Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—July
JULY 2-8
GUD SAMTING FROM BIBLE | LUKE 6-7
“Willing for Givim Samting”
(Luke 6:37) “Iufala mas no judgem narawan mekem God no judgem iufala. Iufala mas no sei narawan fit for kasem panis mekem God no sei iufala nao fit for kasem panis. Gohed for forgivim sin bilong nara pipol, and God bae forgivim sin bilong iufala tu.
nwtsty study note long Lu 6:37
Gohed for forgivim sin bilong nara pipol, and God bae forgivim sin bilong iufala tu: Greek toktok for disfala word “forgivim” hem minim for “letem wanfala man kamap free (olsem wanfala prisoner wea kamap free).” From Luke iusim disfala Greek toktok long verse wea Jesus sei iumi mas no judgem narawan, disfala toktok hem minim for forgivim man, and sei hem no guilty, nomata hem luk olsem gudfala reason stap for panisim hem or for pei bak.
Gohed for Duim Gudfala Samting
13 Matthew raetem disfala toktok bilong Jesus: “Hem wei bilong iufala for judgem narawan. No duim olsem, mekem God no judgem iufala.” (Matt. 7:1) Luke tu talem disfala toktok bilong Jesus: “Hem wei bilong iufala for judgem pipol. No duim olsem, nogud God hem judgem iufala. Hem wei bilong iufala tu for panisim pipol. No duim olsem, nogud God hem panisim iufala. Iufala mas forgivim nara man mekem God hem forgivim iufala tu.” (Luke 6:37) From olketa Pharisee long first century followim kastom wea againstim tingting bilong God, olketa savve judgem pipol nogud. Olketa wea herehere kam long Jesus and wea garem wei for judgem pipol mas ‘no duim datwan nao.’ Bat olketa “mas forgivim” rong bilong pipol. Aposol Paul tu talem iumi for forgivim pipol, olsem iumi storyim finis.
14 Taem pipol lukim olketa disaepol bilong Jesus forgivim narawan, diswan bae mekem olketa laek forgivim pipol tu. Jesus sei olsem: “God bae judgem iufala followim hao iufala judgem narawan, and pipol bae deal witim iufala tu followim hao iufala deal witim olketa.” (Matt. 7:2) So samting wea iumi duim long pipol, olketa bae duim long iumi tu.—Gal. 6:7.
(Luke 6:38) Iufala givim samting long nara pipol, and olketa bae givim samting long iufala. Olketa bae fulimap gud poket long kaleko bilong iufala, gogo hem bae kapsaet nao. Diswan hem bikos samting wea iufala duim long narawan, sem samting nao olketa bae duim long iufala.”
nwtsty study note long Lu 6:38
givim samting: Or “Gohed for givim samting.” Greek word wea olketa transleitim olsem “givim samting” savve minim for gohed duim datwan.
(Luke 6:38) Iufala givim samting long nara pipol, and olketa bae givim samting long iufala. Olketa bae fulimap gud poket long kaleko bilong iufala, gogo hem bae kapsaet nao. Diswan hem bikos samting wea iufala duim long narawan, sem samting nao olketa bae duim long iufala.”
nwtsty study note long Lu 6:38
poket long kaleko: Diswan hem no poket olsem kaleko wea iumi werem distaem. Olketa savve werem wanfala shirt wea long and werem wanfala belt raonem datwan. Top haf bilong datfala kaleko hem no taet and savve hange daon ovarem belt, mekem olketa savve putim samting insaed datfala kaleko and belt bae stopem datwan for no foldaon. Maet datfala toktok ‘fulimap gud poket’ hem kam from wei bilong samfala stoakeeper for putim samting wea man peim insaed datfala kaleko.
Faendem Gudfala Point
(Luke 6:12, 13) Tu-thri day bihaen, Jesus hem go long maunten for prea and hem prea long God for full naet. 13 Long morning, hem talem olketa disaepol for kam long hem. Hem chusim twelvfala long olketa and kolem olketa hia, olketa aposol.
Hao for Kamap Wanfala Spiritual Man
Staka taem Jesus hem prea long Jehovah and hem savve story long hem for plande hour. (John 17:1-26) Olsem example, bifor hem chusim 12-fala aposol bilong hem, Jesus “go long maunten for prea and hem prea long God for full naet.” (Luke 6:12) Maet iumi no prea for full naet, bat man wea garem spiritual tingting bae followim example bilong Jesus. Taem spiritual man mas disaedem barava important samting, firstaem hem bae story gud long God. Hem bae lukaotem direction from holy spirit taem hem mas disaedem samting wea bae strongim wei wea hem fren gud witim Jehovah.
(Luke 7:35) Nomata olsem, olketa gudfala samting wea man duim nao showimaot hem garem gudfala tingting.”
nwtsty study note long Lu 7:35
gudfala samting man duim: Gudfala samting wea John Baptaesa and Jesus duim, pruvim samting wea pipol accusim tufala long hem, hem no tru. Hem olsem Jesus hem sei: ‘Sapos iu tingim gudfala wei bilong man and samting hem duim, bae iu luksavve, samting wea olketa accusim long hem, hem no tru.’
JULY 9-15
GUD SAMTING FROM BIBLE | LUKE 8-9
“Wanem Nao Iu Mas Duim for Followim Jesus?”
