Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w02 2/15 pp. 13-17
  • Olketa Bin Deal Witim Nila Long Body

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Olketa Bin Deal Witim Nila Long Body
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2002
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Why Olketa Test Hem Olsem Nila
  • Olketa Nila wea Kasem Mephibosheth
  • Nehemiah Deal Witim Olketa Test wea Kasem Hem
  • Planti Nara Faithful Wan Deal Witim Nila Long Body
  • Waswe, Enitaem Iu Feel Olsem Pipol No Laekem Iu?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2011
  • “Nila wea Stap Long Body” Bilong Paul
    Christian Laef and Ministry Bilong Iumi—Meeting Buk—2019
  • Deal Witim “Wanfala Nila Long Body”
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2002
  • Kwestin From Reader
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)——2022
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2002
w02 2/15 pp. 13-17

Olketa Bin Deal Witim Nila Long Body

“Mi kasem wanfala nila long body bilong mi, wanfala angel bilong Satan, for go ahed for slapem mi.”—2 CORINTHIANS 12:7.

1. Wanem nao samfala problem wea pipol feisim distaem?

WASWE, iu go ahed for stragol witim wanfala test? Sapos olsem, no iuseleva nomoa kasem. Long olketa “nogud taem wea hard for deal witim” distaem, olketa faithful Christian go ahed for deal witim strongfala wei for againstim olketa, famili problem, sik, wari saed long selen, sorre saed long feeling, samwan olketa lovem hem dae, and olketa narafala challenge. (2 Timothy 3:1-5) Long samfala kantri, laef bilong planti stap long danger from wei for short long kaikai and war.

2, 3. Wanem wei for tingim nogud saed nao savve kamap taem iumi feisim olketa problem wea olsem nila, and hao nao datwan maet danger samting?

2 Olketa problem olsem savve mekem man feel olsem hem draon, especially sapos tu-thri hard samting happen wantaem. Lukim samting wea Proverbs 24:10 hem talem: “Waswe, iu feel wikdaon long day bilong trabol? Paoa bilong iu bae smol.” Tru nao, wei for feel wikdaon long olketa test savve mekem strong bilong iumi barava katdaon and hem spoelem wei wea iumi disaed for go ahed strong kasem end. Long wanem wei?

3 Wei for feel wiki savve mekem iumi lusim wei for lukim samting long kliafala wei. Olsem example, hem isi for iumi ting ova tumas long olketa hard samting wea kasem iumi and start for feel sorre for iumiseleva. Samfala maet krae olsem long God, “Why nao iu letem diswan for happen long mi?” Sapos wei for ting long nogud saed olsem hem start for grow insaed heart bilong man, diswan savve aotem hapi and trust bilong hem. Servant bilong God savve kamap barava wikdaon go kasem taem wea hem maet givap tu long wei for “faetem nambawan faet bilong faith.”—1 Timothy 6:12.

4, 5. Long samfala taem, hao nao Satan hem insaed olketa problem bilong iumi, bat iumi sure long wanem samting?

4 Jehovah God hem no kosim olketa test wea kasem iumi. (James 1:13) Samfala test kasem iumi bikos iumi trae for faithful long hem. Tru nao, evriwan wea servem Jehovah mekem olketa seleva kamap target bilong main enemy bilong hem, Devil Satan. Insaed lelebet taem wea hem still garem, datfala wicked “god bilong disfala system” hem trae for mekem eniwan wea lovem Jehovah for givap for duim will bilong Hem. (2 Corinthians 4:4) Satan mekem bigfala wei for safa kasem full sekson bilong olketa brata bilong iumi raonem world. (1 Peter 5:9) Tru, Satan no kosim evri problem bilong iumi, bat hem savve iusim olketa problem wea iumi feisim, for mekem iumi wikdaon go moa.

