Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
JANUARY 1-7
GUD SAMTING FROM BIBLE | JOB 32-33
Comfortim Olketa wea Deal Witim Stress
it-1-E 710
Elihu
Elihu hem no teksaed, hem no mekhae lo narawan lo wei for iusim olketa spesol title. Hem luksavve dat Olmaeti nao Creator blo hem and wakem hem and Job, from clay nomoa. Elihu no laek for mekem Job feel fraet bat hem story lo hem olsem wanfala tru fren, hem talem nem blo Job taem tufala story. Datwan hem samting wea Eliphaz, Bildad, or Zophar, nating duim.—Job 32:21, 22; 33:1, 6.
Garem Sem Tingting Olsem Jehovah Abaotem Olketa wea Wik?
8 Wanem nao bae helpem iumi for tingim feeling bilong olketa long kongregeson wea needim help? Hem gud for tingim hao staka long olketa sik, barava sorre, or stap witim famili member wea no worshipim Jehovah. Sapos iumi tu garem olketa problem olsem, bae iumi laekem olketa narawan for tingim feeling bilong iumi and helpem iumi. Tingim olketa Israelite wea barava safa taem olketa stap long Egypt. Bifor olketa go insaed long Promis Land, Jehovah talem olketa for mas tingim feeling and kaen long olketa narawan. Jehovah expectim olketa Israelite for helpem olketa narawan wea poor and wik.—Deut. 15:7, 11; Lev. 25:35-38.
9 Iumi shud no kwiktaem for blamem olketa brata for problem wea olketa kasem, or tingse iumi gud winim olketa. Iumi laek for helpem olketa taem olketa wik. (Job 33:6, 7; Matt. 7:1) Olsem example, tingim sapos wanfala man hem accident long motorbike and garekil, and olketa tekem hem go long hospital. Taem hem kasem hospital, waswe, olketa doctor and nurse bae weistim taem for faendemaot hu nao kosim datfala accident? Nomoa. Bae olketa kwiktaem helpem hem. Iumi tu mas olsem. Taem brata bilong iumi hem kasem problem, iumi mas no hol bak for helpem and sapotim hem long spiritual wei.—Readim 1 Thessalonica 5:14.
10 Samfala taem maet iumi tingse wanfala brata or sista hem wik, bat taem iumi ting raonem samting wea hem mas deal witim, iumi luksavve hem no wik. Olsem example, tingim hao hem no isi for wanfala sista wea hasband no worshipim Jehovah for hem gohed faithful for staka year. Tingim hao hem no isi tu for wanfala mami wea hemseleva nomoa waka hard for lukaftarem olketa pikinini bilong hem bat hem evritaem kam long olketa meeting. Or tingim olketa teenager wea go long skul evriday wea traem best for faithful long Jehovah nomata olketa kasem hevi from olketa nara pikinini. Evriwan hia barava lovem Jehovah and laek for gohed faithful long hem. Taem iumi ting raonem evri samting wea olketa brata bilong iumi duim for gohed faithful long Jehovah, datwan bae helpem iumi for ting long olketa olsem olketa “rich long faith” nomata firstaem iumi tingse olketa wik.—Jas. 2:5.
Wanem Nao Raet Taem for Talem Samting?
17 Elihu, wea hem mek-foa man wea visitim Job, hem relative blo Abraham. Hem lisin taem Job and thrifala nara man hia story. Luk olsem hem barava lisin gud lo wanem olketa talem, dastawe hem savve hao for givim kaonsel wea help for stretem tingting blo Job, and hem duim lo kaenfala wei. (Job 33:1, 6, 17) Main samting wea Elihu tingim nao hem for mekhae lo Jehovah, and no hemseleva or eni nara man. (Job 32:21, 22; 37:23, 24) Olsem iumi lanem from example blo Elihu, samfala taem hem gud for kwaet and lisin gud. (Jas. 1:19) And tu, iumi lanem hao taem iumi givim kaonsel, main samting nao hem for mekhae lo Jehovah and no iumiseleva.
18 Taem iumi followim advaes lo Bible abaotem wanem taem and hao for toktok, datwan showimaot iumi tinghae lo datfala present from Jehovah. Wise King Solomon raet olsem: “Toktok wea man talem long taem wea barava fitim hem naes tumas olsem olketa gold apple wea stap long silver karving.” (Prov. 25:11, NW) Taem iumi lisin gud lo wanem olketa narawan talem and iumi tingting gud bifor iumi toktok, wanem iumi talem bae olsem gold apple wea garem hae price and luk naes tumas. Then, nomata sapos iumi talem staka toktok or lelebet toktok nomoa, wanem iumi talem bae strongim narawan, and Jehovah bae barava hapi lo iumi. (Provebs 23:15; Eph. 4:29) Datwan nao best wei wea iumi savve showimaot iumi tinghae lo datfala present from God!
