Waswe, Iu Garem Tingting Bilong God Abaotem Raf Pipol?
For longtaem nao pipol tinghae and honorim olketa maeti man, wea garem strong body and no fraet. wanfala wea olsem hem man long kastom story bilong greece bifor, heracles, or olsem olketa roman kolem hem, hercules.
HERACLES hem wanfala maeti man, hem winim eniwan long wei for faet. Kastom story sei hem wanfala haf god, pikinini bilong Greek god Zeus, and Alcmene, wanfala woman long earth. Hem start for faet taem hem baby yet. Taem wanfala jealous woman god sendem tufala big snek for killim hem dae, Heracles skwisim nek bilong tufala. Taem hem big, hem faet long olketa war, winim olketa giant, and klosap dae taem hem sevem wanfala fren. Hem distroem tu olketa taon, reipim olketa woman, torowem wanfala boy from wanfala taoa, and killim dae waef and olketa pikinini bilong hem.
Nomata hem no wanfala trufala man, from taem bifor kam Heracles hem insaed olketa kastom story bilong olketa kantri wea Greece rul ovarem. Olketa bilong Rome worshipim hem olsem wanfala god; olketa bisnisman and pipol wea travel prea long hem for gud samting and for protectim olketa from danger. For planti thousand year pipol interest tumas long olketa story bilong hem.
Start Bilong Datfala Kastom Story
Waswe, olketa story abaotem Heracles and nara maeti man garem faondeson long trufala samting wea happen? Long wanfala wei, maet olsem. Bible story abaotem wanfala taem, no longtaem bihaen start bilong man, wea “olketa god” and “haf god” barava wakabaot long earth.
Taem hem story abaotem datfala taem, Moses raet olsem: “Nao taem olketa man start for kamap staka long graon and start for bornem olketa dota, then olketa son bilong trufala God start for lukluk long olketa dota bilong man, hao olketa luk naes tumas; and olketa start for tekem samfala olsem waef for olketa seleva, olketa wea olketa chusim.”—Genesis 6:1, 2.
Olketa “son bilong trufala God” hia no man; olketa nao olketa angel son bilong God. (Markem Job 1:6; 2:1; 38:4, 7.) Jude wea raet insaed long Bible sei samfala angel “no keepim firstfala position bilong olketa bat lusim stretfala ples bilong olketa.” (Jude 6) Diswan minim olketa lusim ples bilong olketa insaed organization bilong God long heven bikos olketa laek for stap witim olketa woman wea luk naes long earth winim wei for stap long heven. Jude sei moa hao olketa bighed angel hia olsem pipol long Sodom and Gomorrah, wea “duim tumas fornication and aftarem eniwan for duim dirty fasin.”—Jude 7.
Bible no talem full story long olketa samting wea olketa angel hia wea disobey duim. Bat, olketa kastom story bilong Greece bifor and nara ples tu story abaotem planti god and woman god wea wakabaot midolwan long olketa man, wea pipol lukim or no lukim. Taem olketa tekem body bilong man, olketa luk naes tumas. Olketa kaikai, drink, sleep, and duim sex midolwan olketa seleva and witim olketa man. Nomata olketa story talem hao olketa holy and kanduit dae, olketa savve laea and giaman, raoa and faet, switim and reipim pipol. Nomata samfala no mas klia and ova tumas, olketa kastom story olsem showimaot kaen living wea stap bifor Flood wea Bible buk bilong Genesis hem tok abaotem.
Olketa Maeti Man Bilong Bifor, Olketa Man wea Garem Bignem
Olketa angel wea disobey wea change for kamap man, duim sex witim olketa woman, and olketa woman hia bornem pikinini. Olketa hia no pikinini nating. Olketa hia olketa Nephilim, haf man and haf angel. Bible sei: “Olketa Nephilim stap long earth long datfala taem, and bihaen long datfala taem tu, taem olketa son bilong trufala God go ahed for sleep witim olketa dota bilong man and bornem olketa son, olketa nao olketa maeti man bilong bifor, olketa man wea garem bignem.”—Genesis 6:4.
Hebrew word “nephilim” really minim “man for daonem,” olketa wea katem nara pipol, or wea kosim nara pipol for foldaon, thru long raf fasin. So, iumi no sapraes taem Bible sei: “Earth hem fulap witim raf fasin.” (Genesis 6:11) Olketa haf god insaed kastom story, olsem Heracles and man bilong Babylon, Gilgamesh, barava olsem olketa Nephilim.
Lukim hao olketa kolem olketa Nephilim olketa “maeti man” and “olketa man wea garem bignem.” No olsem raeteous man Noah, wea stap long sem taem, olketa Nephilim no interest for apim nem bilong Jehovah. Olketa interest nomoa long bignem, glory, and wei wea pipol tingim olketa seleva. Thru long olketa maeti samting, wea raf fasin and wei for spillim blood insaed, olketa kasem bignem wea olketa aftarem from world wea no followim God. Olketa nao olketa maeti man long taem bilong olketa—pipol fraetem, respectim, and luk olsem no eniwan savve winim olketa.
Nomata olketa Nephilim and krangge angel dadi bilong olketa maet garem bignem long tingting bilong pipol bilong datfala taem, long eye bilong God olketa nating garem bignem. Hem barava heitim living bilong olketa. From diswan, God duim samting againstim olketa angel wea foldaon. Aposol Peter raet olsem: “God no hol bak for panisim olketa angel wea sin, bat, taem hem torowem olketa go long Tartarus, hem putim olketa long hol wea dark tumas for weitim judgment; and hem no hol bak for panisim world wea stap bifor, bat hem keepim Noah, wanfala man wea preach abaotem raeteous fasin, for stap sef witim sevenfala pipol taem hem mekem flood kam long world bilong pipol wea no followim hem.”—2 Peter 2:4, 5.
Long taem bilong Flood, olketa bighed angel change moa and go bak long spirit world bat witim shame. God panisim olketa taem hem tambuim olketa for tekem moa body bilong man. Evri Nephilim, olketa strongfala pikinini bilong olketa angel wea disobey, olketa dae. Noah and smol famili bilong hem nomoa winim datfala Flood.
Olketa Man wea Garem Bignem Distaem
Distaem, olketa god and haf god no wakabaot moa long earth. Nomata olsem, raf fasin kamap big tumas. Olketa buk, movie, television, and music mekhae long olketa man wea garem bignem distaem. Olketa hia nating ting long wei for lovem olketa enemy bilong olketa, for aftarem peace, for forgive, or for lusim raf fasin. (Matthew 5:39, 44; Romans 12:17; Ephesians 4:32; 1 Peter 3:11) Bat, pipol tinghae long olketa maeti man bilong distaem from strong bilong olketa and wei wea olketa savve faet, for pei bak, and changem raf fasin witim raf fasin wea moa big.a
Tingting bilong God abaotem kaen pipol olsem hem no change from taem bilong Noah. Jehovah no laekem pipol wea lovem raf fasin, and hem no lukim diswan olsem hapitaem tu. Man wea raetem psalm sing olsem: “Jehovah seleva hem lukluk gud long raeteous man and nogud man tu, and soul bilong Hem barava heitim eniwan wea lovem raf fasin.”—Psalm 11:5.
Difren Kaen Strong
Man wea barava difren from olketa maeti man bilong raf fasin hem man wea garem bignem winim eniwan, Jesus Christ, wanfala man bilong peace. Taem hem long earth hem “no duim raf fasin.” (Isaiah 53:9) Taem olketa enemy bilong hem kam for arrestim hem long garden bilong Gethsemane, olketa follower bilong hem garem samfala sword. (Luke 22:38, 47-51) Olketa savve kamap olsem wanfala sekson for faet for stopem olketa Jew for kasholem hem.—John 18:36.
Tru nao, aposol Peter aotem sword bilong hem for defendim Jesus, bat Jesus sei long hem: “Putim bak sword bilong iu long ples bilong hem, from olketa wea iusim sword bae dae long sword.” (Matthew 26:51, 52) Yes, raf fasin hem bornem raf fasin, wea showaot evritaem insaed history bilong olketa man. Witim chance for defendim hemseleva witim olketa samting for faet, Jesus garem narafala wei for defendim hemseleva. Then hem sei long Peter: “Iu ting mi kanduit askem Dadi bilong mi for givim kam winim twelvfala bigfala army bilong angel distaem?”—Matthew 26:53.
Winim wei for duim raf fasin or for lukaotem help from olketa angel, Jesus letem olketa wea bae killim hem dae for kasholem hem. Why nao olsem? Wanfala reason nao hem from hem savve hem no taem yet for Dadi bilong hem long heven for finisim nogud fasin long earth. Winim wei for duim samting seleva, Jesus trust long Jehovah.
Diswan no minim man hem wik bat hem showaot wei wea man barava strong long insaed. Jesus showimaot strong faith long wei wea Jehovah bae stretem samting long taem and wei bilong Hemseleva. From hem obey, Jesus kasem bignem wea mek-tu long Jehovah nomoa. Aposol Paul raet olsem abaotem Jesus: “Hem mekem hemseleva hambol and obey go kasem dae, yes, dae long wanfala torture stake. For disfala reason tu God putim hem long wanfala hae position and givim hem wanfala nem wea winim evri narafala nem, so long nem bilong Jesus evri knee mas bendaon, olketa long heven and olketa long earth and olketa andanit long graon, and evri tongue mas talemaot Jesus Christ nao hem Lord for givim glory long God wea hem Dadi.”—Philippians 2:8-11.
Promis Bilong God for Finisim Raf Fasin
Olketa tru Christian garem living wea followim example and olketa teaching bilong Jesus. Olketa no laekem or followim olketa man wea garem bignem and raf. Olketa savve hao long taem wea God markem, pipol olsem bae finis olowe, olsem olketa wicked pipol long taem bilong Noah.
God nao Creator bilong earth and olketa man. Hem tu garem full paoa. (Revelation 4:11) Sapos wanfala man wea judge hem garem paoa long saed bilong law for givim olketa judicial disison, God garem moa paoa for duim olsem. Respect bilong hem for olketa raeteous principle bilong hemseleva, and tu love wea hem garem for olketa wea lovem hem, bae muvim hem for finisim evri wicked fasin and pipol wea duim.—Matthew 13:41, 42; Luke 17:26-30.
Diswan bae lead go for peace olowe long earth, peace wea barava followim justice and raeteous fasin. Hem nao profesi abaotem Jesus Christ hem talem: “Wanfala pikinini hem born long iumi, wanfala son hem kasem iumi; and wei for rul olsem prince bae stap long shoulder bilong hem. And hem bae garem nem Nambawan Man For Givim Kaonsel, Maeti God, Dadi Bilong Olowe, Prince Bilong Peace. Bigfala rul bilong hem olsem prince and peace bae no savve finis, antap long throne bilong David and long kingdom bilong hem for mekem diswan stap gud and for strongim diswan thru long justice and raeteous fasin, start long disfala taem and gogo for olowe. Strong bilong Jehovah bilong olketa army bae duim diswan.”—Isaiah 9:6, 7.
So, olketa Christian garem gudfala reason for followim disfala kaonsel bilong bifor kam: “No jealous long man wea savve duim raf fasin, and no chusim eni wei bilong hem. Jehovah barava no laekem man wea savve trikim narafala man, bat Hem fren gud witim stretfala pipol.”—Proverbs 3:31, 32.
[Footnote]
a Olketa man insaed olketa video game and movie planti taem barava showimaot kaen raf fasin olsem, long wei wea tumas nao.
[Blurb long page 29]
PIPOL TINGHAE LONG OLKETA MAETI WAN BILONG TUDAY FROM STRONG AND WEI BILONG OLKETA FOR CHANGEM RAF FASIN WITIM BARAVA BIGFALA RAF FASIN
[Piksa Credit Line long page 26]
Alinari/Art Resource, NY