Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk
© 2022 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
MARCH 6-12
GUD SAMTING FROM BIBLE | 1 CHRONICLES 23-26
“Barava Organizem Gud Hao Olketa Worship lo Temple”
it-2-E 241
Olketa Levite
David hem barava organizem gud waka blo olketa Levite. Hem markem olketa man for kamap overseer, officer, judge, security for olketa gate, and for lukaftarem selen. Hem markem tu staka man for helpem olketa priest lo temple, olketa courtyard, and olketa rum for kaikai. Waka hia hem saed lo olketa sakrifaes, for klinim olketa samting, chekim weight blo samting, measurem samting, and for security lo temple. Hem markem 24 grup blo olketa Levite wea pleim music and singsing, wea datwan olsem namba blo olketa grup blo olketa priest. Olketa serve followim wanfala schedule. Olketa iusim olketa lot (samting olsem for plei daes) for disaedem wanem waka nao man bae duim. Saed lo olketa grup wea security for olketa gate, olketa iusim lot tu for disaedem wanem gate nao each grup bae lukaftarem.—1Ch 23, 25, 26; 2Ch 35:3-5, 10.
it-2-E 686
Olketa Priest
Lo temple, olketa officer nao organizem waka blo olketa priest. Saed lo samfala waka blo olketa priest, olketa iusim olketa lot (samting olsem for plei daes) for disaedem hu nao bae duim datfala waka. Evriwan lo 24 grup blo olketa priest serve for wanfala week tufala taem each year. Luk olsem evri priest waka lo taem blo olketa festival bikos lo staka thousand sakrifaes wea pipol offerim, olsem olketa duim lo taem wea olketa dedicatem temple. (1Ch 24:1-18, 31; 2Ch 5:11; comparem witim 2Ch 29:31-35; 30:23-25; 35:10-19.) Maet priest savve serve lo olketa narataem tu bat hem mas no disturbim waka blo olketa priest wea kasem assignment for serve lo datfala taem. Olketa raeting blo olketa rabbi bifor sei lo taem wea Jesus lo earth, staka priest olketa stap. From diswan, olketa divaedem olketa waka midolwan olketa famili blo olketa priest, each famili bae serve for wan or tufala day nomoa depend lo namba blo olketa priest lo each famili.
it-2-E 451-452
Music
Taem olketa redyim evri samting for temple, David markem 4,000 Levite for pleim music and singsing. (1Ch 23:4, 5) Namba blo olketa wea “kasem training finis for singsing lo Jehovah” hem 288. Evriwan hia “savve tumas for singsing.” (1Ch 25:7) Thrifala savveman lo music nao directim diswan, wea hem nao Asaph, Heman, and Jeduthun (wea luk olsem nara nem blo hem Ethan). Asaph hem from laen blo Gershom, Heman from laen blo Kohath, and Jeduthun hem from laen blo Merari, wea thrifala hia olketa son blo Levi. So from datwan, each wan lo olketa main famili blo Levite hia nao insaed datfala organization blo temple for pleim music and singsing. (1Ch 6:16, 31-33, 39-44; 25:1-6) Namba blo olketa son blo thrifala man hia hem 24, and evriwan hia insaed datfala 288 wea savve tumas for pleim music and singsing. Olketa iusim olketa lot (samting olsem for plei daes) for markem each son hia for leadim wanfala grup blo olketa wea pleim music and singsing. Each son markem nara 11-fala “savveman” from olketa son blo hem and from olketa nara Levite. Lo wei olsem, 288 ([1 + 11] × 24 = 288) Levite wea garem bigfala savve saed lo music, divaed lo 24 course for teachim music. Sapos evriwan lo nara 3,712 man wea ‘lane’ divaed lo wei olsem, datwan bae samting olsem 155 extra man for each wan lo 24 grup hia. Diswan minim each savveman teachim music lo samting olsem 13-fala Levite. (1Ch 25:1-31) From olketa priest nao pleim olketa trumpet, namba blo olketa hem separate from namba blo olketa Levite wea pleim music and singsing.—2Ch 5:12; comparem witim Nu 10:8.
it-1-E 898
Man for Gaedem Gate
Lo Temple. No longtaem bifor King David dae, hem organizem gud olketa Levite, olketa wea waka lo temple, and 4,000 man wea gaedem olketa gate. Each grup blo olketa man for gaedem gate savve duim shift for sevenfala day. Olketa mas gaedem haos blo Jehovah and mek sure olketa gate open and sat lo taem wea olketa markem. (1Ch 9:23-27; 23:1-6) Samfala man hia savve lukaftarem tu olketa contribution wea pipol tekem kam for temple. (2Ki 12:9; 22:4) Bihaen, taem datfala hae priest Jehoiada anointim Jehoash for kamap king taem hem young yet, olketa spesol security kasem assignment for gaedem olketa gate lo temple for protectim Jehoash from Queen Athaliah wea laek killim hem dae mekem hemseleva nao kamap ruler. (2Ki 11:4-8) Taem King Josiah finisim wei for worshipim olketa idol, olketa man for gaedem door help for aotem from temple evri samting olketa iusim for worshipim Baal. Olketa tekem go aot from Jerusalem and bonem olketa.—2Ki 23:4.
Faendem Gudfala Point
Worship blo Iumi for Jehovah Hem Mekem Iumi Hapi
10 Singsing lo kongregeson. (Sams 28:7) Singsing hem important samting lo worship blo olketa Israelite. King David markem 288 Levite for singsing lo temple. (Fas Kronikols 25:1, 6-8) Distaem tu iumi savve singim olketa song for praisem God. Diswan no minim iumi mas savve gud lo hao for singsing. Tingim diswan: Taem iumi story iumi savve mistek, bat datwan no stopem iumi for story lo kongregeson and lo ministry. (Jas. 3:2) Olsem tu, nomata maet iumi tingse iumi no savve singsing gud, no letem datwan for stopem iumi for singsing for praisem Jehovah.
MARCH 13-19
GUD SAMTING FROM BIBLE | 1 CHRONICLES 27-29
“Wanfala Dadi Givim Gud Advaes for Son blo Hem”
Protectim Wei wea Iumi Christian
9 Study for mekem iu bilivim truth wea stap long Bible. Wei for tinghae long wei wea iumi servant bilong Jehovah hem savve kamap wik sapos Bible hem no faondeson for wei wea iumi feel olsem. (Philippians 1:9, 10) Evri Christian, nomata young or olo need for pruvim long hemseleva truth wea stap long Bible. Paul encouragem olketa Christian olsem: “Mek sure long evri samting; hol strong long samting wea gud.” (1 Thessalonians 5:21) Olketa young Christian wea stap insaed olketa famili wea servem God mas luksavve hao olketa no savve depend long faith bilong dadi and mami. David talem son bilong hem Solomon hao hem need for “savve long God bilong dadi bilong [hem] and servem hem witim full heart.” (1 Chronicles 28:9) Hem no inaf for Solomon lukluk nomoa long dadi bilong hem wea gohed for buildim faith long Jehovah. Hemseleva need for savve long Jehovah, and hem duim datwan. Hem ask strong olsem long God: “Givim mi wisdom and savve distaem mekem mi savve go aot front long pipol hia and mi savve kam insaed.”—2 Chronicles 1:10.
Gohed Servem Jehovah Long Full Heart
13 Wanem nao iumi lanem from diswan? For servem Jehovah long full heart hem no minim nomoa for go long evri meeting and duim preaching waka evritaem. (2 Chron. 25:1, 2, 27) Sapos heart bilong wanfala Christian hem gohed for laekem tumas “olketa samting bihaen long hem,” wea minim olketa samting wea pipol long world aftarem, datwan savve spoelem wei wea hem fren witim Jehovah. (Luke 17:32) So for servem God long full heart, iumi mas “heitim olketa rabis samting and hol strong long samting wea hem stret.” (Rom. 12:9; Luke 9:62) Nomata maet hem luk olsem samfala samting long world bilong Satan savve helpem iumi, iumi mas no letem eni samting stopem iumi for servem Jehovah long full heart.—2 Cor. 11:14; readim Philippi 3:13, 14.
‘No Fraet and Gohed Duim Waka’
20 King David talem Solomon Jehovah bae stap witim hem go kasem taem hem finis for buildim datfala temple. (1 Chron. 28:20) Solomon ting raonem toktok wea dadi bilong hem talem and hem no letem wei wea hem young and no garem big savve stopem hem for duim datfala waka. Bat hem showimaot wei for no fraet and gohed waka, and Jehovah helpem hem for finisim datfala temple insaed seven and haf year.
21 Jehovah helpem Solomon, and hem savve helpem iumi tu for no fraet and duim olketa waka bilong iumi insaed famili and long kongregeson. (Isa. 41:10, 13) Sapos iumi no fraet taem iumi gohed for duim wanem Jehovah laekem, iumi sure hem bae blessim iumi distaem and long future tu. So iumi mas ‘no fraet and gohed duim waka.’
Faendem Gudfala Point
Waswe, Iu Trufala Fren Nomata Taem Hem No Isi?
David garem olketa narafala fren tu wea faithful long hem taem hem kasem olketa hard taem. Wanfala hem Hushai, wea Bible sei hem “fren bilong David.” (2 Sam. 16:16; 1 Chron. 27:33) Maet hem wakaman bilong King David and gudfala fren bilong hem, wea samfala taem duim spesol waka for king.
Taem Absalom, son bilong David hem laek for aotem hem for no king, staka Israelite saedem Absalom, bat Hushai no duim datwan. Taem David hem ranawe, Hushai go lukim hem. David barava feel nogud bikos son bilong hemseleva and samfala wea hem trustim nao duim olsem long hem. Bat Hushai hem gohed faithful long David, and hem willing for putim laef bilong hem long danger and duim wanfala samting for spoelem nogud plan bilong Absalom. Hushai no duim datwan from hem wanfala wakaman bilong king, bat hem duim datwan bikos hem gudfala fren bilong David.—2 Sam. 15:13-17, 32-37; 16:15–17:16.
MARCH 20-26
GUD SAMTING FROM BIBLE | 2 CHRONICLES 1-4
“King Solomon Mekem Wanfala Disison wea No Wise”
it-1-E 174 ¶5
Army
Taem Solomon hem rul, olketa samting hem change for army blo Israel. Nomata staka faet no kamap taem hem rul, hem addim go staka horse and chariot lo army blo hem. (Lukim CHARIOT.) Staka lo olketa horse hia olketa baem kam from Egypt. Olketa mas buildim olketa niu taon lo Israel for olketa niu sekson blo army hia savve stap lo hem. (1Ki 4:26; 9:19; 10:26, 29; 2Ch 1:14-17) Bat Jehovah no blessim diswan, and bihaen Solomon dae and datfala kingdom hem divaed, army hem gogo daon. Olsem Isaiah hem talem bihaen: “Trabol for olketa wea go lo Egypt for kasem help, and for olketa wea depend lo olketa horse nomoa, and wea trustim olketa chariot from olketa staka, and wea trustim olketa horse bikos olketa strong fogud. Olketa no depend lo datfala Holy Wan blo Israel and olketa no lukaotem Jehovah.”—Isa 31:1.
it-1-E 427
Chariot
Bifor lo rul blo Solomon, army no garem staka chariot. Main reason for diswan hem bikos God warnim olketa king for no garem staka horse bikos hem nao bae protectim olketa, no olketa horse. Dastawe olketa no garem staka chariot bikos chariot needim horse nao for pullim. (Diutronomi 17:16) Taem Samuel warnim olketa Israelite abaotem hevi wea olketa king bae putim lo olketa, hem sei: “Hem bae tekem olketa son blo iufala and markem olketa for draevem olketa chariot.” (1Sa 8:11) Taem Absalom and Adonijah trae for kamap king, olketa givim order for olketa wakem wanfala chariot for olketa and for 50-fala man nao ran go firstaem lo hem. (2Sa 15:1; 1Ki 1:5) Taem David win lo faet againstim king Zobah, hem keepim 100 horse wea pullim chariot.—2Sa 8:3, 4; 10:18.
King Solomon strongim go army blo Israel, and mekem namba blo olketa chariot for kasem 1,400. (1Ki 10:26, 29; 2Ch 1:14, 17) Jerusalem and olketa nara taon wea olketa kolem ‘taon for keepim chariot,’ garem olketa building and nara samting for keepim and lukaftarem olketa samting olsem for faet.—1Ki 9:19, 22; 2Ch 8:6, 9; 9:25.
Faendem Gudfala Point
Olketa Main Point From Buk Bilong Second Chronicles
1:11, 12. Samting wea Solomon askem showimaot long Jehovah hao wisdom and savve hem samting wea datfala king barava laek for kasem. Tru nao, olketa prea bilong iumi long God savve showimaot wanem nao iumi really laekem. So hem wise sapos iumi lukluk gud long olketa samting wea iumi prea abaotem.
MARCH 27–APRIL 2
GUD SAMTING FROM BIBLE | 2 CHRONICLES 5-7
“Heart blo Mi Bae Stap lo Hem Evritaem”
No Lusim Wei for Hipap Tugeta
Bihaen, taem David hem king long Jerusalem, hem talemaot hao hem want tumas for buildim wanfala haos for glory bilong Jehovah. Bat, from David hem wanfala man for faet long war, Jehovah talem hem: “Iu bae no buildim wanfala haos for nem bilong mi.” Bat, Hem chusim Solomon son bilong David for buildim datfala temple. (1 Chronicles 22:6-10) Bihaen olketa buildim finis insaed seven and haf year, Solomon hem dedicatem datfala temple long 1026 B.C.E. Jehovah hem appruvim datfala building, hem sei: “Mi mekem disfala haos wea iu buildim kamap holy taem mi putim nem bilong mi long there for olowe; and eye bilong mi and heart bilong mi bae olowe stap long there.” (1 Kings 9:3) Sapos olketa Israelite stap faithful, bae blessing bilong Jehovah stap long datfala haos. Bat sapos olketa tanawe from stret samting, Jehovah bae aotem blessing bilong hem from datfala ples, and ‘datfala haos bae kamap hip rabis nomoa.’—1 Kings 9:4-9; 2 Chronicles 7:16, 19, 20.
it-2-E 1077-1078
Temple
History. Disfala temple hem stap go kasem 607 B.C.E., wea hem nao year wea army blo Babylon anda lo King Nebuchadnezzar hem finisim. (2Ki 25:9; 2Ch 36:19; Jer 52:13) From Israel worshipim olketa laea god, Jehovah letem olketa nara nation for againstim Judah and Jerusalem, and samfala taem olketa savve stealim olketa expensive samting from temple. Olketa Israelite no evritaem lukaftarem and repairim gud temple tu. King Shishak blo Egypt stealim olketa expensive samting blo temple (993 B.C.E.) lo taem wea son blo Solomon, Rehoboam, hem rul. Datwan hem samting olsem 33 year nomoa bihaen olketa dedicatem temple. (1Ki 14:25, 26; 2Ch 12:9) King Asa (977-937 B.C.E.) respectim haos blo Jehovah, bat for protectim Jerusalem hem duim karangge samting taem hem promis for givim lo King Ben-hadad I blo Syria, gold and silver from temple sapos hem aotem agreement blo hem witim datfala king blo Israel, Baasha.—1Ki 15:18, 19; 2Ch 15:17, 18; 16:2, 3.
Faendem Gudfala Point
Hem Savve Gud “Long Heart Bilong Olketa Man”
Iumi savve kasem comfort from prea bilong Solomon. Olketa narawan no barava savve gud long feeling bilong iumi, “trabol bilong iumi,” and pain bilong iumi. (Proverbs 14:10) Bat Jehovah savve long heart bilong iumi, and hem barava kea long iumi. Taem iumi talemaot feeling long Jehovah, datwan savve helpem iumi isi for deal witim hevi wea iumi garem. Bible sei: “Putim evri wari bilong iufala long hand bilong hem bikos hem tingim iufala.”—1 Peter 5:7.
APRIL 10-16
GUD SAMTING FROM BIBLE | 2 CHRONICLES 8-9
“Hem Tinghae lo Wisdom”
w99 11/1 20 ¶4
Taem Way for Give Kamap Big
Hem tru, queen bilong Sheba tu mekem big sakrifaes saed long taem and strong for visitim Solomon. Luk olsem Sheba hem stap long area wea olketa kolem Republic bilong Yemen distaem; so datfala queen and olketa camel bilong hem gogo winim 1,600 kilometer for kasem Jerusalem. Olsem Jesus hem talem, “hem kam from farawe ples.” Why nao queen bilong Sheba hard work olsem? Main samting hem kam for “herem wisdom bilong Solomon.”—Luke 11:31.
w99 7/1 30 ¶4-5
Visit Wea Kasem Bigfala Reward
Nomata olsem, queen arrive long Jerusalem “withim planti samting, olketa camel wea karim balsam oil and staka gold and richfala ston.” (1 Kings 10:2a) Samfala say insaed “planti samting” hia hem wanfala sekson bilong olketa bodyguard. Diswan bae fitim, from queen hem wanfala important woman and hem travel withim olketa samting wea kost bilong olketa winim planti million dollar.
But, queen herem samting abaotem Solomon “saed long nem bilong Jehovah.” So diswan hem no wanfala bisnis gogo nomoa. Luk olsem, queen kam for herem nomoa wisdom bilong Solomon—maet for learnim samting abaotem God bilong Solomon, Jehovah. From maet queen hem kam from laen bilong Shem or Ham, wea olketa worshipim Jehovah, maet hem want for savvy abaotem religion bilong olketa laen dadi bilong hem.
w99 7/1 30-31
Visit Wea Kasem Bigfala Reward
Queen bilong Sheba barava tinghae long wisdom bilong Solomon and gudfala living bilong kingdom bilong hem go-go “no eni spirit stap long hem nao.” (1 Kings 10:4, 5) Samfala say disfala toktok meanim queen hem “short wind.” Wanfala savvyman say hem faint! Nomata wanem nao happen, queen barava sapraes long wanem hem lukim and herem. Hem say olketa servant bilong Solomon fit for hapi from olketa herem wisdom bilong disfala king, and hem blessim Jehovah from hem choosim Solomon for king. Then queen givim olketa present wea kost hae tumas, long selen bilong distaem, gold seleva bae hem samting olsem $180,000,000. Solomon tu givim samfala present, hem givim queen “evriting wea hem laekem and askim.”—1 Kings 10:6-13.
it-2-E 990-991
Solomon
Bihaen queen hia lukim tu temple hem barava luk naes and evriting lo haos blo Solomon, witim kaikai blo hem lo tebol and waka blo olketa wea servem kaikai and kaleko blo olketa, and olketa burnt offering wea evritaem kamap lo temple, “hem no savve wanem for talem nao.” So hem sei, “Wanem mi herem hem no full story. Wisdom blo iu and riches wea iu garem hem winim nao wanem mi herem.” Then hem sei olketa wea servem kaen king olsem hapi tumas. Evri samting hia mekem hem for praisem and blessim Jehovah God, wea showimaot love blo hem for Israel taem hem appointim Solomon nao for kamap king wea judge lo gudfala wei and duim samting wea raeteous.—1Ki 10:4-9; 2Ch 9:3-8.
Faendem Gudfala Point
it-2-E 1097
Throne
Only throne blo wanfala king lo Israel wea Bible storyim evri detail blo hem nao throne blo Solomon. (1Ki 10:18-20; 2Ch 9:17-19) Luk olsem hem stap lo “Hall blo Throne,” wea hem nao wanfala lo olketa building wea stap lo Maunt Moriah lo Jerusalem. (1Ki 7:7) Olketa wakem throne hia lo ivory witim gold. Bihaen lo hem, hem garem samting olsem ruf wea raon antap, and ples for restim hand lo tufala saed. Nomata olketa savve iusim ivory for wakem datfala throne, bat olketa nara samting lo temple olketa wakem lo timba and then olketa putim gold and ivory lo datfala timba for mekem hem luk spesol. So taem man lukim, hem luk olsem full throne hia hem ivory and gold. Bible sei 6-fala step nao go ap for throne and hem sei: “Tufala lion nao standap saed lo tufala ples for restim hand. And 12-fala lion standap antap lo sixfala step hia, sixfala lo wansaed and sixfala lo narasaed.” (2Ch 9:17-19) Hem fitim for garem olketa lion bikos lion hem piksarem paoa for rul. (Ge 49:9, 10; Re 5:5) Luk olsem 12-fala lion hia hem for 12-fala tribe blo Israel, and maet hem piksarem wei wea olketa tribe stap anda and sapotim ruler lo datfala throne. Wanfala stul for leg wea olketa wakem lo gold hem join go lo throne tu. From samting wea Bible talem abaotem throne hia wea olketa putim ivory and gold lo hem and wea garem ruf wea raon antap and olketa lion lo front, no eni nara throne lo datfala taem hem luk spesol olsem. Olketa wea studyim old samting no faendem eni nara throne olsem, and no eni raeting, karving, or building showim throne wea spesol olsem tu. Olsem Bible talem: “No eni nara kingdom hem wakem olketa kaen samting olsem.”—2Ch 9:19.
APRIL 17-23
GUD SAMTING FROM BIBLE | 2 CHRONICLES 10-12
“Kasem Gud Samting From Wise Advaes”
Hem Lusim Chance for Mekem God Hapi
Hem no isi for Rehoboam mekem disison. Sapos hem duim wanem olketa pipol laekem, hem and famili, and olketa narawan wea stap long haos bilong hem bae no kasem staka samting from olketa pipol olsem bifor. Bat sapos hem no followim wanem olketa laekem, olketa pipol hia maet againstim hem. Wanem nao hem duim? Firstaem hem story witim olketa olo man wea givim advaes long dadi bilong hem bifor. Bat then, Rehoboam askem advaes from olketa wea sem age witim hem. Rehoboam disaed for followim advaes bilong olketa young wan and hem treatim nogud pipol bilong hem. Hem sei long olketa: “Dadi blong mi hemi fosim yufala fo wakahad, bat mi bae mi mekem yufala fo barava wakahad go moa. Hemi raf long yufala, bat mi bae mi barava raf go moa long yufala.”—2 Chron. 10:6-14.
Hao Iu Savve Disaed Long Wisefala Wei
Jehovah provaedem tu olketa wea mature long kongregeson and iumi savve storyim samting iumi mas disaedem witim olketa. (Ephesians 4:11, 12) Bat, taem iumi askem narawan, iumi mas no olsem samfala wea askem evriwan go kasem taem olketa faendem man wea talem samting olketa laek herem nomoa. Then olketa followim advaes bilong hem. Iumi mas no forgetim tu warning example bilong Rehoboam. Taem hem mas disaedem wanfala important samting, hem kasem nambawan advaes from olketa olo man wea serve witim dadi bilong hem. Bat, winim wei for followim kaonsel bilong olketa, hem askem olketa young man wea growap witim hem. From hem followim advaes bilong olketa, hem no disaed long wisefala wei and from diswan bigfala part bilong kingdom bilong hem lus.—1 Kings 12:1-17.
Taem iu lukaotem kaonsel, askem olketa wea kasem finis savve long laef and wea savve gud long Bible and garem bigfala respect for olketa stretfala principle. (Proverbs 1:5; 11:14; 13:20) Sapos iu savve duim, iusim taem for ting raonem olketa principle and evri nara information wea iu faendem wea fitim problem bilong iu. Taem Word bilong Jehovah helpem iu for minim evri samting klia, stret samting for disaedem maet showaot moa klia.—Philippians 4:6, 7.
it-2-E 768 ¶1
Rehoboam
From Rehoboam hem bighed, datwan mekem staka pipol for no hapi lo hem. Tribe blo Judah and Benjamin nomoa gohed for sapotim hem, witim tu, olketa priest and Levite from tufala kingdom evriwan, and samfala man from tenfala tribe lo north.—1Ki 12:16, 17; 2Ch 10:16, 17; 11:13, 14, 16.
Faendem Gudfala Point
it-1-E 966-967
Demon wea Luk Olsem Goat
Toktok blo Joshua lo Josua 24:14 showimaot false worship affectim olketa Israelite taem olketa lo Egypt, and Ezekiel sei olketa heathen worship olsem gohed for affectim olketa for longfala taem bihaen olketa lusim Egypt. (Esikiel 23:8, 21) Jehovah stopem olketa Israelite for no “offerim olketa sakrifaes lo olketa demon wea luk olsem goat.” (Le 17:1-7) And Jeroboam markem olketa priest for “olketa hae ples, and for olketa demon wea luk olsem goat, and for olketa young buluka wea hem wakem.” (2Ch 11:15) Dastawe samfala Bible savveman sei wei wea olketa Israelite worshipim olketa goat hem big samting taem olketa stap lo Egypt, and especially lo Lower Egypt. Herodotus (II, 46) hem sei disfala wei for worshipim olketa goat lo Egypt gogo mekem olketa Greek savveman biliv lo Pan and lo olketa satyrs, wea hem nao olketa forest god wea laekem tumas sex, and wea gogo olketa piksa showim olketa garem tufala horn, tail blo goat, and leg blo goat tu. Lo tingting blo samfala man, olketa laea Christian lo Dark Ages (wea hem nao olketa year from 500 go kasem 1000 C.E.) savve tingim olketa god hia taem olketa showim Satan hem garem tail, olketa horn, and leg blo goat lo piksa wea olketa paintim.
No eni samting barava talem klia wanem nao olketa “god wea garem staka hair” (seʽi·rimʹ). Lo tingting blo samfala man, diswan hem olketa really goat, or idol wea luk olsem goat, bat Bible no storyim klia datwan, or givim eni pruv for sei datwan hem tru. Maet word wea Bible iusim showimaot hao lo tingting blo pipol wea worshipim olketa false god hia maet tingse olketa luk olsem goat or hem garem staka hair. Or maet datfala word “goat” hem for showimaot olketa kaen idol olsem hem rabis samting nomoa. For pruvim diswan, samfala taem, word wea Bible iusim for idol hem kam from wanfala toktok wea minim siti blo animal. Datwan no minim olketa wakem idol hia from siti blo animal, bat hem showimaot olketa idol hem rabis samting.—Le 26:30; De 29:17.
APRIL 24-30
GUD SAMTING FROM BIBLE | 2 CHRONICLES 13-16
“Olketa Wanem Taem Nao Iumi Savve Depend lo Jehovah?”
Hao Nao Iufala Young Brata Savve Kasem Olketa Spiritual Goal?
12 Asa hem young taem hem kamap king bihaen dadi blo hem Abijah hem dae. Hem hambol and hem man for no fraet. For example, no longtaem bihaen hem kamap king hem distroem olketa idol wea pipol blo Judah worshipim. And tu, ‘hemi talem olketa fo falom Jehovah hu hemi God blong olketa grani blong olketa, an fo obeim lo an evri toktok blong hem.’ (Mektu Kronikols 14:1-7) Taem Zerah, man from Ethiopia kam witim 1,000,000 soldia for attakim Judah, Asa askem help from Jehovah. Hem sei: ‘Jehovah yu nomoa yu save helpem mifala hu i wik tumas fo agensim olketa wea i strong tumas. Jehovah, God blong mifala, mifala trastem yu nomoa.’ Toktok hia showimaot Asa barava sure Jehovah bae sevem hem and pipol blo hem. Asa trustim Jehovah, and “[Jehovah] hemi mekem olketa fo win.”—Mektu Kronikols 14:8-12.
Hao Nao Iufala Young Brata Savve Kasem Olketa Spiritual Goal?
13 Masbi Asa fraet taem army wea garem 1,000,000 soldia kam for faetem hem. Nomata olsem, from Asa trustim Jehovah hem winim datfala faet. Bat taem Asa deal witim nara hard samting, hem no trustim Jehovah. Diswan happen taem King Baasha blo Israel duim samting for againstim pipol blo Judah. Lo datfala taem Asa askem help from king blo Syria. Nogud samting nao kamaot from datwan! Jehovah iusim profet Hanani for talem Asa: ‘Bikos yu no trastem Jehovah, bat yu trastem nomoa king blong Siria.’ Bihaen datwan, King Baasha gohed for againstim King Asa. (Mektu Kronikols 16:7, 9; Fas Kings 15:32) Wanem nao iufala young brata savve lanem from Asa?
Hao Nao Iufala Young Brata Savve Kasem Olketa Spiritual Goal?
14 Hem gud for iufala gohed for hambol and depend lo Jehovah. Taem iu baptaes, iu showimaot iu garem faith and trustim Jehovah. And Jehovah hem hapi tumas for welkamim iu lo famili blo hem. Important samting hem for gohed depend lo Jehovah. Maet hem isi for depend lo Jehovah taem iu mekem olketa bigfala disison, bat waswe lo taem wea iu mas disaedem olketa nara samting? Iu need for depend lo Jehovah bifor iu mekem eni disison, nomata hem abaotem hapitaem, waka for selen, or olketa goal blo iu! No depend lo savve blo iuseleva, bat tingim eni Bible principle wea join witim wanem iu mas disaedem and followim principle hia. (Provebs 3:5, 6) Taem iu duim datwan Jehovah bae hapi witim iu and olketa lo kongregeson bae tinghae lo iu.—Readim 1 Timothy 4:12.
Faendem Gudfala Point
Worshipim Jehovah Long Full Heart Bilong Iu!
7 Hao nao bae iumi savve sapos iumi worshipim Jehovah long full heart bilong iumi or nomoa? Hem gud for tingim olketa kwestin hia: ‘Waswe, bae mi obeyim Jehovah nomata long taem wea hem no isi? Waswe, mi disaed strong for no duim eni samting wea bae affectim kongregeson?’ Tingim wei wea Asa mas no fraet for aotem granmami bilong hem from position bilong hem! Samfala taem iumi mas no fraet olsem Asa. Olsem example, waswe sapos samwan long famili or wanfala fren hem duim sin and hem no repent gogo hem disfellowship? Waswe, bae iu disaed strong for no associate witim hem? Wanem nao bae iu duim?