Faendem Gudfala Point
Gohed Fren Gud Witim Jehovah
10 Hem fitim for iumi tingim tu lukluk bilong iumi. Bat iumi shud no ova tumas for trae for luk young. Bible sei: “White hair hem olsem crown wea luk naes tumas long man wea raeteous.” (Prov. 16:31) Long tingting bilong Jehovah samting wea insaed long heart bilong iumi nao hem important winim lukluk bilong iumi. Iumi tu shud garem sem tingting. (Readim 1 Peter 3:3, 4.) So waswe, hem fitim for iumi kasem operation wea maet spoelem health bilong iumi or putim laef bilong iumi long danger from iumi laek for luk naes nomoa? Nomata iumi young or olo, iumi healthy or sik, samting wea mekem iumi luk naes nao hem “hapi wea Jehovah givim.” (Neh. 8:10) Long niu world nomoa bae iumi garem perfect health and luk young moa. (Job 33:25; Isa. 33:24) Go kasem datfala taem, iumi need for mekem olketa wise disison and trustim olketa promis bilong Jehovah. Diswan bae helpem iumi for hapi long laef bilong iumi distaem and no ova tumas for tingim health bilong iumi.—1 Tim. 4:8.
JANUARY 8-14
GUD SAMTING FROM BIBLE | JOB 34-35
Taem Situation lo Laef Luk Olsem Hem No Fair
Hem Wanem Kaen God?
God hem evritaem duim stret samting. Bible sei: “Hard tumas for trufala God duim olketa nogud samting, and for Olmaeti duim samting wea no stret!” (Job 34:10, NW) Hem evritaem judgem man long stretfala wei, olsem man wea raetem psalm talem taem hem sei long Jehovah: “Yu [“bae,” NW] jajem evri pipol long stretfala wei.” (Sams 67:4) From Jehovah “lukluk insaet long haat” bilong man, no eniwan savve laea long hem bikos hem evritaem lukim truth abaotem samting and givim stretfala judgment. (Fas Samuel 16:7) And tu, God hem lukim evri samting wea happen long earth wea no followim justice and corruption wea gohed, and hem promis klosap nao bae hem “aotem an torowem olketa ravis pipol an evri nogud man from [“earth,” NW].”—Proverbs 2:22.
Wanem Nao Kingdom Bilong God Bae Finisim?
5 Wanem nao Jehovah bae duim? Distaem, Jehovah givim chance long olketa nogud pipol for changem wei bilong olketa. (Isa. 55:7) Nomata olketa nogud pipol bae finis, Jehovah no judgem olketa yet. Bat wanem nao bae happen long olketa wea no laek for change and gohed duim olketa nogud samting go kasem taem bilong datfala big trabol? Jehovah talem finis hem bae finisim olketa nogud pipol long disfala world. (Readim Psalm 37:10.) Staka pipol distaem savve haedem nogud samting wea olketa duim and olketa tingse bae olketa no kasem panis from datwan. (Job 21:7, 9) Bat Bible sei: “God hem lukluk long wei bilong olketa man and hem lukim evri ples wea olketa go long hem. No eni ples hem barava dark mekem olketa nogud man hia savve haed long hem.” (Job 34:21, 22) So hem hard for man haed from Jehovah. Hem savve lukim evri samting wea olketa nogud man duim. Bihaen Armageddon, nomata iumi lukaotem olketa, bae iumi no savve faendem olketa. Olketa bae nomoa nao!—Ps. 37:12-15.
No Eni Reason Stap for Daotem Jesus
19 Wanem nao tingting blo pipol abaotem Olketa Jehovah’s Witness? Staka pipol no laekem iumi bikos iumi no teksaed lo politik. Olketa sei iumi shud vote lo olketa election. Bat sapos iumi votem wanfala man for rulim iumi, hem olsem iumi rejectim Jehovah for rulim iumi. (Fas Samuel 8:4-7) Samfala tingse iumi shud wakem olketa skul and olketa hospital, and duim olketa waka for helpem pipol lo community. Olketa tingse iumi shud duim olketa samting for stretem olketa problem lo world distaem, and no busy nomoa for duim preaching waka.
20 Wanem nao iumi need for duim? (Readim Matthew 7:21-23.) Iumi need for busy lo preaching waka olsem Jesus hem talem. (Matt. 28:19, 20) Iumi no laekem politik or olketa problem lo world for mekem iumi go difren. Iumi tingim pipol and laek for helpem olketa, bat best wei for duim datwan hem for teachim olketa abaotem Kingdom blo God and helpem olketa for fren witim Jehovah.
Faendem Gudfala Point
Taem Iu Willing for Duim Waka Bilong Jehovah, Iu Mekhae Long Hem!
