“Wanfala Long Olketa Nambawan Samting wea Man Wakem”
TAEM olketa buildim temple bilong Jehovah long Jerusalem long taem wea King Solomon hem rul samting olsem 3,000 year bifor, wanfala basin for wata wea barava luk naes wea olketa wakem from copper hem stap front long door bilong temple. Hevi bilong hem winim 30 ton and hem fit for garem 40,000 liter wata insaed. Nem bilong disfala mamaeti basin hem molten sea. (1 Kings 7:23-26) Albert Zuidhof wea waka bifor olsem technical officer long National Research Council of Canada sei olsem insaed magasin Biblical Archeologist: “For sure diswan hem wanfala long olketa nambawan samting wea man wakem long datfala Hebrew nation.”
Hao nao olketa wakem datfala molten sea? Bible hem sei: “Long distrik bilong Jordan, king hem wakem olketa [copper samting] insaed long wanfala clay sheip.” (1 Kings 7:45, 46) Zuidhof sei: “Olketa maet wakem long sem wei wea samfala distaem iusim for wakem olketa bigfala copper bell.” Hem sei hao insaed diswan hem wei for iusim tufala clay sheip wea luk olsem datfala basin, wanfala for insaed and narawan for aotsaed. And midolwan tufala sheip hia wea drae olketa kapsaetem go datfala copper wea melt finis. Then last samting olketa duim hem for brekem tufala clay sheip hia.
From size and hevi bilong datfala molten sea hem barava big tumas olketa mas garem spesol savve for wakem diswan. Tufala clay sheip hia, insaed and aotsaed, mas fit for holem hevi bilong 30 ton bilong copper wea olketa meltim, and olketa mas kapsaetem go wantaem and no stop, sapos nomoa bae hem garem olketa krak. Diswan maet minim olketa mas garem olketa bigfala fire wea join tugeta mekem olketa savve kapsaetem datfala copper wea olketa meltim go insaed datfala sheip wea olketa wakem finis. Datwan hem bigfala waka!
Taem hem prea long dedication bilong datfala temple, King Solomon talem hao Jehovah God nao datwan wea fit for kasem praise for wakem datfala temple, taem hem sei: “Iu mekem promis hia witim mouth bilong iu and iu fulfillim witim hand bilong iu.”—1 Kings 8:24.