Kaenfala Toktok Mekem Iumi Fren Gud Tugeta
“Iufala mas talem kaenfala toktok evritaem.”—COL. 4:6.
1, 2. Wanem gud samting nao kamap taem brata story long kaenfala wei?
WANFALA brata sei: “Taem mi preach long haos tu haos, mi meetim wanfala man wea start for kros tumas and mouth bilong hem seksek and full body tu. Mi trae for story isisi witim hem from Bible bat hem kros go moa. Waef and pikinini tu start for tok spoelem mi, so mi savve mi mas go nao. Mi talem olketa mi no kam for mek trabol and bae mi go. Mi showim Galatians 5:22, 23 wea story abaotem love, wei for hambol, kontrolem seleva, and peace. Then mi go nao.
2 “Taem mi go long olketa haos long narasaed road, mi lukim famili hia sidaon long front ladder long haos bilong olketa. Olketa kolem mi. Mi tingting olsem, ‘Wanem moa bae olketa talem?’ Man hia laek givim cold wata for mi drink. Hem sei sorre from hem tok spoelem mi and praisem mi bikos mi garem strong faith. Mi lusim olketa and olketa no kros moa long mi.”
3. Taem pipol kros long iumi, why nao iumi mas kontrolem kros bilong iumi?
3 From pipol kasem staka hevi distaem, plande taem iumi savve meetim pipol wea kros. Hem savve happen tu long ministry. Long taem olsem, iumi mas ‘hambol and showimaot iumi respectim olketa.’ (1 Pet. 3:15) Sapos datfala brata kros long man hia, luk olsem hem hard tumas for datfala man changem tingting bilong hem and maet hem kros go moa. Bat from brata kontrolem hemseleva and story long kaenfala wei, gud samting nao kamaot.
Story Long Kaenfala Wei
4. Why nao iumi mas talem kaenfala toktok?
4 Nomata iumi story witim olketa long kongregeson, long famili, or long nara pipol, iumi mas followim kaonsel bilong Paul. Hem sei: “Iufala mas talem kaenfala toktok evritaem, and toktok bilong iufala mas garem solt.” (Col. 4:6) Gudfala toktok olsem savve mekem iumi story gud tugeta and stap gud.
5. Wei for pipol story gud tugeta hem no minim wanem samting? Storyim example.
5 Wei for pipol story gud tugeta hem no minim iu mas kwiktaem talem evri tingting and feeling bilong iu. Hem barava important for no duim datwan taem iu kros. Bible storyim man wea no kontrolem kros hem no strong bat hem wiki. (Readim Proverbs 25:28; 29:11.) Moses “hambol winim evri nara man wea stap long earth.” Nomata olsem, wantaem hem kros long olketa Israelite from olketa bighed and hem no respectim long God. Toktok wea Moses talem showimaot hem kros, so Jehovah no hapi long hem. Moses leadim olketa Israelite for 40 year bat Jehovah no letem hem tekem olketa Israelite go insaed Promis Land.—Num. 12:3; 20:10, 12; Ps. 106:32.
6. Hao nao toktok bilong man wea wise?
6 Bible sei hem gud for wise and tingting gud firstaem bifor iumi toktok and for kontrolem toktok bilong iumi. “Man wea toktok tumas bae isi for sin, bat man wea kontrolem toktok bilong hem duim wisefala samting.” (Prov. 10:19; 17:27) Nomata olsem, wei for wise no minim man no savve talem tingting bilong hem. Hem minim for toktok long “kaenfala wei,” and for talem toktok wea strongim man and no spoelem hem.—Readim Proverbs 12:18; 18:21.