5 Bat, nomata hao strong nao Satan and olketa tul bilong hem for faet, iumi savve winim hem! Why nao iumi sure long datwan? Bikos Jehovah God nao faet for iumi. Hem mek sure olketa servant bilong hem savve long olketa teknik bilong Satan. (2 Corinthians 2:11) Tru nao, Word bilong God talem iumi planti samting abaotem olketa test wea kasem olketa tru Christian. For test wea kasem aposol Paul, Bible iusim toktok “nila long body.” Why nao olsem? Taem iumi lukim hao Word bilong God explainim datfala toktok, then bae iumi lukim hao no iumiseleva nomoa needim help bilong Jehovah for winim olketa test.

Why Olketa Test Hem Olsem Nila

6. Wanem nao Paul minim taem hem sei “nila long body,” and wanem nao maet datfala nila?

6 Bihaen Paul winim planti hardfala test, hem raet olsem: “Mi kasem wanfala nila long body bilong mi, wanfala angel bilong Satan, for go ahed for slapem mi, mekem mi no feel praod tumas.” (2 Corinthians 12:7) Wanem nao disfala nila long body bilong Paul? Wanfala nila wea go insaed body bilong man hem savve soa fogud. So datfala tokpiksa showimaot samting wea mekem Paul feel pain—maet saed long body, feeling, or tufala evriwan. Maet Paul garem eye problem or eni nara sik long body. Or datfala nila maet hem samfala wea challengem wei wea Paul fit olsem wanfala aposol and daotem waka wea hem duim for preach and teach. (2 Corinthians 10:10-12; 11:5, 6, 13) Nomata wanem samting, datfala nila hem stap witim Paul and no savve finis.

7, 8. (a) Wanem nao disfala toktok “go ahed for slapem” hem showimaot? (b) Why nao hem important for iumi deal witim eni nila wea spoelem iumi distaem?

7 Lukim wei wea Paul sei datfala nila go ahed for slapem hem. Interesting samting, Greek word wea Paul iusim long hia hem kam from word “knuckle” bilong hand. Long Matthew 26:67 hem iusim word hia long really wei and long 1 Corinthians 4:11 long tokpiksa wei. Long olketa verse hia, hem givim idea bilong wei for hitim man witim hand. From strongfala heit wea Satan garem for Jehovah and olketa servant bilong Hem, iumi sure Devil hem hapi from wanfala nila hem go ahed for slapem Paul. Distaem, Satan hem hapi tu taem iumi kasem nila long body.

8 So, olsem Paul, iumi need for savve long wei for deal witim olketa nila olsem. Wei for duim olsem savve sevem laef bilong iumi! Remember, Jehovah laekem iumi for laef olowe insaed long niu world bilong hem, wea olketa problem olsem bae nating kasem iumi moa. For helpem iumi kasem disfala nambawan reward, God givim iumi planti example insaed holy Word bilong hem, Bible, wea showimaot hao olketa faithful servant bilong hem win for deal witim olketa nila long body bilong olketa. Olketa hia man nating, wea no perfect olsem iumi tu. Wei for tingim samfala midolwan disfala “bigfala cloud bilong olketa witness” savve helpem iumi for “ran witim fasin for go ahed strong long datfala resis wea stap front long iumi.” (Hebrews 12:1) Wei for ting raonem olketa test wea olketa stand strong long hem savve buildimap wei wea iumi sure iumi savve deal witim eni nila wea Satan maet iusim againstim iumi.

Olketa Nila wea Kasem Mephibosheth

9, 10. (a) Hao nao Mephibosheth kasem wanfala nila long body? (b) Wanem kaenfala fasin nao King David showimaot long Mephibosheth, and hao nao iumi savve followim David?

9 Tingim Mephibosheth, son bilong Jonathan, datfala fren bilong David. Taem Mephibosheth hem faev year, olketa herem nius hao dadi bilong hem, Jonathan, and grandadi bilong hem, King Saul, tufala dae. Woman wea lukaftarem datfala boy hem fraet fogud. Hem “karem hem . . . , bat taem woman hia ranawe from hem fraet, boy hia foldaon and hem kamap disable.” (2 Samuel 4:4) Wei wea hem disable masbi olsem wanfala nila for Mephibosheth taem hem growap.

10 Samfala year bihaen, King David, from bigfala love for Jonathan, showimaot loving-kaeness long Mephibosheth. David givim evri property bilong Saul long hem and markem servant bilong Saul, Ziba for lukaftarem land hia. David sei olsem tu long Mephibosheth: ‘Iu bae kaikaim bred long tebol bilong mi evritaem.’ (2 Samuel 9:6-10) Iumi sure loving-kaeness bilong David hem barava comfortim Mephibosheth and help for daonem pain bilong wei wea hem disable. Datwan hem gudfala example! Iumi shud showimaot kaenfala fasin long olketa wea mas go ahed for deal witim nila long body.

11. Wanem nao Ziba talem abaotem Mephibosheth, bat hao nao iumi savve samting wea hem talem hem laea toktok? (Lukim footnote.)

11 Bihaen moa, Mephibosheth mas deal witim narafala nila long body. Servant bilong hem Ziba tok laea againstim hem long King David, wea ranawe from Jerusalem long datfala taem bikos son bilong hem, Absalom, againstim hem. Ziba sei Mephibosheth no loyal dastawe hem no lusim Jerusalem, from hem hope hem nao bae kamap king.a David bilivim laea toktok bilong Ziba and givim evri property bilong Mephibosheth long datfala conman Ziba!—2 Samuel 16:1-4.

12. Hao nao Mephibosheth deal witim problem wea hem kasem, and hem nambawan example for iumi long wanem samting?

12 Nomata olsem, taem Mephibosheth meetim David, hem talem datfala king samting wea really happen. Hem bin redy for go witim David bat Ziba trikim hem and sei hem nao bae go. Waswe, David stretem disfala rong? Lelebet. Hem divaedem datfala property midolwan long tufala. Diswan hem narafala nila long body bilong Mephibosheth. Waswe, hem feel nogud tumas long diswan? Waswe, hem tok againstim samting wea David disaedem, and sei datwan hem no stret? Nomoa, hem hambol for followim samting wea king laekem. Hem ting long gud saed, hem hapi from king wea fit for rul long Israel hem kam bak sef. Mephibosheth showimaot nambawan example bilong wei for go ahed strong nomata hem disable, man tok laea againstim hem, and hem no kasem samting wea hem fit for kasem.—2 Samuel 19:24-30.

Nehemiah Deal Witim Olketa Test wea Kasem Hem

13, 14. Wanem nao olketa nila wea Nehemiah mas deal witim taem hem go bak for buildim moa olketa wall bilong Jerusalem?

13 Tingim olketa tokpiksa nila wea Nehemiah stand strong long hem taem hem go bak long taon bilong Jerusalem wea no garem wall raonem long mek-faev century B.C.E. Taem hem kasem datfala taon, no eni protection hem stap, olketa Jew wea go bak olketa olabaot, feel wiki, and no klin long eye bilong Jehovah. Nomata hem kasem paoa from King Artaxerxes for buildim moa olketa wall bilong Jerusalem, Nehemiah faendaot hao olketa bigman bilong olketa kantri wea stap klosap heitim samting wea hem kasem komand for duim. “Olketa ting hem nogud samting tumas for wanfala man kam for duim samting wea gud for olketa son bilong Israel.”—Nehemiah 2:10.

14 Sekson hia wea againstim hem iusim full paoa bilong olketa for stopem waka bilong Nehemiah. Toktok for spoelem hem, laea, wei for mekem hem feel fraet—insaed diswan wei for iusim olketa spy for mekem hem wikdaon—masbi olsem wanfala nila long body wea no savve aot. Waswe, hem letem olketa trik bilong olketa enemy hia for mekem hem givap? Nomoa nao! Hem putim full trust bilong hem long God and no wikdaon. So, taem olketa finis for buildim moa olketa wall bilong Jerusalem, diswan pruvim loving saport wea Jehovah givim long Nehemiah.—Nehemiah 4:1-12; 6:1-19.

15. Wanem nao olketa problem midolwan olketa Jew wea mekem Nehemiah barava feel nogud?

15 Olsem governor, Nehemiah mas stragol tu witim planti problem wea kamap midolwan pipol bilong God. Olketa hard samting hia olsem nila wea mekem hem feel nogud tumas bikos olketa affectim wei wea pipol hia fren witim Jehovah. Olketa rich pipol askem bigfala interest, olketa poor brata bilong olketa mas sellim land and pikinini olsem slave for peim kaon bilong olketa and tu tax for olketa long Persia. (Nehemiah 5:1-10) Planti Jew brekem Sabbath and fail for saportim olketa Levite and temple. And tu, samfala maritim “olketa Ashdodite, Ammonite and Moabite waef.” Diswan mekem Nehemiah barava feel pain! Bat no eni nila hia mekem hem givap. Evritaem need kamap, hem duim samting wea strong for saportim olketa raeteous law bilong God. Olsem Nehemiah, iumi tu mas no letem fasin bilong nara pipol wea no faithful for mekem iumi wikdaon for duim loyal service long Jehovah.—Nehemiah 13:10-13, 23-27.

Planti Nara Faithful Wan Deal Witim Nila Long Body

16-18. Hao nao problem saed long famili kasem Isaac and Rebekah, Hannah, David, and Hosea?

16 Bible garem planti nara example bilong pipol wea deal witim olketa nogud samting wea olsem nila. Wanfala wea planti kasem nao hem olketa famili problem. Tufala waef bilong Esau “mekem Isaac and Rebekah [dadi and mami bilong Esau] feel nogud tumas.” Gogo Rebekah sei hem heitim laef bilong hem witim tufala woman hia. (Genesis 26:34, 35; 27:46) Tingim tu Hannah wea Peninnah, nara waef bilong hasband bilong hem, “mekem hem feel nogud tumas” bikos Hannah no savve bornem pikinini. Maet Hannah kasem diswan planti taem long taem wea olketa stap long haos. Peninnah tokspoelem hem tu long pablik—front long olketa relative and fren—taem famili go long festival long Shiloh. Diswan olsem hem pushim datfala nila go deep insaed long body bilong Hannah.—1 Samuel 1:4-7.

17 Tingim samting wea David mas deal witim bikos dadi-in-law bilong hem, King Saul, barava jealous. For stap laef, David mas stap insaed olketa cave long wilderness bilong En-gedi, wea hem mas klaemap olketa steep rok and danger ples. Wei wea diswan hem no followim justice hem masbi samting wea mekem hem feel nogud tumas, bikos hem no duim eni rong samting againstim Saul. Nomata olsem, David mas ranawe and haed for planti year—evri samting hia bikos long jealous fasin bilong Saul.—1 Samuel 24:14, 15; Proverbs 27:4.

18 Tingim famili problem wea kasem profet Hosea. Waef bilong hem duim adultery. Dirty fasin wea hem duim masbi olsem nila insaed heart bilong Hosea. And hem mas feel nogud go moa taem woman hia bornem tufala pikinini from fornication bilong hem!—Hosea 1:2-9.

19. Wanem persecution nao kasem profet Micaiah?

19 Narafala nila long body hem persecution. Tingim experience bilong profet Micaiah. Taem hem lukim wicked King Ahab tan go long olketa false profet and Ahab barava bilivim laea toktok bilong olketa, diswan masbi mekem raeteous soul bilong Micaiah feel nogud tumas. Then, taem Micaiah talem Ahab hao evri profet hia story thru long “wanfala giaman spirit,” wanem nao leader bilong olketa giaman man hia hem duim? Hem ‘slapem Micaiah long feis bilong hem’! Worse go moa hem samting wea Ahab duim taem hem herem warning bilong Jehovah abaotem wei wea faet for tekem bak Ramoth-gilead bae fail. Ahab givim order for olketa torowem Micaiah insaed prison and katem daon kaikai wea olketa givim long hem. (1 Kings 22:6, 9, 15-17, 23-28) Tingim tu Jeremiah and samting wea hem kasem from pipol wea persecutim hem.—Jeremiah 20:1-9.

20. Wanem nao olketa nila wea Naomi mas stand strong long hem, and hao nao hem kasem reward?

20 Wei for lusim samwan wea iumi lovem hem nara nogud samting wea savve olsem nila long body. Naomi mas stand strong taem hasband and tufala son bilong hem dae. Hem still feel nogud tumas taem hem go bak long Bethlehem. Hem talem olketa fren bilong hem for no kolem hem Naomi, bat Mara, wea showimaot saoa feeling wea hem garem from samting wea kasem hem. Nomata olsem, gogo, Jehovah givim hem reward bilong wanfala granson wea kamap wanfala insaed laen bilong Messiah.—Ruth 1:3-5, 19-21; 4:13-17; Matthew 1:1, 5.

21, 22. Hao nao Job lusim planti samting, and wanem nao hem duim taem diswan kasem hem?

21 Tingim bigfala seke wea Job kasem taem hem herem hao tenfala pikinini bilong hem seknomoa dae, and hem lusim tu evri animal and servant bilong hem. Kwiktaem nomoa hem luk olsem full world bilong hem foldaon! Then, taem Job still feel nogud tumas long olketa trabol hia, Satan mekem hem kasem sik. Maet Job tingse disfala nogud sik bae killim hem dae. Pain bilong hem big tumas gogo hem sei bae hem moabeta for hem dae.—Job 1:13-20; 2:7, 8.

22 Antap long evri samting hia waef bilong hem, from hem feel sorre tumas and safa, kam long Job and sei: “Cursim God and dae!” Diswan hem wanfala nila insaed body bilong hem wea barava feel soa finis! Then, thrifala fren bilong Job, no comfortim hem bat attakim hem witim enikaen stael toktok, accusim hem for sei from hem duim sin haed nao dastawe hem kasem disfala nogud samting. Hem olsem olketa rong samting wea olketa talem hem pushim olketa nila hia go moa deep insaed long body bilong hem. Tingim tu hao Job no savve why nao olketa barava nogud samting hia happen long hem; and hem no savve tu hao hem bae laef. Nomata olsem, “long evri samting hia Job hem no sin or sei eni nogud samting kam from God.” (Job 1:22; 2:9, 10; 3:3; 14:13; 30:17) Nomata planti nila kasem hem long semtaem, hem nating givap for followim faithful wei. Datwan barava encouragem iumi!

23. Why nao olketa faithful wan wea iumi just storyim fit for deal witim olketa difren nila long body?

23 For join witim olketa example wea iumi just storyim, staka moa example stap. Bible garem planti moa. Evri faithful servant hia mas deal witim tokpiksa nila bilong olketa seleva. And olketa feisim planti problem! Nomata olsem, evriwan garem sem samting. No eniwan long olketa givap long service bilong olketa for Jehovah. Nomata olketa kasem nogud test, olketa winim Satan long strong wea Jehovah givim for olketa. Hao? Next article bae ansarem disfala kwestin and showim hao iumi tu savve deal witim eni samting wea olsem nila long body bilong iumi.

[Footnote]

a Nogud plan olsem hem no fitim fasin bilong man olsem Mephibosheth wea hambol and tinghae long David. Hem savve gud long faithful laef bilong dadi bilong hem, Jonathan. Nomata hem son bilong King Saul, Jonathan hem hambol for luksavve long David olsem man wea Jehovah chusim for king ovarem Israel. (1 Samuel 20:12-17) Olsem dadi wea fraet long God and wanfala loyal fren bilong David, Jonathan no savve teachim young son bilong hem, Mephibosheth, for aftarem paoa olsem king.

Hao Nao Bae Iu Ansa?

• Why nao olketa problem wea iumi feisim savve olsem olketa nila long body?

• Wanem nao samfala nila wea Mephibosheth and Nehemiah mas stand strong long hem?

• Which wan long olketa Bible example bilong olketa man and woman wea go ahed strong nomata olketa garem difren nila long body nao barava muvim iu, and why nao olsem?

[Olketa Piksa long page 15]

Mephibosheth mas deal witim wei for disable, man tok laea againstim hem, and wei for no kasem samting wea hem fit for kasem

[Piksa long page 16]

Nehemiah go ahed strong nomata pipol againstim hem

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem