Bible—Pipol Lovem and Againstim
“Mi laekem for olketa holy buk mas stap long evri languis,” hem nao samting wea Desiderius Erasmus, savveman bilong Netherlands long mek-16 century, hem raetem.
SAMTING wea Erasmus laekem tumas nao for evriwan savve readim and minim Bible. Bat, pipol wea againstim Bible strong for rejectim idea hia. Tru nao, long datfala taem Europe hem wanfala barava danger ples for eniwan wea garem nomata lelebet interest long Bible. Long England, parliament startim wanfala law wea givim komand for “eniwan wea readim Bible long English shud lusim land, olketa samting wea olketa ownim, and laef, . . . and sapos olketa go ahed for bighed, or duim moa bihaen olketa kasem forgiveness, firstaem olketa mas hang from olketa againstim king, and then bonem olketa from olketa againstim God.”
Long main land bilong Europe, Catholic Inquisition barava lukaotem nao olketa sekson wea “go difren” from main church, olsem olketa French Waldenses long wei wea no showimaot feeling and raf, and markem for persecutim olketa bikos long fasin bilong olketa for preach “from olketa gospel and leta and narafala holy scripture, . . . bikos wei for preach and showimaot holy scripture hem tambu samting for man nating for duim.” Staka man and woman kasem barava bigfala pain and dae tu bikos olketa lovem Bible. Taem olketa baeheartim Lord’s Prea or Ten Komandment and teachim long pikinini, olketa stap long barava danger for kasem bigfala panis.
Diskaen wei for lovem Word bilong God stap insaed heart bilong planti long olketa first pipol wea sail go for stap long North America. Wanfala buk A History of Private Life—Passions of the Renaissance sei abaotem America bifor, “wei for read and religion barava join tugeta, wea mekem kamap living wea garem faondeson long wei wea pipol savve gud long Bible.” Wanfala sermon wea olketa pablisim long Boston long 1767 talem disfala toktok wea encouragem man for: “Strong for readim holy scripture. Evri morning and evri evening iu mas readim wanfala chapter long Bible bilong iu.”
Olsem Barna Research Grup long Ventura, California talem, winim 90 percent long pipol bilong America ownim samting olsem thrifala Bible. Bat, wanfala research wea olketa duim no longtaem go nomoa showimaot hao nomata pipol still tinghae long Bible, “wei for iusim taem for readim, studyim and followim . . . hem samting bilong bifor.” Planti savve lelebet nomoa long wanem nao stap insaed long Bible. Wanfala man for raet long niuspepa sei: “Tingting for sei [Bible] maet garem important toktok abaotem olketa problem and wari bilong distaem, hem samting pipol no tingim tumas.”
Tingting Bilong World wea Savve Change
Planti bilivse iumi fit for win long laef thru long savve and wei for waka tugeta nomoa. Olketa ting long Bible olsem wanfala nomoa long planti buk abaotem biliv bilong religion and experience bilong pipol, and no olsem wanfala buk wea talem tru samting.
So, hao nao planti pipol deal witim olketa hardfala problem wea kamap moa big long living? Living bilong olketa no garem eni spiritual samting, no garem eni strong gaedlaen and goal saed long fasin and religion. Olketa kamap olsem ship wea no garem steer, “muv go and muv kam olabaot followim evrikaen teaching bilong man, . . . from olketa trik bilong man.”—Ephesians 4:14, The Twentieth Century New Testament.
So, iumi mas ask, Waswe, Bible hem narafala buk bilong religion nomoa? Or waswe, hem nao Word bilong God, wea garem gudfala and important information? (2 Timothy 3:16, 17) Waswe, Bible hem samting wea fit for iumi ting raonem? Next article bae storyim olketa kwestin hia.
[Piksa long page 3]
Desiderius Erasmus
[Credit Line]
From datfala buk Deutsche Kulturgeschichte
[Piksa long page 4]
Pipol markem olketa Waldenses for kasem persecution bikos olketa preach from Bible
[Credit Line]
Stichting Atlas van Stolk, Rotterdam