“Taem for Stap Kwaet and Taem for Toktok”
7. Wanem toktok nao iumi mas no talem, and why nao olsem?
7 Iumi mas story long kaenfala wei and kontrolem toktok bilong iumi long ples wea iumi waka and long ministry. Iumi mas duim olsem tu long kongregeson and famili bilong iumi. Sapos iumi hotem samwan and no warim wanem nao savve happen, iumi savve spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah, feeling bilong iumi, and health bilong iumi. Sem samting tu savve kasem man wea iumi hotem. (Prov. 18:6, 7) Iumi mas kontrolem wei for feel nogud. Hem no stret for tok spoelem man, tok daonem hem, talem toktok wea no respectim hem, and kros long hem from iumi heitim hem. (Col. 3:8; Jas. 1:20) Evri samting hia savve spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah and narawan. Jesus sei: “Kot bae judgem eniwan wea gohed for kros long brata bilong hem. Eniwan wea tok swear nogud long brata bilong hem, Hae Kot nao bae judgem hem. And eniwan wea sei long narawan, ‘Iu barava iusles and krangge nomoa!’ bae hem fit for go insaed fire long Gehenna.”—Matt. 5:22.
8. Wanem taem nao hem gud for talem tingting bilong iumi? Long wanem wei nao iumi mas duim datwan?
8 Samfala samting savve kamap wea maet mekem iumi disaed for talem tingting bilong iumi. Sapos wanfala brata talem or duim samting wea mekem iu feel nogud tumas and iu no savve forgetim, iu shud no gohed kros. (Prov. 19:11) Sapos wanfala man mekem iu kros, kontrolem feeling bilong iu, and then duim samting for stretem. Paul sei: “No letem sun go daon taem iufala kros yet.” Sapos iu feel nogud yet, chusim gudfala taem for stretem datwan long gudfala wei. (Readim Ephesians 4:26, 27, 31, 32.) Taem iu story witim brata, talem stret tingting bilong iu long kaenfala wei for mekem iutufala fren gud moa.—Lev. 19:17; Matt. 18:15.
9. Taem iumi laek stretem problem, why nao iumi mas kontrolem kros bilong iumi?
9 Hem tru, iu mas chusim gudfala taem for stretem problem. Bible sei “taem for stap kwaet and taem for toktok” hem stap. (Eccl. 3:1, 7) And “man wea raeteous ting raonem wanem hem bae talem.” (Prov. 15:28) Maet man mas weit lelebet bifor hem savve stretem problem witim narawan. Sapos man stretem problem taem hem kros tumas hem bae no kasem eni gud samting, bat hem gud for hem no weit longtaem tumas tu bifor hem stretem problem.
Taem Iumi Kaen Long Man, Iumi Savve Fren Gud
10. Why nao wei for duim kaenfala samting long narawan helpem iumi for fren gud witim hem?
10 Gudfala toktok and gudfala wei for story savve helpem iumi for garem fren and gohed fren gud witim narawan. And taem iumi duim samting for fren gud witim narawan, olsem for helpem hem, givim present long hem, and welkamim hem, iumi savve story gud witim hem. Taem iumi duim olketa samting hia, hem olsem iumi “hipimap olketa hot sakol” long man, and datwan savve mekem hem isi lelebet for stretem problem.—Rom. 12:20, 21.
11. Wanem nao Jacob duim for mekem hem fren moa witim Esau? Wanem nao happen?
11 Jacob tu luksavve long diswan. Esau, twin brata bilong Jacob kros tumas and laek for killim hem dae, so Jacob ranawe. Bihaen staka year, Jacob kam bak. Esau kam witim 400 man bilong hem for meetim Jacob. Jacob prea long Jehovah for helpem hem. Then hem givim go staka animal olsem present for Esau. Gud samting nao happen. Taem Esau lukim Jacob, hem no kros long Jacob bat hem ran go long hem and holem hem.—Gen. 27:41-44; 32:6, 11, 13-15; 33:4, 10.
Kaenfala Toktok Savve Encouragem Man
12. Why nao iumi mas talem kaenfala toktok long olketa brata?
12 Olketa Christian worshipim God, no olketa man. Nomata olsem, iumi laekem pipol for hapi long iumi. Taem iumi talem kaenfala toktok long olketa brata and sista, iumi savve helpem olketa for no wari tumas. Bat sapos iumi tok raf and tok daonem olketa, olketa savve wari go moa and maet samfala tingse Jehovah no hapi long olketa. Dastawe hem gud for iumi talem toktok for encouragem narawan. Bible sei: ‘Iumi mas talem nomoa toktok wea savve helpem man long taem wea fitim, mekem olketa wea herem savve kasem gud samting.’—Eph. 4:29.
13. (a) Olketa elder shud givim kaonsel long wanem wei? (b) Taem olketa elder raetem leta, olketa mas tingim wanem?
13 Hem barava important for olketa elder “kaen” long olketa sheepsheep. (1 Thess. 2:7, 8) Taem olketa elder givim kaonsel long man, olketa mas “no raf,” nomata olketa story witim olketa “wea no garem stretfala tingting” tu. (2 Tim. 2:24, 25) Taem olketa elder raetem leta long olketa elder long nara kongregeson or long branch office, olketa shud talem kaenfala toktok. Olketa mas tingting gud firstaem and talem kaenfala toktok olsem Matthew 7:12 talem.
Talem Kaenfala Toktok Insaed Famili
14. Wanem kaonsel nao Paul talem for olketa hasband, and why nao olsem?
14 Toktok wea iumi talem and lukluk long feis bilong iumi savve mekem man feel gud or nomoa. Maet toktok bilong samfala man barava spoelem feeling bilong samfala woman. Wanfala sista sei: “Mi fraet taem hasband bilong mi hotem mi and singaot big.” Olketa woman nao savve barava feel nogud long toktok olsem and maet no savve forgetim kwiktaem. (Luke 2:19) Diswan hem barava tru taem woman lovem and respectim datfala man. Paul talem kaonsel hia for olketa hasband: “Gohed for lovem waef bilong iufala and no kros tumas long olketa.”—Col. 3:19.
15. Storyim tokpiksa wea showimaot why hasband mas kaen long waef.
15 Wanfala brata wea marit for longfala taem hem storyim tokpiksa for showimaot why hasband shud kaen long waef bikos hem “no strong olsem man.” Hem sei: “Taem iu holem wanfala naesfala samting, iu mas isi witim nogud hem brek. Nomata sapos iu gluem bak, iu savve lukim ples wea hem brek. Long sem wei tu, sapos hasband no tok isi witim waef, hem savve spoelem feeling bilong waef. Diswan savve mekem tufala no fren gud tugeta.”—Readim 1 Peter 3:7.
16. Hao nao waef savve strongim famili?
16 Toktok wea waef or narawan talem savve encouragem hasband or mekem hem wiki. “Waef wea wise” tingim feeling bilong hasband long sem wei wea hem laekem hasband for tingim hem. Hasband savve barava “trustim” waef olsem. (Prov. 19:14; 31:11) Tru tumas, waef savve strongim or spoelem famili. Bible sei: “Barava wisefala woman buildimap haos bilong hem, bat woman wea krangge brekem haos bilong hemseleva from nogud wei bilong hem.”—Prov. 14:1.
17. (a) Olketa young wan shud story hao witim dadi and mami? (b) Dadi and mami and olketa elder shud story hao long olketa young wan, and why nao olsem?
17 Dadi, mami, and olketa pikinini shud story tugeta long kaenfala wei. (Matt. 15:4) Taem iumi story witim olketa young wan, iumi mas tingting gud firstaem nogud iumi mekem olketa “kros.” (Col. 3:21; Eph. 6:4) Sapos olketa pikinini needim kaonsel, dadi and mami and olketa elder shud story long wei wea showimaot olketa respectim olketa pikinini. Taem olketa duim olsem, hem bae helpem olketa young wan for stretem gogo bilong olketa and gohed fren gud witim God. Datwan nao bae helpem olketa young wan for no feel iusles. Olketa young wan maet no tingim evri kaonsel wea olketa kasem, bat olketa bae no forgetim hao nao narawan story long olketa.
Talem Gudfala Toktok From Heart
18. Wanem nao iumi savve duim for aotem olketa nogud feeling from heart bilong iumi?
18 Taem man no luk kros, datwan no showimaot hem kontrolem kros bilong hem. Iumi mas no trae for haedem kros bilong iumi. Sapos iumi trae for luk olsem iumi no kros bat insaed iumi barava kros, iumi spoelem iumiseleva nomoa. Hem olsem iumi pressim strong brake and speed bilong trak wantaem. Datwan savve barava spoelem trak. So no keepim kros gogo hem bosta wantaem. Prea long Jehovah for helpem iu for aotem olketa nogud feeling long heart bilong iu. Spirit bilong Jehovah savve changem tingting and heart bilong iu for followim wanem hem laekem.—Readim Romans 12:2; Ephesians 4:23, 24.
19. Wanem nao iumi savve duim for no raoa witim narawan?
19 Duim olketa samting wea bae helpem iu for kontrolem kros bilong iu. Sapos wanfala samting happen and iu start for kros tumas, maet hem gud for iu go firstaem mekem iu savve daonem kros bilong iu. (Prov. 17:14) Sapos man wea iu story witim start for kros, trae hard for tok kaen long hem. Tingim diswan: “Taem man ansa long wei wea no raf, datwan savve mekem man no kros, bat toktok wea mekem man feel nogud savve mekem hem kros.” (Prov. 15:1) Nomata man tok isi bat hem talem toktok wea spoelem narawan, datwan hem olsem hem putim firewood long fire. (Prov. 26:21) Sapos hem no isi for iu kontrolem iuseleva, hem gud for iu “no kwiktaem for tok, no kwiktaem for kros.” Prea long Jehovah for hem givim holy spirit for helpem iu talem gudfala toktok.—Jas. 1:19.
Barava Forgivim Narawan
20, 21. Wanem nao savve helpem iumi for forgivim narawan? Why nao iumi mas forgivim narawan?
20 Iumi evriwan no savve kontrolem gud toktok wea iumi talem. (Jas. 3:2) Samfala taem olketa long famili and olketa brata and sista savve talem toktok wea mekem iumi feel nogud. No kwiktaem kros, bat ting raonem firstaem why nao olketa tok olsem. (Readim Ecclesiastes 7:8, 9.) Waswe, olketa kasem eni hevi, olketa fraet, sik lelebet, or kasem eni nara problem?
21 Sapos man kasem olketa samting olsem, hem no garem excuse for hem kros. Bat taem iumi luksavve and minim why nao samfala taem pipol talem and duim samting wea no stret, iumi savve forgivim olketa. Iumi evriwan talem and duim samting wea mekem narawan feel nogud, and iumi laekem olketa tu for forgivim iumi. (Eccl. 7:21, 22) Sapos iumi laekem God for forgivim iumi, Jesus sei iumi mas forgivim narawan. (Matt. 6:14, 15; 18:21, 22, 35) Dastawe iumi mas kwiktaem tok sorre and kwiktaem forgivim narawan. Taem iumi duim olsem, iumi showimaot love, wea “hem nao nambawan wei for waka gud tugeta” witim olketa long famili and kongregeson.—Col. 3:14.
22. Why nao hem gud for trae hard for talem kaenfala toktok?
22 From world gogo for finis and pipol kros tumas, hem bae no isi for iumi gohed hapi and wan mind. Taem iumi followim wanem Bible talem, datwan bae helpem iumi for talem gudfala toktok. Iumi bae fren gud witim olketa long kongregeson and famili, and gudfala wei bilong iumi bae mekem pipol luksavve iumi worshipim Jehovah God wea hem “hapi.”—1 Tim. 1:11.
Waswe, Iu Savve Minim Kam?
• Why nao iumi mas chusim gudfala taem for stretem problem?
• Why nao evriwan long famili mas talem “kaenfala toktok”?
• Wanem nao savve helpem iumi for kontrolem toktok bilong iumi?
• Wanem nao savve helpem iumi for forgivim narawan?
[Piksa long page 21]
Daonem kros firstaem, then chusim gudfala taem for story
[Piksa long page 23]
Hasband mas tok isi evritaem long waef bilong hem