3 Wanfala young man wea nem bilong hem Elihu, hem herehere long story bilong Job, Eliphaz, Bildad, and Zophar. Taem olketa story finis, Elihu ask olsem long Job: “Sapos iu wanfala raeteous man, wanem nao iu givim long God? Wanem nao hem kasem from iu?” (Job 35:7) Waswe, Elihu tu sei hem iusles nomoa for iumi worshipim God? Nomoa. Jehovah no stretem Elihu, olsem hem duim long nara thrifala man. Elihu laek for mekhae long difren point. Hem sei Jehovah no needim eni samting from iumi. No eni samting wea iumi duim savve mekem hem for rich or for strong. Olketa gudfala wei bilong iumi or savve wea iumi garem for duim samting hem kam from God, and hem savve sapos iumi iusim datwan long gudfala wei.
JANUARY 15-21
GUD SAMTING FROM BIBLE | JOB 36-37
Why Iumi Savve Trustim Promis blo God for Laef Olowe
Waswe, Iumi Fit for Savve Long God?
GOD NO GAREM START AND BAE HEM NO FINIS: Bible hem sei: “from taem olowe go kasem taem olowe iu nao God.” (Psalm 90:2) Datwan hem minim God no garem start and bae hem no finis. For iumi olketa man, “datwan hem no isi for iumi minim.”—Job 36:26.
Hao nao diswan savve helpem iumi? Bible sei iumi bae kasem laef olowe sapos iumi lane abaotem God. (John 17:3) Bae hem hard for iumi trustim wei wea iumi savve kasem laef olowe sapos God hem savve dae. Bat from God hem “King for olowe,” iumi savve hem fit for mekem datfala promis kamap tru.—1 Timothy 1:17.
Waswe, Iu Tinghae lo Olketa Present wea God Givim?
6 Wata stap lo earth bikos planet blo iumi hem stap lo barava raet distance from sun. Sapos earth hem klosap tumas lo sun, evri wata bae drae and evri ston nating nomoa bae stap. Sapos hem lelebet farawe from sun, bae wata hem kamap ice and disfala earth bae kamap olsem wanfala big blok ice. Bikos Jehovah putim earth lo stret ples, disfala wata cycle lo earth savve mekem pipol gohed laef. Heat blo sun mekem wata wea stap lo earth and lo sea for go ap and formimap olketa cloud. Each year, sun mekem samting olsem 500,000 cubic kilometer blo wata for hem evaporate. Disfala wata stap lo atmosphere for samting olsem tenfala day, then hem foldaon olsem rain or snow. Gogo datfala wata go bak moa lo sea or eni nara ples wea wata stap, then datfala cycle hem start moa. Wei wea datfala wata cycle hem waka hem pruvim hao Jehovah hem barava wise and garem bigfala paoa.—Job 36:27, 28; Eccl. 1:7.
Gohed Strongim Hope blo Iumi
16 Hope for laef olowe hem wanfala spesol present from God. Iumi luk forward for wanfala nambawan future, and iumi sure bae God mekem datwan for happen. Hope blo iumi hem olsem anka wea helpem iumi for stedy mekem iumi savve deal witim olketa hard taem, persecution, and nomata iumi feisim dae. Hope blo iumi hem olsem helmet wea protectim tingting blo iumi mekem iumi savve rejectim olketa nogud samting and duim olketa gud samting. Hope blo iumi helpem iumi for fren gud witim God and mekem iumi luksavve lo bigfala love wea hem garem for iumi tu. Iumi kasem gud samting taem iumi gohed for strongim hope blo iumi.
Faendem Gudfala Point
it-1-E 492
Wei for Communicate
Lo olketa kantri wea Bible storyim bifor, olketa savve sharem information and idea lo staka difren wei. Staka taem, olketa savve sharem olketa lokol nius and nius from nara ples thru lo wei for talem lo nara nomoa. (2Sa 3:17, 19; Job 37:20) Olketa traveler, savve travel tugeta olsem wanfala grup, and olketa savve pasim go nius from olketa farawe ples taem olketa kam stop for tekem kaikai, or wata, and kasem olketa nara samting olketa needim lo olketa taon or nara ples followim road wea olketa travel lo hem. Land blo Palestine hem difren from samfala nara ples bikos hem stap midol lo olketa kantri olsem Asia, Africa, and Europe, so pipol savve travel kam thru lo there taem olketa go lo olketa nara kantri. So pipol lo there savve isi for herem nius abaotem olketa important event wea happen lo olketa nara kantri. Staka taem, main ples for herem lokol nius or nius lo nara kantri, hem nao lo olketa big market lo olketa city.
JANUARY 22-28
GUD SAMTING FROM BIBLE | JOB 38-39
Waswe, Iu Savve Spendem Taem for Lukluk lo Creation?
Waswe, Iu Willing for Weit lo Jehovah?
7 Bible sei taem Jehovah wakem earth hem tek taem for duim evri samting lo gudfala wei, olsem hem “makem saes” blo hem, and “putum faondesin an kona ston.” (Job 38:5-7) Then Jehovah tek taem for lukluk gud lo wanem hem wakem. (Jenesis 1:10, 12) Masbi olketa angel barava hapi tumas taem olketa lukim wanem Jehovah wakem! Bible sei olketa angel “singaot” witim hapi. (Job 38:7) Wanem nao iumi lanem? Nomata hem tekem staka thousand year for Jehovah wakem earth, bihaen hem finisim datwan hem fit for sei hem “barava gud tumas.”—Jenesis 1:31–2:1.
Resurrection Showimaot God Garem Love, Wisdom, and Hem Patient
2 First, Jehovah wakem Son blo hem, Jesus. Then, hem iusim datfala firstborn Son blo hem, “for wakem evri nara samting,” and for wakem tu staka spirit angel lo heven. (Col 1:16) Jesus hapi for waka witim Dadi blo hem. (Provebs 8:30) And olketa angel blo hem lo heven tu olketa hapi. Olketa barava lukim taem wea Jehovah and datfala main wakaman, Jesus, tufala wakem heven and earth. Hao nao olketa angel feel abaotem datwan? Olketa barava hapi and praisem God taem olketa lukim hem wakem disfala earth, and for sure olketa gohed for hapi lo each samting wea Jehovah creatim, especially taem hem creatim olketa man. (Job 38:6, 7; Provebs 8:31) Evri samting hia wea hem creatim hem showimaot love and wisdom blo Jehovah.—Sams 104:24; Rome 1:20.
Lukluk lo Creation for Gohed Lane Abaotem Jehovah
8 Iumi fit for trustim Jehovah. Jehovah helpem Job for barava trustim hem. (Job 32:2; 40:6-8, SIPB) God storyim lo Job staka samting lo creation, olsem olketa star, cloud, and laetning. Jehovah storyim tu olketa animal, olsem wild buluka and horse. (Job 38:32-35; 39:9, 19, 20, SIPB) Evri samting hia helpem iumi for luksavve lo bigfala paoa, love, and wisdom blo God. Datfala story hem strongim go moa trust blo Job lo Jehovah. (Job 42:1-6, SIPB) Lo sem wei, taem iumi studyim creation bae iumi luksavve Jehovah hem barava wise and garem bigfala paoa winim iumi. Hem savve finisim tu eni hard taem wea iumi feisim and bae hem duim datwan. Taem iumi luksavve lo diswan, bae iumi barava trustim Jehovah.
Faendem Gudfala Point
it-2-E 222
Man for Givim Law
Jehovah Nao Man for Givim Law. Jehovah nao man for givim Law lo full universe. Hem nao creatim olketa physical law wea kontrolem evri creation blo hem wea no laef (Job 38:4-38; Ps 104:5-19), and tu olketa animal. (Job 39:1-30) From Jehovah nao creatim olketa man, olketa mas obeyim olketa physical law wea Jehovah givim, and bikos olketa man garem wei, tingting, and savve for ting raonem samting, and laekem spiritual samting, olketa man mas obeyim tu olketa law blo God saed lo fasin. (Ro 12:1; 1Co 2:14-16) And tu, olketa law blo Jehovah hem for olketa angel tu wea olketa hia olketa spirit.—Ps 103:20; 2Pe 2:4, 11.
Hard tumas for eniwan brekem olketa physical law blo Jehovah. (Jer 33:20, 21) Evriwea lo universe wea man lukim finis, olketa law blo Jehovah no savve change and fit for iumi barava trustim, dastawe taem olketa scientist savve lo olketa law hia olketa iusim for calculatem olketa movement blo moon, olketa planet, and nara samting lo universe lo wei wea barava accurate. Taem man no followim olketa physical law hia, semtaem nomoa bae hem kasem nogud samting from datwan. Lo sem wei tu, olketa law blo God saed lo fasin no savve change and taem man trae for tanem or no followim bae hem kasem nogud samting. Nogud samting savve kwiktaem kasem man taem hem brekem law blo God for nature, lo sem wei tu, man savve kasem panis from wei for no obeyim God, bat nogud samting wea hem kasem maet no happen kwiktaem. “Hard tumas for man mekful long God. Eni samting wea hem plantim, datwan nao bae hem harvestim.”—Ga 6:7; 1Ti 5:24.
JANUARY 29–FEBRUARY 4
GUD SAMTING FROM BIBLE | JOB 40-42
Olketa Leson wea Iumi Savve Lanem From Experience blo Job
“No Eniwan Hem Savve Long Tingting Bilong Jehovah?”
4 Taem iumi ting raonem wanem Jehovah duim, iumi mas no judgem God followim wanem olketa man tingse hem stret. Diswan showaot long wanem Jehovah talem long Psalm 50:21. Hem sei: “Iufala tingse mi bae olsem iufala.” Hem olsem wanem wanfala savveman wea studyim Bible hem sei winim 175 year go pas: “Pipol savve judgem God followim standard bilong olketa, and olketa tingse God mas followim olketa sem law wea olketa man shud followim.”
5 Iumi mas careful for no garem kaen tingting olsem abaotem Jehovah and tingse hem mas followim olketa standard bilong iumi and wea iumiseleva laekem. Why nao olsem? Taem iumi studyim Bible, maet iumi tingse samfala samting wea Jehovah duim no barava stret. Olketa Israelite bifor garem tingting olsem and datwan mekem olketa for garem rong tingting abaotem hao Jehovah deal witim olketa. Tingim samting wea Jehovah talem long olketa: “Iufala bae sei: ‘Disfala wei bilong Jehovah hem no stret.’ Iufala bilong Israel, plis iufala lisin kam. Waswe, iufala tingse wei bilong mi no stret? Olketa wei bilong iufala nao no stret!”—Ezek. 18:25.
6 Wanfala samting wea savve helpem iumi for no judgem Jehovah, hem for luksavve hao staka taem tingting bilong iumi hem no stret and iumi no savve long evri samting. Job need for luksavve long datwan. Taem hem safa, hem barava feel wikdaon and start for tingim hemseleva. Hem no tingim olketa samting wea important. Bat Jehovah helpem hem for tingim olketa nara samting. Hem askem winim 70 kwestin long Job, bat Job no savve ansarem. Jehovah duim olsem for helpem Job luksavve hem no savve long evri samting. Job hem hambol and stretem tingting bilong hem.—Readim Job 42:1-6.
Evritaem Tingim Wanem Hem Barava Important
12 From Job kasem olketa hard taem finis, waswe, Jehovah no kaen long hem taem hem story olsem? Nomoa, and Job no ting olsem tu. Job minim samting wea Jehovah talem and hem tinghae long datwan. Job sei: “Mi barava sorre long samting wea mi talem, and mi sidaon long asis and long dust from mi repent.” (Job 42:1-6) Wanfala young man, wea nem bilong hem Elihu, hem tu helpem Job for stretem tingting bilong hem. (Job 32:5-10) Bihaen Job followim datfala kaonsel and changem tingting bilong hem, Jehovah talemaot hem hapi long wei wea Job faithful long hem.—Job 42:7, 8.
“Hope lo Jehovah”
17 Job hem wanfala nomoa lo olketa wea faithful lo Jehovah and no givap taem hem kasem olketa hard taem. Lo leta blo Paul for olketa Hebrew Christian, hem storyim “bigfala sekson bilong olketa witness” wea gohed faithful. (Heb. 12:1) Evriwan hia kasem olketa hard taem, bat olketa gohed faithful lo Jehovah. (Heb. 11:36-40) Waswe, olketa hard waka nating nomoa? Nomoa! Nomata taem olketa laef olketa no lukim hao evri promis blo God kamap tru, olketa gohed hope lo Jehovah. And from olketa sure Jehovah hapi lo olketa, olketa savve sure hao lo future bae olketa lukim olketa promis hia kamap tru. (Heb. 11:4, 5) Example blo olketa savve strongim iumi for gohed hope lo Jehovah.
18 Iumi stap lo world wea evri samting hem gohed for kamap worse. (2 Tim. 3:13) Satan hem no givap for trae for spoelem pipol blo God. Nomata maet iumi feisim samfala hard taem lo future, iumi laek for gohed waka hard for Jehovah from iumi sure “iumi hope long God wea laef.” (1 Tim. 4:10) Tingim, wanem God duim for Job showimaot “Jehovah hem lovem [iumi] and hem showimaot mercy long [iumi].” (Jas. 5:11) Iumi tu laek for gohed faithful lo Jehovah from iumi sure hem bae blessim “olketa wea barava lukaotem hem.”—Readim Hebrew 11:6.
Faendem Gudfala Point
it-2-E 808
Tok Daonem
Job hem man wea gohed for faithful nomata olketa barava tok daonem hem. Bat hem start for garem wanfala tingting wea no stret and hem mekem wanfala mistek, wea Elihu kaonselem hem for datwan. Elihu sei lo hem: “Hu nao olsem Job, wea drinkim olsem wata wat pipol talem for tok daonem hem?” (Job 34:7) Job ova tumas for wari for defendim hemseleva gogo hem no tingim wei for defendim God, and hem savve mekhae tumas lo wei wea hemseleva raeteous, winim for mekhae lo raeteous wei blo God. (Job 35:2; 36:24) Taem thrifala false fren blo hem tok daonem Job, hem ting abaotem hao datwan affectim hemseleva and hem no tingim hao olketa hia really tok daonem God. Taem olsem, hem olsem Job laekem tumas wei wea olketa tok spoelem hem and tok daonem hem, olsem man wea laekem tumas for drinkim wata. Bihaen, God explainim lo Job dat wat olketa hia duim (if iu lukluk gud lo datwan) really, hem wei for talem olketa laea samting againstim God. (Job 42:7) Sem samting hem happen tu taem Israel demand for garem wanfala king, Jehovah sei olsem lo profet Samuel: “Hem no iu nao olketa rejectim, bat mi nao olketa rejectim mi for king ovarem olketa.” (1Sa 8:7) And Jesus sei olsem lo olketa disaepol blo hem: “Long evri kantri bae olketa heitim iufala [no bikos lo wei blo iufala seleva, bat] bikos iufala olketa disaepol bilong mi.” (Mt 24:9) Taem wanfala Christian tingim diswan hem bae helpem hem for garem stret tingting and bae hem savve qualify for kasem wanfala reward from hem gohed for no givap.—Lu 6:22, 23.
FEBRUARY 5-11
GUD SAMTING FROM BIBLE | PSALMS 1-4
Disaed for Sapotim Kingdom blo God
‘Bae Mi Sekem Olketa Kantri’
8 Staka pipol no hapi for herem datfala message abaotem Kingdom. (Readim Sams 2:1-3.) Olketa kantri kros and no acceptim ruler wea Jehovah appointim. Olketa no tingim datfala message abaotem Kingdom wea iumi preachim hem “gud nius,” and samfala gavman banim preaching waka lo kantri blo olketa! Nomata staka ruler blo olketa kantri hia sei olketa worshipim God, olketa no laek for lusim paoa blo olketa. So olketa ruler hia duim sem samting olsem olketa ruler lo taem blo Jesus. Olketa attakim olketa faithful follower blo Jesus Christ.—Acts 4:25-28.
No Teksaed Long Disfala World wea Divaed
11 Wei for laekem tumas material samting. Sapos iumi laekem tumas selen and olketa material samting, maet bae hem hard for iumi no teksaed. Long olketa year bihaen 1970, staka Witness long Malawi lusim staka material samting wea olketa garem bikos olketa no joinim politik party. Sorre samting nao, samfala wea garem rich living no laek for lusim datwan. Wanfala sista wea nem bilong hem Ruth sei: “Samfala wea ranawe witim mifala go long nara kantri joinim politik party bihaen and go bak long hom bikos olketa no laek for stap long refugee camp.” Bat staka wea worshipim God olketa no teksaed nomata olketa kasem hard taem saed long selen or lusim evri samting wea olketa garem.—Heb. 10:34.
Faendem Gudfala Point
it-1-E 425
Skin blo Grain
Skin blo wheat or barley hem thin and hem nao kavarem midol part blo olketa grain for kaikaim olsem barley and wheat. Bible savve iusim skin blo wheat olsem tokpiksa, bikos disfala wei for klinim wheat hem normal part lo laef blo pipol lo bifor. Man no savve kaikai datfala skin, so bihaen olketa harvestim hem kamap iusles samting, dastawe Bible savve iusim skin blo wheat for piksarem samting wea laet, no garem value and wea pipol les lo hem, and hem savve minim tu for separatem gud samting from samting wea bae olketa distroem.
First samting wea olketa duim, hem for hamarem datfala wheat mekem datfala skin hem isi for aot. Then olketa savve torowem go ap lo air and wind bae blowim aot olketa skin wea laet. (Lukim toktok WINNOWING.) Diswan hem savve piksarem hao Jehovah aotem olketa apostate from pipol blo hem, and tu hao hem distroem olketa wicked pipol and olketa nation wea againstim hem. (Job 21:18; Ps 1:4; 35:5; Isa 17:13; 29:5; 41:15; Ho 13:3) Kingdom blo God bae pisisim olketa enemy and olketa bae kamap dust and bae olsem skin blo grain wea wind hem blowim.—Da 2:35.
Staka taem olketa savve hipimap olketa skin blo wheat hia for bonem mekem wind no blowim kam bak moa and spoelem grain wea olketa klinim finis. Lo sem wei tu, John Baptaesa profesi abaotem hao Jesus Christ, wea olsem man for separatem grain, bae distroem lo fire olketa false religion and bae hipimap olketa wheat. “Bat hem bae bonem evri skin bilong wheat long fire wea no eniwan savve killim dae.”—Mt 3:7-12; Lu 3:17; lukim tu THRESHING.
FEBRUARY 12-18
GUD SAMTING FROM BIBLE | PSALMS 5-7
Gohed Loyal Nomata Wat Nao Olketa Narawan Duim
Bible Savve Strongim Iumi for Deal Witim Hard Taem
7 Waswe, wanfala fren or famili member mekem iu feel nogud? Sapos olsem, bae hem gud for readim story lo Bible abaotem Absalom, son blo King David, wea plan for killim dae David mekem hem kamap king.—Mektu Samuel 15:5-14, 31; 18:6-14.
8 (1) Prea. Sapos samwan mekem iu feel nogud talem Jehovah why iu feel olsem. (Sams 6:6-9) Then askem Jehovah for mekem iu luksavve lo eni Bible principle insaed datfala story wea bae helpem iu for savve hao for deal witim datfala hard samting.
Iu Mas Barava Sure dat Wanem Iu Bilivim Hem Truth
3 Faith blo iumi no just depend lo love wea Jesus sei pipol blo God bae garem. Why nao olsem? Waswe sapos nara brata or sista, maet wanfala elder or pioneer, hem duim serious sin? Or waswe sapos wanfala brata or sista duim samting wea mekem iu feel nogud? Or maet samwan kamap apostate and sei wanem iumi bilivim hem no tru. Sapos samting olsem happen, waswe, bae iu stambol and stop for worshipim Jehovah nao? Point nao hem olsem: Sapos faith blo iu lo God hem depend nomoa lo wanem olketa narawan duim, and hem no bikos iu fren gud witim God, bae faith blo iu hem no strong. Faith blo iu hem olsem wanfala haos, iu shud no wakem nomoa lo olketa material wea no strong, olsem olketa feeling and tingting blo iu nomoa, bat iu need for wakem lo olketa strong material olsem olketa tru teaching and gudfala tingting. Iu need for pruvim lo iuseleva hao Bible teachim iumi truth abaotem Jehovah.—Rome 12:2.
4 Jesus sei samfala bae “hapi for kasem” truth, bat faith blo olketa bae wikdaon taem olketa kasem test. (Readim Matthew 13:3-6, 20, 21.) Maet olketa no luksavve hao taem olketa followim Jesus, bae olketa kasem tu olketa challenge and hard taem. (Matt. 16:24) Or maet olketa tingse taem olketa kamap wanfala Christian, laef blo olketa bae no garem eni problem, bae olketa kasem olketa blessing nomoa. Bat lo disfala world wea no perfect, iumi bae kasem olketa challenge tu. Laef savve change and datwan savve mekem iumi for lusim hapi blo iumi.—Sams 6:6; Eklesiastes 9:11.
Faendem Gudfala Point
it-1-E 995
Grev
Lo Rome 3:13, aposol Paul quotem Psalm 5:9, wea sei throat blo olketa man wea wicked and laea hem olsem “hol wea olketa digim for berem man.” Olsem hao wanfala open grev hem ples for putim man dae insaed and bae hem rotten, mouth blo olketa nogud man hem open for talem toktok for killim man dae and wea corrupt.—Comparem Mt 15:18-20.
FEBRUARY 19-25
GUD SAMTING FROM BIBLE | PSALMS 8-10
“O Jehovah, Mi Bae Praisem Iu”!
Iumi Hapi From Iumi Insaed lo Famili blo Jehovah
6 Jehovah wakem earth for iumi enjoyim laef. Longfala taem bifor Jehovah wakem firstfala man Adam, hem redyim disfala earth for olketa man stap lo hem. (Job 38:4-7; Jeremaea 10:12) From Jehovah hem kaen tumas, hem wakem staka gud samting for mekem iumi enjoyim laef. (Sams 104:14, 15, 24) Bihaen Jehovah wakem earth hem fit for sei “hemi gud.” (Jenesis 1:10, 12, 31) God givim olketa man privilege for “lukaftarem” olketa nambawan samting wea hem wakem lo earth. (Sams 8:6) Hem plan blo God for olketa man for duim datwan for olowe. Hem gud for evritaem talem thankiu lo Jehovah for datfala nambawan hope for future.
Waswe, Iu Tinghae lo Olketa Present wea God Givim?
10 Wanfala wei wea iumi savve showimaot iumi tinghae lo wei for toktok wea hem present from God, hem taem iumi explainim biliv blo iumi lo olketa wea no savve why iumi no acceptim teaching blo evolution. (Sams 9:1; 1 Pet. 3:15) Olketa wea mekhae lo datfala teaching, laekem iumi for bilivim hao earth and evri samting wea laef hem kamap seleva nomoa. Sapos iumi iusim Bible and samfala point wea iumi storyim lo disfala study, iumi savve defendim Dadi blo iumi lo heven, and explainim lo olketa wea willing for lisin why iumi barava bilivim dat Jehovah nao hem Creator blo heven and earth.—Sams 102:25; Aesaea 40:25, 26.
Waswe, Iu Showimaot Gudfala Example lo Toktok blo Iu?
13 No fraet for singsing. Main reason iumi singim olketa Kingdom song hem for praisem Jehovah. Wanfala sista wea nem blo hem Sara tingse hem no savve singsing gud, bat hem laek for singsing for praisem Jehovah. So taem hem prepare for olketa meeting, hem practicem olketa song. Taem hem duim datwan, hem trae for luksavve lo hao olketa word blo song join witim subject wea olketa bae storyim lo meeting. Sara sei: “Datwan helpem mi for no warim tumas hao mi singsing, bat for tingim nomoa word blo olketa song.
Faendem Gudfala Point
it-1-E 832
Finger
Bible iusim disfala toktok “finger” for piksarem olketa samting wea God duim, olsem for raetem Ten Komandment lo ston tablet (Ex 31:18; De 9:10), duim olketa mirakol (Ex 8:18, 19), and creatim full universe (Ps 8:3). Story blo Genesis abaotem creation helpem iumi for savve hao lo datfala toktok “finger” blo God hem minim holy spirit or paoa blo God, lo Genesis hem sei paoa blo God (ruʹach, “spirit”) hem muv antap lo wata. (Ge 1:2) Bat olketa Christian Greek Scripture nao mekem iumi barava sure lo mining blo disfala tokpiksa “finger.” Matthew hem storyim hao Jesus iusim ‘spirit blo God’ for raosem olketa demon and Luke hem iusim toktok “finger bilong God” for datfala sem story.”—Mt 12:28; Lu 11:20, ftn.
FEBRUARY 26–MARCH 3
GUD SAMTING FROM BIBLE | PSALMS 11-15
Imaginim Iuseleva lo Niu World blo God wea Garem Peace
w06 5/15 18 ¶3
Olketa Main Point From Buk Wan Bilong Psalms
11:3—Olketa wanem faondeson nao olketa brekem daon? Diswan hem law, order, and justice wea hem nao olketa barava main samting wea evri man depend long hem. Taem pipol no stap gud and no garem justice, evri samting hia hem olobaot. Long taem olsem, “man wea raeteous” mas barava trustim God.—Psalms 11:4-7.
Waswe, Wei for Raf Bae Finis Enitaem?
Bible sei klosap nao God bae klinim disfala earth and finisim wei for raf bikos hem bae “judgem and finisim pipol wea no obeyim hem.” (2 Peter 3:5-7) Pipol bae no safa moa from samting wea olketa raf pipol duim. Why nao iumi savve bilivim God laek for finisim wei for raf?
Bible sei God “heitim eniwan wea laekem wei for raf.” (Psalm 11:5) Jehovah laekem peace and stret samting. (Psalm 33:5; 37:28) Dastawe hem bae no letem wei for raf gohed for olowe.
Waswe, Iu Patient and Willing for Weit?
15 Why nao David mas patient and willing for weit? David givim iumi ansa long Psalm 13, wea fofala taem nao hem askem disfala kwestin: “Hao long nao diswan bae gohed?” Hem sei: “Mi trustim iu bikos iu faithful and showimaot love. Mi hapi tumas bikos iu sevem mi. Mi bae singsing long Jehovah bikos hem duim gud samting for mi.” (Ps. 13:5, 6) David luksavve Jehovah hem faithful and lovem hem. Hem tingim olketa taem wea Jehovah helpem hem, and hem luk forward long taem wea Jehovah bae finisim evri hard samting wea kasem hem. David luksavve from hem willing for weit, staka blessing nao kamaot from datwan.
Kingdom Duim Samting God Laek for Duim lo Earth
16 Olketa stap sef. Bae iumi lukim olketa samting Aesaea 11:6-9 storyim wea bae kamap tru lo full earth. Olketa man, woman, and olketa pikinini bae feel sef, and no fraetem eni samting lo eni ples lo earth olketa go lo hem. No eni animal or man bae spoelem olketa. Tingim taem wea iu bae lukim full earth olsem hom blo iu, iu bae swim lo olketa river, olketa lake, and lo sea, wakabaot lo olketa maunten, and olketa grass land and iu no fraetem eni samting. And taem hem naet, iu bae no warim eni samting. Olketa toktok lo Esikiel 34:25 bae kamap tru, mekem pipol blo God ‘save stap gud long olketa open ples, an save slip gud long bus.’
Faendem Gudfala Point
Waswe, Iu Changem Wei Bilong Iu?
12 Plande pipol long world garem kaen tingting wea Paul storyim. Olketa tingse olketa standard and principle long Bible hem no fitim taem bilong iumi, and no eniwan shud forcem narawan for followim olketa. Plande teacher and dadi and mami letem olketa pikinini duim eni samting wea olketa laekem. Olketa talem pikinini evri man free for disaed seleva wanem nao stret and no stret. Long tingting bilong pipol olsem, no eni wei for man barava savve wanem nao stret and no stret. Plande pipol wea sei olketa biliv long God tu tingse hem no important for olketa duim wanem God sei hem stret. (Ps. 14:1) Sapos olketa Christian garem tingting olsem, olketa stap long danger. Sapos iumi no careful, maet tingting olsem stopem iumi for no gohed followim direction wea iumi kasem from organization bilong God, and maet iumi start for komplen tu abaotem eni samting wea iumi no laekem. Or maet iumi no barava agree witim kaonsel wea iumi kasem from Bible abaotem hapitaem, wei for iusim Internet, and hae education.