Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • wt chap. 5 pp. 41-49
  • Freedom wea Olketa Worshiper Bilong Jehovah Hapi for Garem

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Freedom wea Olketa Worshiper Bilong Jehovah Hapi for Garem
  • Worshipim Datfala Only Tru God
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Wea Freedom Hem Stap
  • Samfala Laekem Narakaen Freedom
  • Wea Olketa Problem Start
  • Freedom wea Olketa Worshiper bilong Jehovah Enjoyim
    Worshipim Only Tru God Withim Wan Mind
  • Hao for Iumi Barava Kamap Free
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2018
  • Worshipim Jehovah, God wea Mekem Iumi Free
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2018
  • Jehovah Nao Savve Mekem Iu Free
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2012
Worshipim Datfala Only Tru God
wt chap. 5 pp. 41-49

Chapter Faev

Freedom wea Olketa Worshiper Bilong Jehovah Hapi for Garem

1, 2. (a) Wanem kaen freedom nao God givim long first man and woman? (b) Story abaotem samfala law wea kontrolem living bilong Adam and Eve.

TAEM Jehovah creatim first man and woman, tufala garem freedom wea winim eni freedom wea olketa man garem distaem. Tufala garem Paradaes hom, datfala Garden bilong Eden wea luk naes tumas. No eni sik spoelem living bilong tufala, from tufala garem perfect mind and body. Tufala no need for dae olsem evriwan bihaen tufala. And tu, tufala no olsem machine bat garem nambawan present bilong free will, tufala fit for disaedem samting seleva. Bat, for go ahed for garem nambawan freedom hia, tufala mas respectim olketa law bilong God.

2 Olsem example, tingim olketa physical law wea God putim. Tru, olketa law hia maet no olketa law wea samwan raetem, bat God creatim Adam and Eve long wei wea hem mek sense for tufala obeyim olketa law hia. Taem tufala hangre, tufala need for kaikai; thirsty, need for drink; sun go daon, need for sleep. Jehovah givim tufala wanfala assignment tu. Datfala assignment hem olsem wanfala law bikos hem bae kontrolem gogo bilong tufala. Tufala mas bornem pikinini, lukaftarem olketa difren samting wea laef long earth, and mekem Paradaes go kasem full earth. (Genesis 1:28; 2:15) Datwan hem barava kaenfala law! Hem givim tufala waka wea bae mekem tufala barava satisfae, mekem tufala fit for iusim evribit savve bilong tufala long gudfala wei. And tu, olketa garem planti freedom for disaedem hao for duim assignment bilong tufala. Tufala no short long eni samting.

3. Hao nao Adam and Eve savve lane for iusim freedom bilong tufala for disaedem samting long wisefala wei?

3 Hem tru, taem Adam and Eve kasem privilege for disaedem samting, diswan no minim gud samting bae kamaot from evri samting wea olketa disaedem. Freedom wea olketa garem for disaedem samting hem mas insaed long olketa spialaen bilong olketa law and principle bilong God. Hao nao olketa savve lanem olketa hia? Taem olketa lisin long Man wea Wakem olketa and lukluk gud long olketa waka bilong hem. God givim savve long Adam and Eve for followim wanem tufala lanem. From tufala perfect, feeling bilong tufala hem for showimaot olketa fasin bilong God taem tufala disaedem samting. Tru nao, tufala bae careful for duim datwan sapos tufala barava tinghae long samting wea God duim for tufala and want for mekem hem hapi.—Genesis 1:26, 27; John 8:29.

4. (a) Waswe, komand wea Adam and Eve kasem for no kaikaim frut bilong wanfala tree hem aotem freedom bilong tufala? (b) Why nao disfala komand hem barava fitim?