(Luke 9:57, 58) Taem olketa gogo followim road, wanfala man sei long hem: “Nomata long eni ples wea iu go long hem, mi bae followim iu.” 58 Jesus sei long hem: “Olketa fox garem hol for stap insaed and olketa bird garem nest tu, bat Son bilong man no garem eni ples bilong hemseleva wea hem savve sleep long hem.”
it-2 494
Nest
Wanfala man wea teachim law sei long Jesus: “Teacher, nomata long eni ples wea iu bae go long hem, mi bae followim iu.” Jesus hem sei: “Olketa fox garem hol for stap insaed and olketa bird garem nest tu, bat Son bilong man no garem eni ples bilong hemseleva wea hem savve sleep long hem.” (Mt 8:19, 20; Lu 9:57, 58) So man wea laek followim Jesus mas willing for garem simpol laef, and for barava trustim Jehovah. Jesus showimaot diswan long datfala prea wea hem teachim long olketa disaepol, wea sei: “Givim mifala kaikai wea mifala needim for tuday.” Jesus hem sei tu: “Sapos eniwan long iufala no willing for lusim evri samting wea hem garem, hard tumas for hem disaepol bilong mi.”—Mt 6:11; Lu 14:33.
(Luke 9:59, 60) Then Jesus sei long narafala man: “Iu kam followim mi.” Man hia hem sei: “Letem mi go firstaem for berem Dadi bilong mi.” 60 Jesus sei long hem: “Fitim for olketa wea dae finis nao berem olketa wea dae, bat iu go and talem pipol long evri ples abaotem Kingdom bilong God.”
nwtsty study note long Lu 9:59, 60
berem dadi bilong mi: Luk olsem dadi bilong datfala man hem no dae yet, bikos hard for hem stap long there and story witim Jesus sapos dadi bilong hem dae finis. Long datfala taem hem kastom bilong pipol for laek berem man long sem day wea hem dae. So luk olsem dadi bilong datfala man hem no dae yet, bat hem olo or sik nomoa. And tu, hard for Jesus talem datfala man for lusim dadi bilong hem sapos dadi hem sik tumas and no eniwan for lukaftarem hem. (Mr 7:9-13) So hem olsem datfala man hem sei, ‘Mi laek followim iu, bat hard for mi duim datwan taem dadi bilong mi laef yet. Weit go kasem taem dadi bilong mi hem dae and mi berem hem.’ Bat long tingting bilong Jesus, datfala man hem misstim chance for putim Kingdom waka olsem first samting long laef bilong hem.—Lu 9:60, 62.
Fitim for olketa wea dae finis nao berem olketa wea dae: Olsem study note long Lu 9:59 talem, masbi dadi bilong datfala man hem no dae, bat hem sik or olo. So hem olsem Jesus hem sei: ‘Letem olketa wea dae finis long spiritual wei nao berem olketa wea dae.’ So datfala man shud letem olketa nara relative nao for lukaftarem dadi bilong hem go kasem taem dadi hem dae and samwan mas berem hem. Wei for datfala man followim Jesus, bae lead go long laef olowe. Hem bae no olsem olketa wea dae finis long spiritual wei. Samting wea Jesus talem long datfala man showimaot barava important samting iumi mas duim for gohed laef long spiritual wei. Kingdom bilong God mas first samting long laef bilong iumi, and iumi mas busy for talemaot Kingdom message long evri farawe ples.
(Luke 9:61, 62) Narawan sei: “Lord, mi laek followim iu, bat letem mi go sekhand firstaem long famili bilong mi.” 62 Jesus sei long hem: “Eni man wea iusim hou and lukluk long olketa samting bihaen long hem bae no fit for go insaed long Kingdom bilong God.”
nwtsty media
Iusim hou
Long hot season graon hem drae and hem strong tumas. So taem hot season hem finis olketa savve houm graon taem rain hem kam and mekem graon soft. Samfala hou olketa wakem long timba. Hem stik wea garem point long hem, and wea olketa savve kavarem point witim iron. Datfala stik hem join long nara stik wea olketa taengem long wan or maet tufala animal for pullim. Bihaen olketa houm graon, olketa plantim seed. Plande taem long olketa Hebrew Scripture man wea raetem Bible storyim datfala wei for houm graon olsem tokpiksa for samting. (Jajis 14:18; Aesaea 2:4; Jeremaea 4:3; Maeka 4:3) Staka taem, Jesus storyim waka wea pipol duim long farm or planteison for explainim olketa teaching wea important. Olsem example, hem storyim waka for houm graon for strongim hao hem important for worshipim God long full heart and strong. (Lu 9:62) Sapos man hem luk difren taem buluka pullim hou, datfala hou bae no gohed stret. Olsem tu, disaepol wea letem samting for pullim tingting bilong hem go difren or wea no duim gud responsibility bilong hem olsem Christian, bae hem no fit for go insaed Kingdom bilong God.
Gohed Servem Jehovah Long Full Heart
11 Bae iumi storyim go moa disfala tokpiksa bilong Jesus for lukim wanem iumi savve lanem. Wanfala wakaman hem hou long wanfala planteison. Bat taem hem gohed for hou hem tingim nomoa haos bilong hem. Long there hem savve stap witim famili and olketa fren, and enjoyim kaikai, music, hapitaem, and stap long shade. Hem laekem tumas olketa samting hia. Bihaen hem hou for longtaem lelebet, feeling for laekem olketa samting hia hem kamap big tumas, gogo hem tane raon for “lukluk long olketa samting bihaen long hem,” wea minim olketa samting long haos bilong hem. Nomata hem garem staka waka for duim yet, mind bilong hem go difren and hem no duim gud waka bilong hem. Boss no hapi bikos datfala man no gohed strong long waka bilong hem.
12 Tingim samting wea savve happen distaem wea semsem. Datfala wakaman savve piksarem wanfala Christian wea luk olsem hem strong long spiritual wei, bat heart bilong hem stap long danger. Olsem example, tingim wanfala brata wea kam long evri meeting and duim preaching waka evritaem. Nomata hem duim olsem, hem evri taem tingim tu samfala samting long world, and insaed long heart bilong hem, hem laekem tumas olketa samting hia. Bihaen hem servem God for samfala year, disfala feeling bilong hem for laekem olketa samting long world hem kamap strong tumas, and gogo hem tane raon and “lukluk long olketa samting bihaen long hem.” Nomata staka waka hem stap for duim long ministry, mind bilong hem go difren and hem no strong for servem God nao olsem hem duim bifor. (Phil. 2:16) Jehovah, wea hem “man wea ownim planteison” hem feel sorre taem wanfala wakaman bilong hem no gohed strong.—Luke 10:2.
13 Wanem nao iumi lanem from diswan? For servem Jehovah long full heart hem no minim nomoa for go long evri meeting and duim preaching waka evritaem. (2 Chron. 25:1, 2, 27) Sapos heart bilong wanfala Christian hem gohed for laekem tumas “olketa samting bihaen long hem,” wea minim olketa samting wea pipol long world aftarem, datwan savve spoelem wei wea hem fren witim Jehovah. (Luke 17:32) So for servem God long full heart, iumi mas “heitim olketa rabis samting and hol strong long samting wea hem stret.” (Rome 12:9; Luke 9:62) Nomata maet hem luk olsem samfala samting long world bilong Satan savve helpem iumi, iumi mas no letem eni samting stopem iumi for servem Jehovah long full heart.—2 Cor. 11:14; readim Philippi 3:13, 14.
Faendem Gudfala Point
(Luke 8:3) Jo·anʹna, waef bilong Chuʹza, wea lukaftarem evri samting long haos bilong Herod, witim Su·sanʹna and plande nara woman wea iusim samting olketa garem for lukaftarem Jesus and olketa aposol bilong hem.
nwtsty study note long Lu 8:3
lukaftarem: Or “sapotim (provaedem need bilong) olketa.” Greek word di·a·ko·neʹo savve minim lukaftarem narawan long wei for tekem kaikai, kukim datwan, and then givim long man wea needim. Disfala Greek word hem garem klosap sem mining long Lu 10:40 (“helpem”), Lu 12:37 (“givim kaikai”), Lu 17:8 (“tekem kam kaikai”), and Ac 6:2 (“sharem kaikai”), bat hem savve minim tu olketa narakaen wei for helpem narawan. Long Luke 8:2, 3, datfala toktok “lukaftarem” hem storyim hao olketa woman sapotim Jesus and olketa disaepol, wea datwan helpem olketa for duim gud assignment wea God givim long olketa. Long wei olsem, olketa woman hia givim glory long God. Jehovah showimaot hem tinghae long datwan long wei for mek sure story abaotem gud samting olketa duim hem stap insaed Bible for iumi savve readim. (Provebs 19:17; Heb 6:10) Bible iusim sem Greek word for storyim olketa woman long Mt 27:55; Mr 15:41.
(Luke 9:49, 50) John hem sei: “Teacher, mifala lukim wanfala man hem iusim nem bilong iu for raosem olketa demon from pipol, and mifala trae for stopem hem bikos hem no bilong iumi.” 50 Bat Jesus sei long hem: “Iufala no trae for stopem hem, bikos man wea no againstim iufala hem sapotim iufala.”
Olketa Main Point From Buk Bilong Luke
9:49, 50—Why nao Jesus no stopem wanfala man wea raosem olketa demon nomata man hia no gogo witim hem? Jesus no stopem man hia bikos Christian kongregeson no start yet. Nomata man hia no gogo witim Jesus hem savve showimaot faith long Jesus and raosem olketa demon.—Mark 9:38-40.
JULY 16-22
GUD SAMTING FROM BIBLE | LUKE 10-11
“Tokpiksa Abaotem Samaritan wea Kaen”
(Luke 10:29-32) Bat from man hia laek showimaot hem raeteous, hem sei long Jesus: “Hu nao olketa hia wea mi mas lovem?” 30 Jesus hem sei: “Wanfala man hem lusim Jerusalem and hem followim road wea go daon long Jerʹi·cho. Seknomoa olketa man for steal kasholem hem, aotem kaleko bilong hem, killim hem nogud, and leavim hem long there. 31 Bihaen, wanfala priest hem kam followim road hia. Hem lukim datfala man bat hem go pas nomoa. 32 Wanfala Levite tu hem kam followim datfala road. Hem tu lukim datfala man and go pas nomoa.
nwtsty media
Road From Jerusalem Go Kasem Jericho
Luk olsem road (1) long disfala video from Jerusalem go kasem Jericho hem long sem ples olsem datfala road bifor wea Bible storyim. From Jerusalem go kasem Jericho hem 20 kilometer. Datfala road hem steep bikos Jerusalem hem stap long olketa maunten wea 1 kilometer hae winim Jericho. From datfala area hem wilderness and pipol savve attakim man and stealim olketa samting bilong hem, olketa soldia stap for protectim olketa wea go followim datfala road. Datfala Jericho long taem bilong Jesus (2) hem stap long end bilong datfala wilderness bilong Judea. Nara taon wea garem nem Jericho (3) and wea old winim datfala Jericho hem stap klosap nomoa, maet samting olsem 2 kilometer.
“Hard for Hem Story Witim Olketa and No Iusim Tokpiksa”
14 Mek-tu, tingim datfala parabol abaotem kaenfala Samaritan. Jesus hem sei: “Wanfala man hem go daon from Jerusalem for go long Jericho and olketa man for steal kasholem hem, aotem evri kaleko bilong hem and killim hem, and olketa go and leavim hem haf dead long road.” (Luke 10:30) Interesting samting, Jesus iusim datfala road “from Jerusalem for go long Jericho” for strongim point bilong hem. Taem hem storyim disfala parabol hem long Judea, klosap long Jerusalem; so olketa wea lisin savve long datfala road. Datfala road hem barava danger tumas, especially for man gogo seleva long hem. Hem bend olabaot thru long area wea no staka pipol stap and garem planti ples wea olketa man for steal savve haed.
15 Narafala samting tu hem important abaotem wei wea Jesus storyim datfala road wea go “daon from Jerusalem for go long Jericho.” Long datfala parabol, firstaem wanfala priest and then wanfala Levite gogo tu long datfala road—bat tufala evriwan no stop for helpem datfala man wea garekil. (Luke 10:31, 32) Olketa priest serve long temple long Jerusalem, and olketa Levite helpem olketa. Planti priest and Levite stap long Jericho taem olketa no waka long temple bikos Jericho hem 23 kilometer nomoa from Jerusalem. Dastawe, olketa mas gogo olowe long datfala road. Lukim tu hao datfala priest and Levite gogo long datfala road “from Jerusalem,” wea minim olketa gogo awe from datfala temple. So no eniwan savve mekem excuse for olketa man hia and sei, ‘Tufala stap klia from datfala man wea garekil bikos luk olsem hem dae finis, and for tasim wanfala dead body bae mekem olketa no fit for serve long temple long datfala taem.’ (Leviticus 21:1; Numbers 19:11, 16) Hem klia tumas hao olketa tokpiksa bilong Jesus storyim olketa samting wea pipol savve abaotem.
(Luke 10:33-35) Bat wanfala man long Sa·marʹi·a hem kam followim datfala road. Taem hem lukim man hia nomoa, hem barava sorre tumas long hem nao. 34 So hem kapsaetem oil and wine long olketa garekil bilong hem and bandagem hem. Then hem putim hem antap long donkey bilong hem and tekem hem go long wanfala resthaos and lukaftarem hem. 35 Long next day hem givim tufala de·narʹi·i long man wea ownim datfala resthaos and sei, ‘Lukaftarem disfala man. Eni selen moa wea iu iusim for lukaftarem man hia bae mi changem taem mi kam bak.’
nwtsty study note long Lu 10:33, 34
wanfala man long Samaria: Olketa Jew savve luk daonem pipol bilong Samaria. (Joh 4:9) Samfala Jew savve sei “iu man long Samaria” long man wea olketa laek for tok daonem, olsem wanfala toktok for spoelem hem. (Joh 8:48) Long datfala buk Mishna, wanfala rabbi hem sei: “Man wea kaikaim bred bilong pipol bilong Samaria, hem olsem man wea kaikaim pigpig.” (Shebith 8:10) Staka Jew bae no laek bilivim samting wea man long Samaria talem, and bae no letem hem duim samting for olketa. From Jesus savve olketa Jew les long pipol long Samaria, hem teachim wanfala important samting long disfala tokpiksa.
kapsaetem oil and wine long olketa garekil bilong hem and bandagem hem: Luke, wea hem wanfala doctor, storyim samting wea pipol long datfala taem savve duim taem olketa garekil. Olketa savve iusim oil and wine for healim garekil. Olketa savve iusim oil for mekem datfala garekil soft (comparem Aesaea 1:6), and wine savve klinim datfala kill mekem hem no boela. Luke storyim tu wei for bandagem wanfala garekil, mekem hem no kamap worse.
resthaos: Datfala Greek word minim “haos wea evriwan welkam for stap.” Pipol wea gogo for wanfala farawe ples witim eni animal bilong olketa savve kasem accommodation long there. Man savve kasem samting wea hem needim, and savve pei for man wea ownim datfala resthaos lukaftarem narawan wea hem arrange for gohed stap long there.
(Luke 10:36, 37) Long tingting bilong iu, hu long thrifala man hia nao lovem datfala man wea olketa man for steal killim hem nogud?” 37 Hem sei: “Man wea sorre long hem nao ia.” Then Jesus sei long hem: “Iu go and duim sem samting.”
w98 7/1 31 par. 2
Man Long Samaria Helpem Wanfala Jew
Tok piksa bilong Jesus showim hao wanfala man wea hem raeteous hem bae obeyim law bilong God and tu followim fasin bilong hem. (Ephesians 5:1) For example, Bible talem iumi hao “God hem no favorim eniwan.” (Acts 10:34) Waswe, iumi followim God long disfala way? Tok piksa bilong Jesus showim hao love wea iumi garem for neibor mas winim kantri, kastom, and religion bilong iumi. For tok stret, olketa Kristian mas “duim gudfala work long evriwan”—no only long pipol wea garem semkaen living, color skin, or kantri and no long olketa wea garem sem belief nomoa.—Galatians 6:10.
Faendem Gudfala Point
(Luke 10:18) Taem hem herem datwan hem sei long olketa: “Mi lukim Satan hem foldaon finis from heven olsem laetning hem foldaon from skae.
nwtsty study note long Lu 10:18
Mi lukim Satan hem foldaon finis from heven olsem laetning hem foldaon from skae: Luk olsem Jesus story long tokpiksa wei, and hem olsem olketa aotem Satan from heven finis. Revelation 12:7-9 storyim datfala war long heven and sei wei wea Satan aot from heven showimaot Kingdom bilong Messiah hem start for rul. Long hia, Jesus hem showimaot Satan and olketa demon bae lus long datfala faet wea bae kamap long future, bikos God hem givim paoa long 70 disaepol bilong hem for raosem olketa demon, nomata olketa disaepol hia olketa man wea no perfect.—Lu 10:17.
Olketa Main Point From Buk Bilong Luke
10:18—Wanem nao Jesus minim taem hem tok olsem long 70-fala disaepol: “Mi lukim Satan hem foldaon finis olsem laetning from heven”? Jesus no minim olketa aotem finis Satan from heven. Jesus duim datwan bihaen hem kamap King long heven long 1914. (Rev. 12:1-10) Luk olsem Jesus storyim samting wea bae happen long future olsem hem happen finis for showimaot hao disfala samting bae barava happen.
(Luke 11:5-9) Jesus sei long olketa: “Tingim sapos iu go long wanfala fren bilong iu long midolnaet and iu sei long hem, ‘Plis mi laekem iu givim mi thrifala bred, 6 bikos nara fren bilong mi wea stap kam long farawe ples hem kasem haos bilong mi, bat mi no garem eni kaikai for givim long hem.’ 7 Bat man hia hem sei, ‘Iu no mek trabol long mi. Door hem lok nao and mi and olketa pikinini bilong mi sleep finis. Hard for mi getap for givim iu eni samting.’ 8 Hem tru, man hia hem fren bilong hem bat hem no datwan nao wea bae mekem hem getap and givim hem samting wea hem laekem. Hem bae getap bikos man wea kam long hem no shame for gohed askem samting wea hem laekem. 9 So mi talem iufala: Gohed for ask and iufala bae kasem samting wea iufala ask for hem. Gohed for lukaotem samting and iufala bae faendem datwan. Gohed for noknok long door and bae hem open for iufala.
nwtsty study note long Lu 11:5-9
Plis mi laekem iu givim mi thrifala bred: Long culture bilong olketa long Midol East, hem barava important for welkamim narawan olsem disfala tokpiksa showimaot. Datfala man wea visit kam hem seknomoa arrive long midolnaet. Maet datwan hem bikos wei for travel hem no isi long datfala taem. Man long haos laek for givim kaikai long hem, and nomata hem midolnaet hem no shame tu for wekapem fren bilong hem for askem kaikai.
Iu no mek trabol long mi: Datfala fren hem no laek for help bikos hem sleep taem datfala man kam for askem kaikai. Long datfala taem, olketa haos bilong poor pipol and bilong staka narawan tu garem wanfala rum nomoa. Sapos datfala fren hem getap, bae hem disturbim full famili, and maet olketa pikinini wekap tu.
no shame for gohed askem samting wea hem laekem: Greek toktok for diswan hem minim man hem no fraet and no givap for ask. Man long disfala tokpiksa bilong Jesus hem no shame and hem no hol bak for gohed askem samting wea hem needim, and Jesus talem olketa disaepol for no hol bak for prea.—Lu 11:9, 10.
JULY 23-29
GUD SAMTING FROM BIBLE | LUKE 12-13
“Iufala Barava Important Winim Evri Smol Bird”
(Luke 12:6) Man savve salem faevfala smol bird for tufala selen nomoa, iaman? Nomata olsem, God hem no forgetim eniwan long olketa.
nwtsty study note long Lu 12:6
smol bird: Greek word strou·thiʹon savve minim eni smol bird, bat plande taem, man iusim datfala word taem hem storyim olketa sparrow, wea hem nao bird wea pipol savve kaikaim and wea cheap for peim winim eni nara bird.
(Luke 12:7) Bat hem kaontem finis evri hair long hed bilong iufala. So iufala no fraet, bikos iufala barava important winim evri smol bird hia.
nwtsty study note long Lu 12:7
hem kaontem finis evri hair long hed bilong iufala: Man savve garem samting olsem 100,000 hair long hed bilong hem. Taem iumi tingim hao Jehovah hem savve long evri hair hia, datwan pruvim hem barava tingim evri follower bilong Christ and hem interest long olketa.
(Luke 12:7) Bat hem kaontem finis evri hair long hed bilong iufala. So iufala no fraet, bikos iufala barava important winim evri smol bird hia.
No Eni Samting Savve “Separatem Iumi From Love Bilong God”
4 First samting, Bible talem stret hao gud samting hem stap insaed evri servant bilong God and hem luksavve long diswan. Olsem example, Jesus sei: “Waswe, pipol no savve baem tufala sparrow for wanfala coin wea garem smol value nomoa? Nomata olsem, no eniwan bae foldaon long graon and Dadi bilong iufala no savve long diswan. Bat hem kaontem finis evri hair long hed bilong iufala. So, no fraet: iufala moa important winim planti sparrow.” (Matthew 10:29-31) Tingim wanem toktok hia minim for pipol long first century wea lisin long Jesus.
5 Maet iumi ask why nao man laek peim wanfala sparrow? Well, long taem bilong Jesus sparrow nao bird wea cheap tumas for peim long market. Lukim hao man savve baem tufala sparrow for smol selen nomoa. Bihaen moa Jesus sei sapos man willing for spendem tufala coin, hem savve kasem no fofala sparrow, bat faevfala. Olketa givim datfala extra bird olsem hem no garem eni value. Maet long eye bilong man olketa bird olsem iusles nomoa, bat hao nao Creator ting long olketa? Jesus hem sei: “God hem nating forgetim eniwan long olketa [nomata datwan wea olketa addim go tu].” (Luke 12:6, 7) Maet iumi start for minim nao point bilong Jesus. Sapos Jehovah tinghae tumas long wanfala sparrow, waswe long wanfala man? Olsem Jesus talem, Jehovah savve long evri information abaotem iumi. Tru nao, hem kaontem evri hair long hed bilong iumi!
Faendem Gudfala Point
(Luke 13:24) “Iufala mas barava trae hard for go insaed long smolfala door, bikos iu savve, staka pipol bae trae for go insaed bat bae hem hard nao.
nwtsty study note long Lu 13:24
Iufala mas barava trae hard: Or “Gohed for traem best.” Datfala toktok bilong Jesus showimaot man mas waka hard for go insaed long smolfala door. Long disfala verse, samfala buk sei hem fitim for transleitim diswan olsem “Barava traem best; Duim evri samting wea iu fit for duim.” Greek verb a·go·niʹzo·mai kam from Greek noun a·gonʹ, wea plande taem hem storyim wanfala sports game. Long Hebrew 12:1 disfala word savve piksarem “resis” for kasem laef wea evri Christian ranran insaed long hem. Hem savve minim tu “traem best” ( Col 2:1) or wanfala “faet” (1Ti 6:12; 2Ti 4:7). Olketa nara mining bilong datfala Greek verb long Lu 13:24 hem “tekpart long sports” (1Co 9:25), “traem best” (Col 1:29; 1Ti 4:10), and “faet” (1Ti 6:12). Long tingting bilong samfala savveman, wei for traem best wea Jesus storyim hia hem olsem training wea wanfala sportsman duim bikos disfala Greek toktok hem join witim wei wea man ranran long resis. Man olsem mas barava iusim full strong bilong hem for win and kasem prize.
(Luke 13:33) Bat tuday, tumoro, and next tumoro moa mi mas gohed long gogo bilong mi, bikos long Jerusalem nomoa fitim for olketa killim dae wanfala profet, no long eni ples moa.
nwtsty study note long Lu 13:33
no long eni ples moa: No eni profesi long Bible sei Messiah bae dae long Jerusalem, bat maet Daniel 9:24-26 nao showimaot datwan. And tu, sapos olketa Jew laek for killim dae wanfala profet, olketa bae duim datwan long Jerusalem. Hae Kot bilong olketa Jew stap long Jerusalem, so kot case for man wea olketa accusim hem olsem wanfala laea profet bae kamap long there. Maet Jesus tingim tu Jerusalem nao ples pipol duim olketa sakrifaes for God and wea olketa busarem tu datfala Pasova sheepsheep. Samting wea Jesus talem kamap tru. Olketa tekem hem go long Hae Kot long Jerusalem and judgem hem for dae. And ples wea hem dae olsem “Pasova sheepsheep” hem aotsaed long wall bilong Jerusalem.”—1Co 5:7.
JULY 30–AUGUST 5
GUD SAMTING FROM BIBLE | LUKE 14-16
“Tokpiksa Abaotem Prodigal Son”
(Luke 15:11-16) Then hem sei: “Wanfala man garem tufala son. 12 Mek-tu son hem sei long dadi bilong hem, ‘Dadi, mi laekem iu for givim mi distaem samting wea mi shud tekem bihaen iu dae.’ So dadi sharem evri samting wea hem garem long tufala son bilong hem. 13 Bihaen tu-thri day, datfala son hem tekem evri samting bilong hem and hem go long wanfala farawe kantri. Taem hem kasem long there, hem spoelem selen bilong hem and evri samting dadi givim hem long enikaen rabis samting. 14 Bihaen evri selen bilong hem finis, bigfala hangre hem kasem evriwan long datfala kantri, and boy hia no garem eni samting nao. 15 So hem go askem waka long wanfala man long there, and man hia sendem hem go for lukaftarem olketa pigpig bilong hem. 16 Hem savve laekem tumas nao for kaikaim olketa kaikai bilong pigpig, bat no eniwan givim eni kaikai long hem.
nwtsty study note long Lu 15:11-16
Wanfala man garem tufala son: Samfala samting long disfala tokpiksa abaotem prodigal son hem no semsem witim olketa nara tokpiksa bilong Jesus. Disfala tokpiksa hem storyim staka samting winim olketa nara tokpiksa wea hem talem, and disfala tokpiksa nomoa storyim olketa long wanfala famili. Long olketa nara tokpiksa Jesus storyim olketa nara samting olsem olketa difren kaen seed or graon, or boss and olketa wakaman bilong hem. (Mt 13:18-30; 25:14-30; Lu 19:12-27) Bat long disfala tokpiksa, Jesus storyim love wea dadi garem for tufala son bilong hem. Maet plande man wea herem disfala tokpiksa no garem dadi wea kaen olsem. Disfala tokpiksa showimaot bigfala love wea Jehovah garem for iumi olketa pikinini bilong hem, nomata iumi faithful long hem, or iumi lusim hem and then kam bak moa long hem.
mek-tu son: Olsem Law bilong Moses talem, samting wea firstborn kasem taem dadi hem dae, hem tu-taems moa winim wanem olketa nara pikinini kasem. (Diutronomi 21:17) So samting wea datfala mek-tu son kasem from dadi, hem haf nomoa long wanem firstborn kasem.
spoelem selen: Greek word wea olketa iusim long hia savve minim “torowem.” So long disfala tokpiksa, datfala Greek word hem minim man hem weistim or spoelem selen.
duim enikaen rabis samting: Or “laef wea man weistim samting and wea olobaot.” Nara Greek word wea garem klosap sem mining stap long Ephesus 5:18 and 1 Peter 4:4. From datfala Greek word savve minim man wea garem wei for spoelem or weistim samting, samfala Bible sei “garem wei for weistim samting.”
lukaftarem olketa pigpig: Law hem sei pigpig hem animal wea no klin. So man wea Jew bae barava les long kaen rabis waka olsem.—Levitikas 11:7, 8.
kaikai bilong pigpig: Olketa savve feedim pigpig long frut bilong carob tree. Skin bilong frut hia hem smooth and hem shaen. Kala bilong hem savve brown witim lelebet purple, and hem garem sheip olsem horn bilong animal wea bend. Kam kasem distaem, staka pipol savve iusim frut bilong carob tree for feedim olketa horse, buluka, and pigpig. Wei wea datfala son hem willing for kaikaim kaikai bilong pigpig, showimaot hem barava kasem hard taem.—Lukim study note long Lu 15:15.
(Luke 15:17-24) “Taem hem kasem bak gudfala tingting, hem sei, ‘Olketa wakaman bilong dadi bilong mi garem staka kaikai, bat mi ia mi hangre gogo klosap mi dae nao! 18 Bae mi go bak long Dadi bilong mi and sei long hem: “Dadi, mi sin againstim God and iu. 19 Mi no fit for iu kolem mi son bilong iu distaem. Plis, iu letem mi waka for iu nomoa.”’ 20 So hem go bak nao long dadi bilong hem. Taem hem lelebet farawe yet, dadi bilong hem lukim hem and barava sorre long hem. Hem ran go long hem, and hem holem and kissim hem. 21 Then datfala boy sei long dadi bilong hem, ‘Dadi, mi sin againstim God and iu. Mi no fit for iu kolem mi son bilong iu distaem. Plis, iu letem mi waka for iu nomoa.’ 22 Bat dadi hia sei long olketa wakaman bilong hem, ‘Iufala go kwiktaem and tekem kam datfala spesol kaleko for hem werem. Putim ring long hand bilong hem and givim sandol for hem werem. 23 Tekem and busarem tu young buluka wea fat naes tumas and iumi kaikai and hapi tugeta, 24 bikos son bilong mi wea dae hem laef bak moa, hem lus and hem kam bak nao.’ So olketa gohed party nao.
nwtsty study note long Lu 15:17-24
againstim iu: Or “front long iu.” Datfala sem Greek word e·noʹpi·on, wea minim “front long,” hem stap long Fas Samuel 20:1 long Septuagint and hem garem sem mining. Long datfala verse, David hem ask olsem long Jonathan: “Long wanem wei nao mi sin againstim dadi bilong iu?”
olketa wakaman: Taem hem kasem bak long hom, datfala son bae askem dadi for ting long hem olsem wanfala wakaman nomoa, no olsem son bilong hem. Pipol savve pei for wakaman kam duim wanfala waka. Bat hem no olsem slave wea stap witim famili and wea famili lukaftarem hem.—Mt 20:1, 2, 8.
kissim hem: Or “kissim hem long wei wea showimaot hem tingim hem tumas.” Greek word wea olketa transleitim olsem “kissim hem” hem phi·leʹo, wea samfala taem hem minim “kissim” (Mt 26:48; Mr 14:44; Lu 22:47) bat plande taem hem savve minim “lovem” (Joh 5:20; 11:3; 16:27). Wei wea dadi welkamim hem olsem, showimaot hem barava willing for son bilong hem wea repent for kam bak.
kolem mi son bilong iu: Samfala manuscript addim “Plis, iu letem mi waka for iu nomoa,” bat plande manuscript no garem datfala toktok. Samfala Bible savveman tingse olketa addim datfala toktok for fitim samting wea Luke 15:19 talem. Hem nao why datfala 2013 revised English New World Translation no garem datfala toktok long Luke 15:21.
spesol kaleko . . . ring . . . sandol: Datfala kaleko hem spesol. Maet datwan hem kaen stael kaleko wea olketa givim long man wea olketa laek mekhae long hem. Wei wea dadi putim ring long finger bilong datfala son showimaot hem lovem hem, hem mekhae long hem, and mekem hem for garem hae position. Man bae no givim ring and sandol long slave bilong hem. So datfala dadi hem showimaot klia, hem welkamim son for kam bak olsem wanfala member bilong famili moa.
(Luke 15:25-32) “Firstborn son bilong hem stap long garden. Taem hem kakam klosap long haos, hem herem music and hem herem pipol olketa dance. 26 So hem askem wanfala wakaman abaotem wanem nao gohed long haos. 27 Datfala wakaman sei long hem, ‘Brata bilong iu nao hem kam and dadi bilong iu hem busarem wanfala young buluka bikos brata bilong iu laef yet and dadi bilong iu hapi tumas for lukim hem moa.’ 28 Bat firstborn hia kros nao and hem no laek go long haos. Dadi bilong hem kam aotsaed and gohed askem hem for go joinim olketa. 29 Hem sei long dadi bilong hem, ‘Staka year nao mi waka hard for iu and duim evri samting iu askem, bat iu nating givim nomata eni smol goat for mi party witim olketa fren bilong mi. 30 Bat taem disfala son bilong iu wea spoelem selen bilong iu long olketa jury woman hem kam bak nomoa, iu busarem nao young buluka wea fat naes tumas.’ 31 Dadi sei long hem, ‘Boy bilong mi, iu stap olowe witim mi ia, and evri samting wea mi garem hem bilong iu. 32 Bat iu savve, brata bilong iu wea dae hem laef bak moa, hem lus and hem kam bak nao. Diswan hem no smol samting ia, dastawe mifala mas hapi and kaikai tugeta.’”
Faendem Gudfala Point
(Luke 14:26) “Sapos eniwan laek for disaepol bilong mi, hem mas lovem mi winim dadi, mami, waef, olketa pikinini, brata, sista, and laef bilong hemseleva. Sapos nomoa, hem no fit for disaepol bilong mi.
nwtsty study note long Lu 14:26
lovem mi winim: Wanem nao Jesus minim? Jesus no minim olketa wea kamap disaepol bilong hem mas no lovem olketa relative bilong olketa. Bat hem sei olketa mas lovem hem winim olketa relative. Sapos olketa no duim olsem, maet olketa olsem datfala man long tokpiksa bilong Jesus wea no acceptim wanfala important invitation. (Luke 14:20) Jesus no sei laef bilong olketa disaepol no important. Bat olketa disaepol mas barava lovem Jesus winim laef bilong olketa seleva, nomata sapos datwan minim olketa mas dae. So hem bigfala responsibility for kamap disaepol bilong Christ. Hem samting wea man mas barava ting raonem gud firstaem.
(Luke 16:10-13) Man wea faithful long olketa smol samting bae hem faithful long olketa big samting tu, and man wea no faithful long olketa smol samting bae hem no faithful long olketa big samting tu. 11 So sapos iufala showimaot iufala no faithful for iusim olketa riches long disfala world, no eniwan bae trustim iufala for lukaftarem olketa riches wea tru. 12 Sapos iufala showimaot iufala no faithful for lukaftarem olketa samting bilong nara man, no eniwan bae givim long iufala samting wea iufala shud kasem. 13 No eniwan savve waka for tufala boss, bikos bae hem heitim narawan and lovem narawan, or bae hem faithful long narawan and ting daonem narawan. Iufala no savve worshipim God and long semtaem busy for kasem staka selen.”
Lukaotem Olketa Riches wea Tru
7 Readim Luke 16:10-13. Datfala wakaman wea Jesus storyim hem fren witim olketa narawan mekem olketa savve helpem hem. Bat Jesus laekem olketa wea followim hem for fren witim hem and Jehovah and no for kasem samting for olketa seleva. Jesus laekem iumi for luksavve wei wea iumi iusim olketa riches bilong disfala world shud showimaot iumi faithful long God. Hao nao iumi savve duim datwan?
8 Iumi showimaot iumi faithful long God taem iumi iusim olketa material samting long wei for givim donation for sapotim preaching waka wea Jesus storyim. (Matt. 24:14) Wanfala smol gele long India keepim wanfala smol box and hem savve putim olketa coin insaed. Hem stop for baem olketa toy mekem hem savve putim selen hia long datfala box. Taem datfala box hem full, hem givim evri selen hia for sapotim preaching waka. Wanfala brata long India garem kokonat planteison. Hem savve givim staka kokonat olsem donation for olketa brata and sista wea waka long Malayalam remote transleison office. From olketa brata long datfala office savve baem kokonat, datfala brata tingim for givim kokonat bae helpem olketa winim sapos hem givim selen. Datwan showimaot brata hia hem garem gudfala tingting. Olketa brata and sista long Greece tu evritaem givim olive oil, cheese, and olketa nara kaikai long Bethel famili long there.