Why Nao Staka Pipol No Garem Common Sense?
WANFALA man hem lukim nara man duim samting and sei: “Man hia hem hao ia? Hem shud savve finis.” Nara man hem tan raon, sekem hed bilong hem and sei, “Sapos hem garem lelebet common sense bae hem no duim datwan.” Waswe, iu herem samfala tok olsem? Bat, wanem nao “common sense”?
Datfala word “sense” hem minim “wei for savve,” “for minim samting,” and “wisdom wea savve helpem man.” Hem minim man fit for iusim tingting for disaedem samting followim savve. Common sense hem minim iumi mas iusim gud tingting. Plande pipol nating savve iusim tingting bilong olketa. Evriting wea olketa duim hem followim nao radio, television, niuspepa, olketa fren, or tingting bilong nara pipol.
World distaem no garem common sense. Dastawe wanfala man hem sei olsem: ‘Tru samting nao, staka pipol no garem common sense.’ Hao nao iumi savve kasem common sense? Wanem gud samting nao iumi savve kasem from disfala fasin?
Hao Nao for Kasem?
Iumi fit for kasem common sense, bat diswan needim taem, wei for tingting gud abaotem samting, and waka hard for mekem grow gudfala tingting. For helpem iumi kasem common sense, tingim thrifala samting hia.
Studyim Bible, and followim advaes bilong hem. Bible wea hem iusim nambawan toktok and kliafala wei for explainim samting, hem barava gudfala tul for helpem man kasem wisdom and common sense. (Ephesians 1:8) Olsem example, aposol Paul encouragem olketa Christian brata olsem: “Evri samting wea tru, evri samting wea important, evri samting wea raeteous, evri samting wea klin, evri samting wea iumi fit for lovem, evri samting wea pipol tok gud abaotem, evri gud samting and evri samting wea fit for kasem praise, gohed for tingim evri samting hia.” (Philippians 4:8) Sapos iumi followim disfala advaes, bae iumi kasem common sense.
Lane from samting wea happen long iu. Common sense hem join witim samting wea happen long laef bilong iu. Wanfala man from Switzerland for raetem poem hem sei: “Common sense hem . . . kam from samting wea happen long iu and kliafala savve abaotem olketa samting wea iu feisim long laef.” Tru nao, “eniwan wea no garem savve hem bilivim evri toktok, bat man wea wise hem ting raonem wanem hem duim.” (Proverbs 14:15) Common sense savve grow thru long wei for ting raonem samting, kasem training, and samting wea happen long iu. Gogo, iumi savve lane for duim samting long wei wea hem moabeta. Bat wei for hambol nao bae mekem iumi lane from olketa mistek bilong iumi. Wei wea pipol mekhae long olketa seleva, praod, and bighed long olketa last day distaem no showimaot common sense.—2 Timothy 3:1-5.
Chusim olketa fren long wise wei. Olketa fren bilong iumi savve spoelem or helpem wei wea iumi iusim wisdom and common sense. Proverbs 13:20 hem sei: “Man wea wakabaot witim wise pipol bae kamap wise, bat man wea kaban witim krangge pipol bae kasem trabol.” Iumi no need for acceptim tingting or idea bilong pipol wea no obeyim God and no laek lisin long Word bilong hem. Proverbs 17:12 hem storyim olsem: “Hem moabeta for man meetim wanfala bear wea lusim olketa pikinini bilong hem, winim wei for meetim wanfala stupid man.”
Hao Nao Hem Helpem Iumi?
Wei for mekem grow common sense savve helpem man. Hem mekem laef barava interesting and no westem taem bilong iumi. Hem savve daonem tu nogud feeling wea iumi kasem taem iumi no tingting gud fastaem then duim samting. Olketa wea no iusim common sense mekem laef bilong olketa seleva barava hard. Bible hem sei: “Hard waka bilong olketa krangge man hem mekem olketa seleva taed.” (Ecclesiastes 10:15) Olketa kaen man olsem savve waka hard and kamap taed narawe; bat olketa nating duim eni samting wea savve helpem olketa.
Bible garem plande advaes wea savve helpem man abaotem wei for story tugeta, klin, waka, wei for deal witim poor living, and staka nara samting long laef. Plande million pipol talem hao wei wea laef bilong olketa win or fail, hem depend long wei wea olketa followim olketa Bible principle wea helpem olketa for showimaot wisdom.
Iumi savve duim moa samting taem iumi iusim common sense winim wei for followim olketa instruction or rul nomoa. Hem helpem iumi for fulfillim olketa responsibility bilong iumi. Nomata olsem, common sense hem no minim iumi no need for kasem moa savve. Proverbs 1:5 hem sei: “Wanfala wise man bae lisin and kasem moa instruction.” Iumi mas lane for ting raonem information wea iumi kasem, and garem stretfala tingting abaotem datwan. Diswan helpem iumi for “wakabaot long wisdom.”—Proverbs 28:26.
Wei for no ova tumas hem join witim common sense. Nomata maet iumi laek for duim staka samting, iumi need for iusim gudfala tingting and duim nomoa wanem hem fitim strong bilong iumi. Hem tru, aposol Paul talem iumi for garem “staka samting for duim long waka bilong Lord.” (1 Corinthians 15:58) Nomata olsem, disfala kaonsel mas balance witim principle long Ecclesiastes 9:4: “Dog wea laef hem moabeta winim lion wea dae finis.” For lukaftarem gud health bilong iumi taem iumi servem Jehovah bae mekem iumi stap longfala taem and gohed strong. Common sense savve helpem iumi for garem balance, mekem iumi gohed for duim olketa important samting and hapi nomoa. Tru nao, iumi kasem plande gud samting from common sense.
[Piksa long page 14]
Staka gudfala advaes stap long Bible
[Piksa long page 15]
Iumi savve kasem common sense from wei for ting raonem samting, training, and samting wea happen long iumi