4 Dastawe, hem stret nomoa for God testim loyal fasin bilong tufala long hem olsem Man wea Givim Laef and tu willing fasin bilong tufala for stap insaed spialaen wea hem markem. Jehovah givim Adam disfala komand: “From evri tree bilong garden iu savve kaikai. Bat long datfala tree bilong savve long gud and nogud samting iu mas no kaikai from hem, from long day wea iu kaikai from hem iu mas dae.” (Genesis 2:16, 17) Bihaen hem creatim Eve, hem tu savve abaotem disfala law. (Genesis 3:2, 3) Waswe, disfala law hem tek aotem freedom bilong tufala? Nomoa nao. Tufala garem staka naesfala kaikai wea tufala savve kaikaim and no need for kaikaim frut bilong datfala wanfala tree nomoa. (Genesis 2:8, 9) Hem barava fitim for tufala shud luksavve long wei wea earth hem bilong God, from hem nao creatim. So hem garem raet for mekem olketa law wea fitim purpose bilong hem and wea helpem olketa man.—Psalm 24:1, 10.

5. (a) Hao nao Adam and Eve lusim nambawan freedom wea tufala garem? (b) Wanem nao Adam and Eve kasem bihaen olketa lusim freedom, and hao nao diswan affectim iumi?

5 Bat wanem nao happen? From selfish fasin muvim hem, wanfala angel iusim long rong wei datfala free will bilong hem and hem kamap Satan, wea minim “Man for Againstim Man.” Hem trikim Eve taem hem switim hem for duim samting againstim will bilong God. (Genesis 3:4, 5) Adam join witim Eve for brekem law bilong God. Taem tufala tekem samting wea no bilong tufala, tufala lusim nambawan freedom bilong tufala. Sin kamap masta bilong tufala nao, and olsem God talem finis, gogo tufala dae. Tufala pasim sin go long olketa pikinini bilong tufala—wea showaot long feeling for want for duim rong wea olketa born witim. Nogud samting wea kamaot from sin tu hem sik, olo, and dae. Feeling for want for duim rong, wea paoa bilong Satan mekhae long hem, mekem olketa man garem history wea fulap witim heit, raf fasin, hardfala rul, and olketa war wea killim dae planti million pipol. Diswan difren tumas from freedom wea God givim long olketa man long firstaem!—Deuteronomy 32:4, 5; Job 14:1, 2; Romans 5:12; Revelation 12:9.

Wea Freedom Hem Stap

6. (a) Wea nao man savve faendem really freedom? (b) Wanem kaen freedom nao Jesus story abaotem?

6 From nogud living wea kamap long evri ples distaem, iumi no sapraes taem pipol laekem tumas moa freedom. Bat wea nao man savve faendem really freedom? Jesus sei: “Sapos iufala keepim word bilong mi, iufala nao trufala disaepol bilong mi, and iufala bae savve long truth, and truth bae mekem iufala free.” (John 8:31, 32) Disfala freedom hem no kaen freedom wea olketa man trae for kasem long wei for rejectim wanfala ruler or wankaen gavman and laekem difren wan. Bat, disfala freedom savve winim datfala main samting wea mekem olketa problem bilong olketa man kamap. Jesus hem storyim freedom from wei wea iumi anda long sin. (John 8:24, 34-36) So, sapos man kamap wanfala trufala disaepol bilong Jesus Christ, hem bae lukim bigfala change long laef bilong hem, hem bae kamap free!

7. (a) Long wanem wei nao iumi savve free from sin distaem? (b) For garem freedom, wanem nao iumi mas duim?

7 Datwan no minim olketa trufala Christian distaem no feelim wei wea sin wea olketa born witim pullim olketa for duim sin. Bikos olketa born witim sin, olketa stragol yet witim datwan. (Romans 7:21-25) Bat, sapos man hem really live followim olketa teaching bilong Jesus, bae hem no slave long sin moa. Sin bae no olsem wanfala boss wea givim order long hem and hem obeyim evribit. Living wea no garem mining and wea mekem hem garem nogud conscience no savve holem hem olsem trap. Hem bae garem klinfala conscience front long God bikos olketa sin wea hem duim bifor kasem forgiveness long faondeson bilong faith wea hem garem long sakrifaes bilong Christ. Hem maet still garem feeling for duim sin, bat taem hem no duim from hem rememberim olketa klinfala teaching bilong Christ, hem showimaot hao sin no masta bilong hem nao.—Romans 6:12-17.

