambol man long earth for duim will bilong Dadi bilong hem and givim salvation for olketa man. Nomata olketa tokspoelem, againstim hem and killim hem dae, hem keepim fasin for bossim seleva and honor. (Matthew 20:28; Philippians 2:5-8; 1 Peter 2:23, 24) Hao nao Jesus fit for duim diswan? Hem depend evribit long Jehovah and disaed strong for duim will bilong God. Jesus waka hard for studyim Word bilong God, prea witim strong feeling, and go ahed strong long ministry. (Matthew 4:1-10; 26:36-44; Luke 8:1; John 4:34; 8:28; Hebrews 5:7) Wei for followim example bilong Jesus savve helpem iumi for mekem grow and keepim balance tingting long iumiseleva.—1 Peter 2:21.

Tingim tu gudfala example bilong Jonathan, son bilong King Saul. From dadi bilong hem no obey, Jonathan lusim chance bilong hem for kamap next king bihaen Saul. (1 Samuel 15:10-29) Waswe, Jonathan barava feel nogud long diswan? Waswe, hem jealous long David, young man wea bae rul for tekem ples bilong hem? Nomata Jonathan hem moa olo and maet garem moa experience winim David, hem garem balance tingting and hambol for obeyim arrangement bilong Jehovah and loyal for saportim David. (1 Samuel 23:16-18) Wei for garem kliafala tingting long will bilong God and willing for stap anda long hem savve helpem iumi for “no tinghae tumas long seleva winim wanem hem fitim.”—Romans 12:3.

Jesus teachim hao hem important for no tinghae tumas long iumiseleva and showim hambol fasin. Hem givim example long diswan and sei taem olketa disaepol bilong hem go long marit feast, olketa mas “no go sidaon long gudfala ples” bikos samwan wea moa important maet kam and olketa maet kasem shame bikos olketa mas go sidaon long nogud ples. Taem hem mekem leson hia klia, Jesus sei moa: “From eniwan wea mekem hemseleva hae bae kamap hambol and man wea mekem hemseleva hambol bae kamap hae.” (Luke 14:7-11) Iumi wise for followim kaonsel bilong Jesus and for ‘iumi mas werem hambol tingting long mind.’—Colossians 3:12; 1 Corinthians 1:31.

Olketa Blessing Bilong Balance Tingting

Kwaet and hambol spirit wea olketa garem hem helpem olketa servant bilong Jehovah for kasem trufala hapi long ministry bilong olketa. Hem isi for go long olketa elder sapos olketa hambol for “deal witim sheep long kaenfala wei.” (Acts 20:28, 29) Then evriwan insaed kongregeson bae feel free for story witim olketa and lukaotem help bilong olketa. Long datfala wei kongregeson savve kamap moa klos long spirit bilong love, kaenfala fasin, and trust.

Wei for no tingting tumas long iumiseleva savve helpem iumi for mekem olketa gudfala fren. Respect and hambol fasin bae stopem iumi for laek winim narawan and mekhae long iumiseleva witim akson or material samting. Olketa fasin hia wea followim God bae helpem iumi for kaen, and fit for comfortim and saportim olketa wea garem need. (Philippians 2:3, 4) Taem pipol feelim love and kaenfala fasin, olketa savve duim gudfala samting long iumi. Waswe, kaen wei for fren olsem wea no selfish savve kamap faondeson bilong strongfala wei for fren? Hem wanfala blessing for no praod and tingting tumas long iumiseleva!—Romans 12:10.

And tu wei for garem balance tingting mekem hem isi for iumi talemaot mistek taem iumi mekem samwan feel nogud. (Matthew 5:23, 24) Diswan mekem olketa gudfala wei for fren kamap, givim chance for stretem samting and respect for narawan. Sapos olketa hambol and showim respect, olketa wea garem position for overseer, olsem olketa Christian elder, garem chance for duim gud samting for olketa narawan. (Proverbs 3:27; Matthew 11:29) Hambol man bae faendem isi for forgivim olketa wea sin againstim hem. (Matthew 6:12-15) Hem bae no kros tumas for duim samting long olketa smol mistek wea hem savve wea happen, and hem bae trust long Jehovah for stretem olketa problem wea no eniwan savve stretem.—Psalm 37:5; Proverbs 3:5, 6.

Barava nambawan blessing wea kam from wei for no ova tumas and for garem hambol tingting long iumiseleva hem wei wea Jehovah hapi and acceptim iumi. “God hem againstim praod pipol, bat hem givim kaeness wea man no fitim long olketa hambol wan.” (1 Peter 5:5) Letem iumi no foldaon long trap for tingting tumas long iumiseleva. Bat, letem iumi hambol for luksavve wea nao iumi stap insaed arrangement bilong Jehovah. Olketa barava nambawan blessing stap for evriwan wea kasem mark bilong God ‘for hambol taem olketa wakabaot witim God.’

[Piksa long page 22]

Jonathan hem hambol for saportim David

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem