Man wea Changem Laef Bilong Staka Pipol
Staka billion pipol laef long earth gogo olketa dae. Staka long olketa no duim eni spesol samting for pipol tingim olketa olowe. Bat samfala duim samting wea changem laef bilong pipol, and maet laef bilong iu tu.
IU WEKAP long morning and iu redi for go waka. Iu onem laet mekem iu savve redi. Iu tekem wanfala buk or magasin for iu readim long bas. Iu no forget for drinkim tu antibiotic medicine wea doctor givim for finisim sik bilong iu. Iu no kasem yet ples wea iu waka bat iu kasem staka gud samting finis from wanem samfala man wea garem bignem duim.
Michael Faraday Hem born long England long year 1791. Hem nao physicist wea wakem electric motor and dynamo. Disfala dynamo hem machine wea changem mechanical paoa for kamap electric paoa. From hem wakem olketa samting hia dastawe iumi garem electric paoa long staka ples distaem.
Ts’ai Lun Hem wanfala bigman wea waka long imperial kot long China. Long samting olsem 105 C.E., hem nao man wea startim wankaen wei for wakem staka pepa.
Johannes Gutenberg Long samting olsem year 1450, disfala man from Germany hem wakem firstfala printing machine wea iusim movable type. Hem no kostim staka selen for printim olketa samting long datfala machine. Datwan mekem staka pipol savve read abaotem staka difren samting.
Alexander Fleming Long year 1928, disfala man from Scotland wea duim research, hem wakem antibiotic medicine wea hem nemim penicillin. Staka pipol long world drinkim olketa antibiotic medicine for finisim olketa sik wea bacteria kosim.
Iumi luksavve olketa samting wea tu-thri man wakem hem barava helpem staka billion pipol for garem gudfala living or for garem gudfala health.
Bat wanfala man wea stap bifor tu duim samting wea winim evri man. Hem no duim eni spesol samting saed long science or medicine. Bat disfala man wea kam from famili wea poor nomoa hem talem wanfala message wea givim hope long staka pipol and strongim olketa nomata hem dae klosap 2,000 year go finis. Taem iumi lukim hao message bilong hem barava helpem pipol long world, plande pipol bae agree hao hem nao man wea barava changem laef bilong staka pipol.
Man wea iumi storyim nao hem Jesus Christ. Wanem message nao hem preach abaotem? And hao nao datfala message savve helpem iu?