8. (a) Trufala Christian Wei hem mekem iumi kamap free long olketa wanem wei? (b) Hao nao iumi shud ting long olketa ruler bilong world?

8 Tingim freedom wea iumi olketa Christian garem. Iumi kamap free from olketa giaman teaching, from wei for slave long olketa rong idea, and slave long sin. Olketa nambawan truth abaotem olketa wea dae and abaotem resurrection mekem iumi kamap free from nogud wei for fraet long dae. Wei for savve hao raeteous gavman bilong God bae klosap nao changem olketa gavman bilong man wea no perfect, hem mekem iumi kamap free from wei for lus hope. (Daniel 2:44; Matthew 6:10) Nomata olsem, kaen freedom hia no minim hem olraet for no showim respect long olketa gavman and law bilong olketa.—Titus 3:1, 2; 1 Peter 2:16, 17.

9. (a) Hao nao Jehovah helpem iumi long loving wei for enjoyim barava bigfala freedom wea olketa man fit for garem distaem? (b) Hao nao iumi savve disaedem samting long wisefala wei?

9 Jehovah no mekem iumi lane from olketa mistek bilong iumi for faendem best wei bilong living. Hem savve long evri part bilong iumi, wanem nao mekem iumi satisfae, and wanem nao for helpem iumi for olowe. Hem savve long tingting and fasin wea savve spoelem wei wea man fren witim Hem and witim olketa nara man, and wea maet stopem man for go insaed long niu world. Long loving wei, Jehovah talem iumi evri samting hia thru long Bible and organization bilong hem long earth. (Mark 13:10; Galatians 5:19-23; 1 Timothy 1:12, 13) Then hem saed bilong iumi for iusim free will wea God givim for disaed hao iumi bae followim olketa samting hia. No olsem Adam, sapos iumi followim evribit samting wea Bible talem, bae iumi disaedem samting long wisefala wei. Iumi bae showimaot hao wei for fren gud witim Jehovah hem main samting long laef bilong iumi.

Samfala Laekem Narakaen Freedom

10. Wanem kaen freedom nao samfala wea Jehovah’s Witness laek for aftarem?

10 Samfala taem samfala young wan wea Jehovah’s Witness—and samfala wea no young tu—maet ting olketa laekem narakaen freedom. Maet luk olsem world hem naes tumas, and taem olketa tingting olowe abaotem, feeling for laek for duim samting wea no fitim Christian wea staka long world duim hem kamap moa strong. Olketa hia maet no plan for iusim drug, drink tumas, or duim fornication. Bat olketa start for kaban witim samfala wea no Christian, and laekem sekson hia for acceptim olketa. Maet olketa start for copyim toktok and fasin bilong olketa tu.—3 John 11.

11. Samfala taem wea nao test for duim rong samting hem kam from?

11 Samfala taem, test for duim samting wea no fitim Christian hem kam from samwan wea sei hem servem Jehovah. Datwan hem happen long samfala first Christian, and sem samting savve happen long taem bilong iumi. Kaen pipol olsem laek for duim samting wea olketa ting bae mekem olketa hapi, bat olketa samting hia againstim law bilong God. Olketa switim narawan for “enjoy” nomoa. Olketa ‘promisim freedom for olketa, bat olketa seleva stap olsem slave bilong wei for sin.’—2 Peter 2:19.

12. Wanem sorre samting nao kamaot from fasin wea go againstim olketa law and principle bilong God?

12 Frut bilong kaen freedom olsem hem evritaem nogud, bikos freedom hia hem wei for no obeyim olketa law bilong God. Olsem example, dirty fasin savve kosim hevi saed long feeling, sik, dae, babule nating, and maet marit brekdaon tu. (1 Corinthians 6:18; 1 Thessalonians 4:3-8) Wei for iusim drug savve kosim kros, toktok wea no stret, eye no lukluk gud, hed raon, no brith gud, enikaen giaman dream, and dae. Drug savve mekem man depend long hem, wea savve lead go long wei for brekem law for peim moa drug. Semkaen samting savve kamaot from wei for drinkim tumas alcohol. (Proverbs 23:29-35) Olketa wea duim kaen fasin olsem maet ting olketa free, bat then olketa faendaot olketa slave long sin and hem tu leit nao. And sin hem barava raf masta! Wei for ting abaotem datwan distaem savve help for protectim iumi againstim wei for kasem samting olsem.—Galatians 6:7, 8.

Wea Olketa Problem Start

13. (a) Planti taem hao nao wei for laekem samting wea lead go for problem hem start? (b) For minim hu nao “nogud pipol” for kaban witim, iumi need for garem tingting bilong hu? (c) Taem iu ansarem olketa kwestin long paragraf 13, talem tingting bilong Jehovah.

13 Tingim wea nao olketa problem start planti taem. Bible sei: “Each wan hem kasem test taem samting wea hemseleva barava wantem pullim and switim hem. Then disfala wei for wantem, taem hem grow, hem bornem sin; and sin, taem hem kamap, hem bringim kam dae.” (James 1:14, 15) Hao nao datfala wei for wantem samting hem start? From samting wea go insaed long mind. Planti taem diswan hem kamaot from wei for kaban witim pipol wea no followim olketa Bible principle. Hem tru, iumi evriwan savve iumi shud stap klia from wei for “kaban witim nogud pipol.” (1 Corinthians 15:33) Bat, hu nao nogud pipol wea iumi shud no kaban witim? Hao nao Jehovah ting long diswan? Wei for ting raonem olketa kwestin long daon and for lukluk long olketa scripture wea stap shud helpem iumi for kasem stretfala ansa.

Waswe, wei wea luk olsem samfala pipol garem gud fasin minim hem gud nomoa for kaban witim olketa? (Genesis 34:1, 2, 18, 19)

Waswe, toktok bilong olketa, maet tok fani bilong olketa, showimaot sapos iumi fit for kaban long klos wei witim olketa? (Ephesians 5:3, 4)

Hao nao Jehovah feel sapos iumi chus for fren long klos wei witim pipol wea no lovem hem? (2 Chronicles 19:1, 2)

Nomata iumi waka witim or go long skul witim pipol wea no garem sem biliv, why nao iumi need for careful? (1 Peter 4:3, 4)

Wei for lukluk long television and movie, iusim Internet, readim olketa buk, magasin, and niuspepa, olketa hia hem wei for kaban witim nara pipol. Iumi need for careful for gard againstim wanem kaen information from olketa samting hia? (Proverbs 3:31; Isaiah 8:19; Ephesians 4:17-19)

Olketa wea iumi chus for kaban witim showim wanem long Jehovah abaotem iumi? (Psalm 26:1, 4, 5; 97:10)

14. Wanem nambawan freedom nao stap front long olketa wea faithful for followim kaonsel insaed Word bilong God distaem?

14 Front long iumi hem niu world bilong God. Thru long Kingdom gavman bilong God long heven, olketa man bae kamap free from paoa bilong Satan and full wicked system bilong hem. Isisi, evri samting wea kamaot from sin bae aot from olketa man wea obey, and olketa bae perfect long mind and body, mekem iumi bae fit for enjoyim laef olowe insaed Paradaes. Freedom wea wan mind evribit witim “spirit bilong Jehovah” bae gogo kasem full creation. (2 Corinthians 3:17) Waswe, hem mek sense for putim long danger wei for kasem evri samting hia bikos man no obeyim kaonsel insaed Word bilong God distaem? Taem iumi iusim Christian freedom long wisefala wei distaem, iumi evriwan want for showimaot klia hao iumi really wantem “datfala nambawan freedom bilong olketa pikinini bilong God.”—Romans 8:21.

Review

• Wanem kaen freedom nao first man and woman hapi for garem? Hao nao datwan difren from wanem olketa man kasem distaem?

• Wanem freedom nao olketa trufala Christian garem? Hao nao diswan difren from samting wea world ting hem freedom?

• Why nao hem important tumas for stap klia from nogud kaban? No olsem Adam, disison bilong hu nao iumi acceptim saed long samting wea nogud?

[Piksa long page 46]

Word bilong God givim disfala warning: “No letem eniwan giamanim iu. Wei for kaban witim nogud pipol hem spoelem gudfala fasin”

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem