Iu Garem Raet for Bilivim
Iu maet hol strong long raet wea iu garem for bilivim eni samting wea iu laek for bilivim. Klosap evriwan ting olsem. From olketa iusim disfala raet, six billion pipol long earth startim olketa difren kaen biliv or idea. Olsem color, sheip, feeling, teist, smel, and saond wea iumi lukim long creation hem no semsem, olketa difren kaen biliv planti taem mekem interest kamap, hapi, and wei for enjoyim laef. Olketa difren kaen wei olsem savve mekem laef interesting.—Psalm 104:24.
BAT iumi need for careful. Samfala biliv no difren nomoa bat danger tu. Olsem example, long start bilong mek-20 century, samfala pipol start for bilivim hao olketa Jew and Freemason garem plan for “stopem Christian Wei and buildimap wanfala world gavman wea olketa bae share for rul insaed.” Start bilong disfala biliv hem wanfala tract for againstim olketa Jew wea garem title Protocols of the Learned Elders of Zion. Datfala tract sei insaed disfala plan hem for saportim hae tax, wakem moa samting for faet, putim planti bisnis anda long wanfala company for mekem ‘olketa kwiktaem distroem riches bilong olketa Gentile.’ Story sei tu hao olketa bossim education system mekem hem ‘tanem olketa Gentile for kamap olsem olketa animal wea no garem tingting,’ and wakem olketa road andanit graon for joinim olketa kapitol taon mekem olketa bigman bilong Jew savve ‘winim eniwan wea againstim olketa long wei for distroem evribit eni enemy.’
Bat, hem laea samting nomoa—wea olketa duim for mekem feeling for againstim olketa Jew kamap. Mark Jones bilong British Museum hem sei, ‘Disfala laea story wea stap long disfala tract,’ hem ‘spread aot from Russia,’ wea kamap firstaem insaed wanfala niuspepa article long 1903. Hem kasem The Times bilong London long May 8, 1920. Winim wan year bihaen, The Times showimaot klia datfala document olsem giaman samting. Bat, insaed datfala taem, tract hia duim finis nogud waka. Jones sei, ‘Hem hard for stopem olketa laea olsem diswan.’ Taem pipol acceptim olketa laea hia, hem mekem tingting kamap wea barava nogud, and olketa biliv wea garem danger—planti taem nogud samting kamaot from diswan, olsem history bilong mek-20 century showimaot.—Proverbs 6:16-19.
Biliv Feisim Truth
Bat, rongfala biliv savve kamap nomata hem no start kam from olketa laea toktok. Samfala taem, iumi minim samting long rong wei. Haomas pipol nao dae finis taem olketa duim samting wea olketa bilivim hem stret? And tu, planti taem iumi bilivim samting bikos iumi want for bilivim. Wanfala professor sei nomata olketa scientist tu “mekhae tumas long tingting bilong olketa seleva.” Biliv bilong olketa mekem olketa no lukluk klia for judgem samting long stretfala wei. Then olketa maet iusim nating full laef bilong olketa for trae for saportim rongfala biliv.—Jeremiah 17:9.
Sem samting hem happen long olketa biliv bilong religion—wea planti idea barava no agree witim narawan. (1 Timothy 4:1; 2 Timothy 4:3, 4) Wanfala man garem strongfala faith long God. Nara man sei datfala man garem “krangge faith nomoa.” Wanfala man biliv hao iumi garem wanfala soul wea no savve dae. Narafala man bilivim taem iu dae, iu no stap long eni ples, iu finis evribit. Hem klia tumas, olketa biliv wea againstim narawan, evriwan no savve tru. So, waswe, hem wise for mek sure samting iu bilivim really tru and no samting wea iu want for bilivim nomoa? (Proverbs 1:5) Hao nao iu savve duim datwan? Next article bae lukluk gud long disfala subject.
[Piksa long page 3]
1921 article wea talemaot tru samting saed long olketa idea bilong “Protocols of the Learned Elders of Zion”