Creation Showimaot God Hem Stap
“Jehovah, wea iu nao God bilong mifala . . . iu nao fit for kasem glory . . . bikos iu wakem evri samting.”—REV. 4:11.
1. Wanem nao iumi mas duim for mek sure iumi gohed garem strongfala faith?
STAKA pipol sei olketa bilivim nomoa samting wea olketa savve lukim. Bat Bible hem sei “no eni man hem lukim God long enitaem.” (John 1:18) From iumi no savve lukim God, hao nao iumi savve helpem pipol wea no biliv long God for garem faith long hem? Wanem nao iumi savve duim for mek sure iumiseleva gohed garem strongfala faith long “God wea no eniwan savve lukim”? (Col. 1:15) Firstaem, iumi mas savve long olketa laea teaching wea haedem tru samting abaotem God. Then iumi mas lane for iusim gud Bible, mekem iumi savve pruvim olketa teaching hia hem “againstim datfala savve abaotem God.”—2 Cor. 10:4, 5.
2, 3. Wanem nao tufala teaching wea stopem pipol for no lanem tru samting abaotem God?
2 Wanfala laea teaching wea stopem pipol for no lanem tru samting abaotem God hem teaching bilong evolution. Disfala teaching wea kam from man hem againstim samting wea Bible talem and hem mekem pipol no garem hope. Teaching bilong evolution sei laef hem kamap seleva nomoa. Sapos datwan hem tru, bae iumi no savve explainim why nao iumi stap long earth.
3 Samfala pipol long religion sei evri samting long universe and earth and evri samting wea laef hem stap for samfala thousand year nomoa. Olketa sei God wakem evri samting insaed sixfala day wea each day hem 24 hour nomoa. Olketa kolem disfala teaching creationism. Pipol wea bilivim creationism no acceptim samting wea science pruvim sapos datwan againstim wanem olketa bilivim. Nomata olketa hia maet respectim Bible, disfala teaching stopem nara pipol for no trustim Bible. Hao nao olsem? Bikos disfala teaching mekem pipol tingse Bible hem no stret and no mek sense. Olketa hia olsem samfala long first century wea strong for worshipim God, bat “olketa no savve long tru samting abaotem hem.” (Rome 10:2) Hao nao iumi savve iusim Bible for pruvim olketa teaching bilong evolution and creationism hem no stret?a For helpem pipol wea bilivim olketa teaching hia, iumi mas waka hard for kasem stretfala savve abaotem wanem Bible teachim.
KLIAFALA PRUV AND GUDFALA TINGTING MEKEM MAN GAREM FAITH
4. For garem faith, wanem nao iumi mas garem?
4 Bible sei iumi shud tinghae long savve olsem iumi tinghae long wanfala barava spesol samting. (Prov. 10:14) Jehovah laekem faith bilong iumi mas kam from kliafala pruv, no from tingting bilong man or from samting wea church teachim for longtaem finis. (Readim Hebrew 11:1.) For iumi garem strongfala faith long God, first samting nao, iumi mas barava bilivim Jehovah hem stap. (Readim Hebrew 11:6.) Iumi no biliv nating nomoa, bat iumi bilivim hem stap bikos iumi iusim “gudfala tingting” and lukluk long olketa pruv.—Rome 12:1.
5. Wanem nao wanfala reason why iumi savve bilivim God hem stap?
5 Aposol Paul storyim why iumi savve barava bilivim God hem stap nomata iumi no savve lukim Hem. Paul sei: “Nomata olketa man no savve lukim God, olketa wei bilong hem showaot klia start long taem wea hem wakem world kam kasem distaem. Olketa fit for luksavve hem God and for luksavve long paoa bilong hem wea stap for olowe.” (Rome 1:20) Hao nao iu savve helpem samwan wea no bilivim God hem stap for bilivim samting wea Paul talem? Maet iu savve iusim olketa example long olketa next paragraf abaotem creation wea showimaot paoa and wisdom bilong God.
CREATION SHOWIMAOT PAOA BILONG GOD
6, 7. Wanem nao tufala samting wea showimaot paoa bilong Jehovah?
6 Paoa bilong Jehovah showaot long tufala samting wea protectim iumi. Wanfala nao hem atmosphere wea stap raonem earth. Hem garem air wea iumi savve brithim and hem protectim iumi tu. Long wanem wei? Sapos olketa bigfala ston wea stap long spes foldaon and bangam earth, olketa savve spoelem staka samting. Bat taem olketa ston hia kakam klosap long earth, plande taem datfala atmosphere wea stap raonem earth hem bonem olketa. Taem olketa ston hia bone, man savve lukim laet bilong hem wea luk naes tumas long skae long naet.
7 Nara samting wea protectim iumi hem wanfala paoa wea olketa kolem magnetic field. Deep insaed long midol long earth hem hot metal wea melt. Diswan mekem earth kamap wanfala big magnet. Diswan protectim iumi from sun and olketa samting wea bosta kamaot from sun. Olketa samting hia wea bosta kamaot from sun givimaot wanfala danger samting wea olketa kolem radiation. Bat from earth hem olsem wanfala big magnet, hem forcem radiation hia for misstim earth. Samting wea man savve lukim wea pruvim disfala magnetic field hem stap hem nao olketa difren kala laet long skae long naet, klosap long North Pole and South Pole. Tru nao, Jehovah hem “garem bigfala paoa.”—Readim Isaiah 40:26.
CREATION SHOWIMAOT WISDOM BILONG GOD
8, 9. (a) Hao nao olketa samting gohed for laef long earth? (b) Wanem nao datwan showimaot abaotem wisdom bilong Jehovah?
8 Wisdom bilong Jehovah hem showaot long wei wea laef savve gohed long earth. Olsem example, tingim wanfala big taon wea garem wall raonem wea plande million pipol stap insaed. Sapos no eni wei stap for tekem kam fresh wata or torowem rabis bilong datfala taon, bae kwiktaem nomoa hem barava dirty and hard for man laef long there. Long samfala wei, earth bilong iumi hem olsem datfala big taon. Wata wea Jehovah putim long earth hem nomoa wata wea earth hem garem, and hard for iumi torowem evri rabis long earth go long eni difren ples tu. Nomata olsem, earth hem fit for givim evri samting wea iumi and olketa plant and animal needim for gohed laef. Hao nao olsem? Bikos earth garem nambawan wei for iusim moa evri samting insaed long hem for mekem evri samting gohed laef.
9 Tingim wei wea earth givim air wea olketa kolem oxygen mekem evri samting wea laef savve gohed for brith. Olketa man and animal brithim oxygen, and air wea olketa brithim aot hem carbon dioxide. Nomata olketa man and animal gohed for brith, no enitaem iumi short long oxygen. Hao nao olsem? Olketa plant iusim datfala carbon dioxide, wata, laet from sun, and olketa samting wea stap long graon for wakem oxygen and kaikai for olketa seleva. Olketa kolem diswan photosynthesis. Iumi brithim datfala oxygen and brithim aot carbon dioxide wea olketa plant iusim for wakem samfala oxygen moa. Jehovah iusim olketa plant wea hem wakem for “mekem olketa man laef and savve brith.” (Acts 17:25) Datwan showimaot nambawan wisdom bilong Jehovah!
10, 11. Hao nao wisdom bilong Jehovah showaot long wei wea hem designim monarch butterfly and dragonfly?
10 Wisdom bilong Jehovah hem showaot tu long wei wea hem designim olketa samting wea laef long earth. Olketa wea duim research sei samting olsem 2 million go kasem 100 million difren kaen samting wea laef hem stap long earth. (Readim Psalm 104:24.) Design bilong olketa samting hia teachim iumi wanem samting abaotem wisdom bilong Jehovah?
11 Olsem example, monarch butterfly hem garem brain wea barava smol olsem end bilong baero. Nomata brain bilong hem smol fogud, hem savve flae for samting olsem 3,000 kilometer start long Canada go kasem Mexico. Hem iusim sun for helpem hem savve wea nao for go. Bat from sun hem muv long skae, hao nao datwan no spoelem gogo bilong hem? Jehovah designim smolfala brain bilong datfala butterfly for luksavve long diswan and gohed followim stretfala road. Nara example hem dragonfly. Hem garem tufala eye and each wan garem samting olsem 30,000 lens. So hem olsem hem garem 60,000 eye. Smol brain bilong hem fit for luksavve long evri samting wea olketa eye hia lukim and hem lukim mumuv bilong evri samting wea stap raonem hem.
12, 13. Storyim hao olketa cell bilong iumi barava spesol.
12 Wei wea Jehovah designim cell bilong evri samting wea laef hem barava spesol. Olsem example, body bilong iu garem samting olsem 100 trillion cell. Insaed each wan long olketa smol cell hia hem DNA. Insaed DNA hem garem olketa instruction wea olsem building plan for full body bilong iu.
13 Haomas information nao stap insaed long DNA? Tingim sapos lelebet DNA stap long haf spoon, then comparem datwan witim wanfala CD. Iumi barava sapraes for savve evri information long wanfala dictionary savve stap insaed wanfala CD wea hem plastic samting nomoa. Bat for keepim information wea stap insaed lelebet DNA hia bae iu needim 1 trillion CD! Nara example hem olsem: Haf spoon long DNA nomoa garem inaf information for wakem samting olsem 2.5 trillion pipol, wea datwan hem 350 taems moa winim namba bilong pipol wea laef distaem!
14. Olketa samting wea olketa scientist lanem mekem iu ting hao long Jehovah?
14 King David sei hem olsem Jehovah raetem evri instruction for wakem body bilong man insaed long wanfala buk. David sei: “Iu lukim mi finis bifor mi born. Bifor olketa part long body bilong mi start for grow, iu raetem finis evri samting hia insaed long buk bilong iu.” (Ps. 139:16) Taem David tingim hao Jehovah wakem body bilong hem, datwan mekem hem laek for praisem Jehovah. Olketa savveman lanem staka samting abaotem body bilong man wea mekem iumi sapraes. Olketa samting wea olketa savveman hia talem mekem iumi agree witim toktok bilong man wea raetem psalm. Hem sei: “Bae mi praisem iu bikos iu wakem mi long nambawan wei. Mi barava savve nao olketa samting wea iu wakem hem nambawan.” (Ps. 139:14) Tru nao, evri samting wea God wakem pruvim hem stap!
HELPEM NARAWAN FOR GIVIM GLORY LONG GOD
15, 16. (a) Hao nao olketa pablikeson bilong iumi helpem pipol for lane abaotem olketa samting wea Jehovah wakem? (b) Storyim eni article wea garem title “Was It Designed?” wea iu laekem tumas.
15 For staka year, Awake! magasin helpem plande million pipol for lane abaotem God long wei for storyim olketa samting wea God wakem. Olsem example, Awake! bilong September 2006 garem title “Is There a Creator?” Goal bilong disfala spesol magasin hem for helpem pipol wea bilivim evolution and creationism. Wanfala sista raetem leta long United States branch abaotem datfala magasin. Hem sei: “Staka pipol interest for tekem disfala spesol magasin. Wanfala woman wea hem science teacher ask for 20-fala copy bikos hem laek for givim evri student bilong hem wanfala copy.” Wanfala brata sei: “Start kam long olketa year bihaen long 1945 mi gohed strong for preach and distaem mi klosap 75 year, bat taem mi givimaot disfala spesol Awake! magasin mi barava enjoyim preaching waka winim enitaem bifor.”
16 Start kam long 2008, staka Awake! magasin garem olketa article, “Was It Designed?” Olketa short article hia storyim olketa nambawan samting wea Jehovah wakem, and wei wea olketa man trae for copyim design bilong olketa barava spesol samting hia. Long 2010, iumi kasem wanfala brochure tu wea garem title, Was Life Created? Olketa naes piksa and drawing insaed long disfala brochure helpem iumi for tinghae long savve bilong Jehovah for wakem evri samting. Olketa kwestin long end bilong each sekson helpem man for ting raonem information wea hem readim. Diswan hem nambawan brochure for iusim long preaching waka.
17, 18. (a) Wanem responsibility nao olketa dadi and mami garem? (b) Storyim wei wea iu iusim tufala brochure hia long famili worship.
17 Olketa dadi and mami, waswe, iu readim finis disfala brochure witim olketa pikinini bilong iu long famili worship bilong iufala? Sapos iu duim datwan, iu savve helpem olketa for garem strongfala faith long Jehovah. Maet samfala pikinini bilong iu olketa teenager wea go long hae skul. Olketa wea teachim evolution traem best for changem tingting bilong pikinini bilong iu mekem hem bilivim no eni God hem stap. Olketa scientist, skulteacher, TV program wea storyim nature, and olketa movie sei evolution hem tru teaching. Iu savve iusim brochure, The Origin of Life—Five Questions Worth Asking, wea iumi kasem long 2010 for helpem teenager bilong iu for defendim biliv bilong hem. Olsem datfala brochure Was Life Created?, disfala brochure savve helpem young pipol for garem “gudfala tingting.” (Prov. 2:10, 11) Hem bae helpem olketa for luksavve sapos wanem olketa lanem long skul hem mek sense or nomoa.
18 Samfala taem nius hem sei olketa scientist faendem samfala old samting wea pruvim evolution teaching hem tru. Or maet nius hem sei olketa scientist pruvim laef savve kamap seleva. Disfala Origin of Life brochure hem helpem olketa student for luksavve sapos nius wea olketa herem hem tru or nomoa. Olketa dadi and mami, iusim tufala brochure hia for helpem olketa pikinini no fraet for storyim why olketa bilivim God nao wakem evri samting.—Readim 1 Peter 3:15.
19. Iumi evriwan garem privilege for duim wanem?
19 Iumi savve lanem staka samting abaotem olketa nambawan wei bilong Jehovah long olketa pablikeson bilong iumi wea story abaotem creation. Olketa pruv hia mekem iumi laek for barava praisem Jehovah. (Ps. 19:1, 2) Hem bigfala privilege for mekhae long Jehovah wea wakem evri samting and for praisem hem bikos hem nao barava fit for kasem datwan!—1 Tim. 1:17.
a For savve hao for helpem pipol wea bilivim creationism, lukim brochure Was Life Created? page 24 go kasem 28.