Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w01 8/1 pp. 4-6
  • Why Nao Iu Bilivim Samting Iu Bilivim?

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Why Nao Iu Bilivim Samting Iu Bilivim?
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2001
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Grow Kamap for Bilivim?
  • Kasem Education for Bilivim Samting?
  • Paoa Bilong Niuspepa, Radio, or Television?
  • Faendem Gudfala Faondeson for Biliv
  • Iu Garem Raet for Bilivim
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2001
  • Hao, Olketa Jehovah’s Witness Nao Tru Christian?
    Enjoyim Laef for Olowe!—Bible Study Course
  • Waswe, Hem Stret for Teachim Pikinini Abaotem God?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2011
  • Worship wea God Acceptim
    Wanem Nao Really Samting wea Bible Teachim?
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2001
w01 8/1 pp. 4-6

Why Nao Iu Bilivim Samting Iu Bilivim?

For bilivim samting hem minim “for acceptim samting olsem tru, or real.”The United Nations Universal Declaration of Human Rights protectim wei wea evri man garem “freedom long tingting, conscience and religion.” Insaed diswan hem freedom “for changem religion or biliv bilong hem” sapos hem want for duim olsem.

BAT, why nao eniwan bae want for changem religion or biliv bilong hem? Planti taem pipol sei: “Mi garem olketa biliv bilong miseleva, and mi hapi witim olketa.” Planti pipol tingse olketa biliv nomata hem rong no savve spoelem eniwan. Olsem example, samwan wea bilivim disfala earth hem flat luk olsem bae no spoelem hemseleva or eniwan. Samfala sei “iumi shud acceptim nomoa hao evriwan garem difren kaen biliv and iumi no need for argue abaotem olketa.” Waswe, datwan hem wise samting evritaem? Waswe, wanfala doctor bae agree sapos nara doctor bilivim hao hem savve go stret for givim treatment long sikman insaed hospital ward bihaen hem holem dead body insaed rum for keepim olketa dead body?

Long saed bilong religion, olketa rongfala biliv kosim bigfala problem long history. Tingim bigfala fraet wea kamap taem olketa bigman bilong religion “pushim olketa Christian zealot for duim raf fasin” insaed taem wea olketa kolem Holy Crusade bilong Middle Ages. Or tingim olketa “Christian” man witim gun insaed wanfala war distaem wea “putim piksa bilong datfala Virgin long gun bilong olketa, olsem olketa man for faet bifor wea putim nem bilong olketa saint long sword bilong olketa.” Olketa zealot hia bilivim hao olketa stret nomoa. Bat, olsem samting wea happen long disfala faet and olketa narafala war bilong religion showimaot, samting hem barava rong.

Why nao staka faet and wei for konfius stap? Ansa from Bible sei hao Satan datfala Devil hem “giamanim olketa man long earth.” (Revelation 12:9; 2 Corinthians 4:4; 11:3) Aposol Paul warnim hao planti pipol bilong religion bae “dae evribit” bikos Satan hem giamanim olketa, long wei wea hem “mekem enikaen mirakol and spesol samting for giamanim man.” Paul hem sei olketa man hia bae “no willing for acceptim datfala love bilong truth wea hem savve sevem olketa” and dastawe olketa bae ‘go ahed nomoa for bilivim olketa giaman toktok.’ (2 Thessalonians 2:9-12, The New Testament, by William Barclay). Hao nao iu savve missim wei wea iu tu maet bilivim wanfala laea? Tru nao, why nao iu bilivim wanem iu bilivim distaem?

Grow Kamap for Bilivim?

Maet iu growap insaed biliv bilong famili bilong iu. Maet datwan hem gud samting. God wantem parents for teachim pikinini. (Deuteronomy 6:4-9; 11:18-21) Olsem example, datfala young man Timothy barava kasem gud samting from hem lisin long mami and granmami bilong hem. (2 Timothy 1:5; 3:14, 15) Bible encouragem wei for respectim samting wea parents bilivim. (Proverbs 1:8; Ephesians 6:1) Bat, waswe, Creator bilong iu laekem iu for bilivim olketa samting bikos parents nomoa bilivim ? Wei for no ting abaotem and just hol strong long samting wea olketa genereson bifor bilivim savve kamap danger samting.—Psalm 78:8; Amos 2:4.

Wanfala Samaritan woman wea meetim Jesus Christ growap witim biliv long religion bilong olketa Samaritan. (John 4:20) Jesus respectim freedom bilong hem for chusim samting wea hem want for bilivim, bat hem sei tu long hem: “Iufala worshipim samting wea iufala no savve long hem.” Planti long olketa biliv bilong hem saed long religion hem barava rong, and hem talem hao hem need for changem samfala samting wea hem bilivim sapos hem bae worshipim God long wei wea God acceptim—“witim spirit and truth.” Winim wei for hol strong long olketa biliv wea hem laekem bifor, disfala woman and olketa narawan olsem hem mas “obey long faith” wea showaot thru long Jesus Christ.—John 4:21-24, 39-41; Acts 6:7.

Kasem Education for Bilivim Samting?

Planti teacher and olketa savveman wea garem bigfala savve fit for kasem respect. Nomata olsem, history hem fulap witim example bilong olketa teacher wea garem bignem wea barava rong. Olsem example, abaot tufala buk wea storyim science wea savveman Aristotle bilong Greek raetem, man for raetem history Bertrand Russell sei “hem hard for acceptim wanfala sentence insaed tufala buk hia for fitim science distaem.” Nomata distaem tu, planti wea garem savve talem samting wea barava rong. “Eni machine wea hevi winim air hem no savve flae,” hem nao toktok bilong scientist bilong Britain, Lord Kelvin, long 1895. Dastawe, man wea wise bae no bilivim hao samting mas tru bikos samfala teacher wea garem paoa nao talem.—Psalm 146:3.

Iumi need for careful tu witim education bilong religion. Aposol Paul kasem gudfala education from olketa teacher bilong religion and hem “barava strong for keepim olketa kastom bilong olketa laen dadi bilong [hem].” Bat strong wea hem garem for olketa kastom biliv bilong olketa laen dadi bilong hem kosim olketa problem for hem. Diswan leadim hem for “persecutim kongregeson bilong God and barava spoelem.” (Galatians 1:13, 14; John 16:2, 3) Worse samting, for longtaem nao, Paul hem go ahed for “kick againstim stik,” long wei wea hem againstim olketa wea shud leadim hem for biliv long Jesus Christ. Gogo Jesus seleva nao mas duim spesol samting for muvim Paul for changem olketa biliv bilong hem.—Acts 9:1-6; 26:14.

Paoa Bilong Niuspepa, Radio, or Television?

Maet niuspepa, radio, or television nao affectim olketa biliv bilong iu. Planti pipol hapi for garem freedom for toktok thru olketa samting hia, wea givim olketa chance for kasem gudfala information. Bat, olketa strongfala paoa nao fit for bossim and planti taem olketa bossim niuspepa, radio, or television. Planti taem olketa givim information wea teksaed wea savve isisi spoelem tingting bilong iumi.

And tu, for kasem interest bilong moa pipol, olketa niuspepa, radio, or television evritaem trae for givim long pablik samting wea mekem man sapraes nomoa or niu samting wea barava difren. Olketa samting wea no fit for talem or printim for pablik insaed samfala year wea go pas finis hem kamap samting for evriwan distaem. Nomata diswan happen slow, hem savve spoelem olketa mark saed long fasin. Hem isisi spoelem tingting bilong pipol. Olketa start for bilivim hao “gud samting hem nogud and nogud samting hem gud.”—Isaiah 5:20; 1 Corinthians 6:9, 10.

Faendem Gudfala Faondeson for Biliv

Wei for build antap olketa tingting and idea bilong olketa man hem olsem wei for build antap sandbis. (Matthew 7:26; 1 Corinthians 1:19, 20) So wanem nao faondeson for biliv wea iu savve trustim? From God givim iu savve for faendemaot olketa samting long world raonem iu and mekem iu fit for ask abaotem olketa spiritual samting, waswe, fitim hem for givim tu wei for kasem stretfala ansa for olketa kwestin bilong iu? (1 John 5:20) Tru nao, hem mas duim olsem! Bat hao nao iu fit for luksavve long tru samting, or stret samting long worship? Mifala no hol bak for sei Word bilong God, Bible, givim kam only faondeson for duim diswan.—John 17:17; 2 Timothy 3:16, 17.

“Bat weit firstaem,” samwan maet sei, “olketa wea garem Bible nao kosim olketa main faet and wei for konfius long olketa samting long world” Hem tru olketa bigman bilong religion wea sei olketa followim Bible nao mekem planti idea wea no agree and konfiusim man. Hem olsem bikos biliv bilong olketa no kam from Bible. Aposol Peter storyim olketa olsem “olketa giaman profet” and “olketa giaman teacher” wea mekem “olketa sect for distroe.” Peter sei samting wea kamaot from waka bilong olketa hem wei wea “pipol bae tokspoelem wei bilong truth.” (2 Peter 2:1, 2) Nomata olsem, Peter sei “iumi garem profesi toktok wea kamap moa sure; and hem gud tumas iufala tingting strong long datwan olsem wanfala lamp wea shaen long dark ples.”—2 Peter 1:19; Psalm 119:105.

Bible hem encouragem iumi for chekim gud olketa biliv bilong iumi witim olketa teaching bilong hem. (1 John 4:1) Planti million pipol wea readim disfala magasin savve pruvim hao wei for duim diswan savve mekem laef bilong olketa garem purpose and stedy. So garem tingting wea fit for kasem praise olsem pipol long Beroea. ‘Lukluk gud long olketa Scripture evriday ’ bifor iu disaedem wanem for bilivim. (Acts 17:11) Olketa Jehovah’s Witness bae hapi for helpem iu for duim diswan. Bat, hem disison bilong iu for bilivim wanem iu want for bilivim. Nomata olsem, hem wei bilong wisdom for mek sure olketa biliv bilong iu kam, no from wisdom and feeling bilong man, bat, thru long Word bilong truth bilong God wea showaot.—1 Thessalonians 2:13; 5:21.

[Olketa Piksa long page 6]

Iu savve trustim biliv bilong iu wea garem Bible olsem faondeson

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem