Wanem Nao Garem Barava Hae Price?
For garem wanfala samting wea garem hae price savve mekem man hapi. Bat wanem nao maet datwan? Staka selen? Olketa stael earring and nekles wea kost tumas? Bignem and hae position? Staka pipol tinghae tumas long olketa samting hia. For garem olketa samting olsem savve saportim living, mekem laef garem moa mining, or satisfaem feeling for win and for man luksavve long iumi. Waswe, iumi trae hard for kasem olketa samting hia and tingse olketa bae fulfillim olketa goal and hope bilong iumi for future?
PLANTI taem, wei wea pipol tinghae long wanfala samting hem depend long hao datfala samting hem fulfillim need or satisfaem feeling bilong olketa seleva. Iumi savve tinghae long olketa samting wea savve mekem gudfala feeling kamap and wea givim iumi hope for wanfala future wea sef. Iumi barava tinghae long olketa samting wea savve kwiktaem mekem iumi feel gud, kasem comfort, or mekem olketa narawan tinghae long iumi. Bat, iumi no tingim future sapos iumi tinghae long samting bikos hem satisfaem wanem iumi interest long hem and wantem nomoa, from diswan savve change evritaem. Long really wei, iumi tinghae long wanfala samting sapos iumi ting long hem olsem main need bilong iumi.
Wanem nao main need bilong iumi? Iumi no savve tinghae long eni samting sapos iumi no garem wanfala important samting—laef. Sapos iumi no laef, iumi bae no stap. King Solomon bilong Israel bifor raetem: “Olketa wea dae finis, olketa nating savve long eni samting . . . Nomoa eni waka or plan or savve or wisdom stap long Sheol [grev bilong olketa man].” (Ecclesiastes 9:5, 10) Sapos iumi dae, iumi mas lusim evri samting wea iumi garem. So main need bilong iumi hem for kasem samting wea mekem iumi stap laef. Wanem nao savve mekem iumi stap laef?
Wanem Nao Bae Mekem Iumi Stap Laef?
King Solomon sei: “Selen hem for protectim iumi.” (Ecclesiastes 7:12) Sapos iumi garem inaf selen, iumi bae savve kasem kaikai and wanfala naes haos. Selen maet savve mekem iumi enjoyim hapi for travel long olketa farawe ples. Hem savve givim iumi olketa need bilong iumi taem iumi no savve waka from wei for olo or sik. Staka gud samting savve kamaot from wei for garem selen. Bat, selen no savve mekem iumi go ahed for leaf. Aposol Paul kaonselem Timothy: “Givim order long olketa wea rich long disfala system for no praod, and for putim hope bilong olketa, no long riches wea bae finis, bat long God.” (1 Timothy 6:17) Evri selen long world kanduit baem laef for iumi.
Tingim disfala experience bilong wanfala man nem bilong hem Hitoshi. From hem growap insaed wanfala poor famili, Hitoshi barava laek for rich. Hem biliv tumas long paoa bilong selen gogo hem tingse hem savve baem love and loyal fasin bilong pipol witim selen. Then wanfala man kam long door bilong Hitoshi and askem hem sapos hem savve hao Jesus hem dae for hem. Disfala kwestin mekem Hitoshi for interest bikos hem feel olsem no eniwan bae willing for dae for man olsem hem. Hem go attendim wanfala pablik tok and hem sapraes for herem kaonsel for ‘keepim eye simpol.’ Man wea givim tok explainim hao wanfala “simpol” eye hem luk go long future and lukluk strong long olketa spiritual samting. (Luke 11:34) Winim wei for aftarem selen, Hitoshi hem start for putim wei for tinghae long olketa spiritual samting firstaem long laef bilong hem.
Olketa material samting savve givim iumi feeling for stedy and sef. Wei for garem planti samting savve mekem iumi no need for wari abaotem need bilong iumi evriday. Wanfala naes haos long gud area maet mekem iumi feel olsem iumi kasem gud samting from waka bilong iumi. Olketa stael kaleko and naes car savve mekem narawan for tinghae long iumi.
Hem wanfala blessing for ‘lukim gud samting from evri hard waka bilong iumi.’ (Ecclesiastes 3:13) And wei for garem staka hem savve mekem olketa wea iumi lovem for ‘garem isi living, kaikai, drink, stap hapi nao.’ Nomata olsem, gud samting wea iumi kasem from olketa material samting no savve stap olowe. Insaed wanfala warning againstim fasin for kavet, Jesus Christ sei: “Nomata sapos wanfala man garem planti samting laef bilong hem no kam from olketa samting wea hem garem.” (Luke 12:15-21) Nomata haomas samting iumi garem or kost bilong olketa, olketa kanduit givim iumi laef.
Olsem example, Liz, hem marit long man wea garem staka selen. Hem sei olsem: “Mifala garem haos wea luk naes and tufala car, and from mifala garem selen mifala free for enjoyim eni samting saed long material samting wea world savve offerim. . . Bat nomata olsem mi still wari saed long selen.” Hem explainim moa: “Mifala garem staka samting wea savve lus. Luk olsem taem iu garem moa samting, bae iu no feel sef.”
Planti laekem tu wei for kasem bignem and hae position from olketa samting hia savve bringim praise and honor. Insaed world, wei for win long waka hem samting wea pipol kavetem. Wei for mekem grow olketa spesol savve maet mekem iumi kasem wanfala bignem. Samfala maet praisem iumi, tinghae long olketa tingting bilong iumi, and trae hard for iumi mas laekem olketa. Evri samting hia savve mekem iumi feel hapi and satisfae. Bat gogo, bae hem savve finis. Solomon garem glory and paoa winim olketa nara king, bat hem talem witim sorre: “Pipol no rememberim wise wan winim stupid wan . . . Bae olketa forgetim evriwan.” (Ecclesiastes 2:16) Wei for kasem bignem or hae position no savve givim laef.
Wanfala man for wakem karving wea nem bilong hem Celo start for tinghae long wanfala samting wea garem hae price winim wei for kasem bignem. From hem savve tumas, hem fit for go skul for mekem savve bilong hem grow. No longtaem olketa niuspepa and olketa man wea savve long art praisem waka bilong hem. Planti long olketa karving bilong hem olketa showim long olketa main taon bilong Europe. Celo sei: “Mi mas tok tru hao for lelebet taem art nao hem barava important tumas long laef bilong mi. Bat gogo, mi luksavve hao sapos mi go ahed for aftarem waka bilong mi bae hem olsem mi trae for servem tufala masta. (Matthew 6:24) Mi barava luksavve hao samting wea important tumas for mi duim nao hem for preach abaotem gud nius bilong kingdom. So mi disaed seleva for lusim waka bilong mi for wakem karving.”
Wanem Nao Garem Barava Hae Price?
Taem iumi tingim hao no eni samting hem garem mining or hae price sapos man no laef, wanem nao bae savve mekem iumi go ahed for laef? Evri laef start kam long Jehovah God. (Psalm 36:9) Tru nao, “from hem nao iumi garem laef and iumi wakabaot and stap.” (Acts 17:28) Hem givim laef olowe olsem present for olketa wea hem lovem. (Romans 6:23) Wanem nao iumi mas duim for fit for kasem disfala present?
For kasem present bilong laef olowe hem depend long wei wea iumi fren klos witim Jehovah. Dastawe, for kasem favor bilong hem garem hae price winim eni nara samting wea iumi maet garem. Taem iumi kasem, iumi bae garem hope for trufala hapi for olowe. Bat sapos iumi no garem favor bilong God, bae iumi feisim dae for olowe. Hem klia tumas hao bae iumi barava tinghae tumas long eni samting wea savve helpem iumi for kasem gudfala wei for fren witim Jehovah.
Wanem Nao Iumi Mas Duim
Wei wea iumi savve win hem depend long wei wea iumi kasem savve. Ples for kasem stretfala savve hem nao Word bilong Jehovah, Bible. Bible nomoa savve talem iumi wanem iumi need for duim for mekem God hapi. Dastawe iumi need for studyim gud olketa scripture. Samting wea kamaot from wei for waka hard for lane abaotem Jehovah God and Jesus Christ hem nao ‘savve wea minim laef olowe.’ (John 17:3) Kaen savve olsem hem wanfala samting wea garem hae price wea iumi mas lovem tumas!—Proverbs 2:1-5.
Savve wea iumi kasem from Word bilong God savve redyim iumi for kasem next samting—showimaot faith long Jesus Christ. Jehovah talem hao evriwan wea kam long hem mas kam thru long Jesus. (John 14:6) For tok stret, “salvation no kam thru long eni narawan.” (Acts 4:12) Wei wea bae iumi stap laef hem no depend long ‘silver or gold . . . , bat long spesol blood bilong Christ.’ (1 Peter 1:18, 19) Iumi mas showimaot faith bilong iumi taem iumi bilivim olketa teaching bilong Jesus and followim example bilong hem. (Hebrews 12:1-3; 1 Peter 2:21) Sakrifaes bilong hem barava important! Wei for mekius long olketa gud samting wea kamaot from diswan bae affectim future bilong olketa man for olowe. Taem hem iusim evribit for saed bilong iumi, bae iumi kasem present wea garem hae price wea hem nao laef olowe.—John 3:16.
Jesus sei: “Iu mas lovem Jehovah God bilong iu witim full heart bilong iu and witim full soul bilong iu and witim full mind bilong iu.” (Matthew 22:37) For lovem Jehovah minim “iumi obeyim evri komandment bilong hem.” (1 John 5:3) Olketa komand bilong hem talem iumi for mas separate from world, keepim stret fasin, and loyal for saportim Kingdom bilong hem. Hem nao hao iumi savve “chusim laef” winim dae. (Deuteronomy 30:19) Sapos iumi ‘kam klos long God bae hem kam klos long iumi.’—James 4:8.
Wei for kasem promis bilong God hem winim eni riches long world. Olketa wea garem favor bilong God nao olketa barava rich pipol long earth! So iumi mas waka hard for kasem rich samting wea garem really hae price—wei wea Jehovah appruvim iumi. So barava letem toktok bilong aposol Paul affectim iu: “Aftarem raeteous fasin, fasin for lovem God, faith, love, fasin for stand strong, kwaet fasin. Faetem nambawan faet bilong faith, hol strong long laef olowe.”—1 Timothy 6:11, 12.
[Olketa Piksa long page 21]
Wanem nao iu tinghae tumas long hem? Selen, olketa material samting, bignem, or nara samting?
[Piksa long page 23]
Iumi need for studyim gud olketa Scripture