Reason Staka No Sure Sapos Religion Savve Mekem Evri Man Wan Mind
“LOVEM neiba bilong iu.” (Matthew 22:39) Staka religion mekhae long disfala simpol komand. Sapos olketa religion hia teachim gud olketa member bilong church bilong olketa for lovem neiba, olketa bae fren gud witim each other and garem wan mind. Bat waswe, iu lukim diswan? Waswe, olketa religion savve barava mekem pipol wan mind? No longtaem go nomoa olketa askem pipol long Germany disfala kwestin: “Waswe, olketa religion mekem pipol wan mind, or luk olsem hem divaedem pipol?” Twenti-tu percent sei olketa religion mekem pipol wan mind, bat 52 percent sei hem divaedem pipol. Maet pipol long kantri wea iu stap garem diskaen sem tingting.
Why nao staka pipol no sure sapos religion savve mekem evri man wan mind? Maet hem bikos olketa savve abaotem olketa samting wea happen bifor. Religion shud mekem pipol stap gud tugeta, bat planti taem hem divaedem pipol. Samfala taem religion kamap samting for haedem olketa barava nogud raf fasin. Tingim samfala samting wea happen insaed 100 year wea go pas finis.
Religion Nao Kosim
Taem mek-tu world war gohed, wanfala faet kamap midolwan olketa Roman Catholic long Croatia and olketa Orthodox long Serbia. Tufala grup evriwan sei olketa followim Jesus, wea hem nao man wea teachim olketa for lovem neiba. Nomata olsem, wanfala man wea duim research sei, gogo faet midolwan tufala grup hia lead go long “wanfala long olketa barava nogud killkill wea happen long history.” Pipol evriwea barava feel nogud taem olketa herem hao winim 500,000 man, woman, and pikinini olketa dae.
Long 1947, 400 million pipol stap long India, wea hem samting olsem 20 percent long population bilong world. Olketa main religion long there nao Hindu, Muslim, and Sikh. Taem India divaed, Pakistan wea main religion bilong hem Muslim, kamap wanfala separate kantri. From olketa big killkill saed long religion kamap long datfala taem, olketa bonem, hitim nogud, spoelem and sutim dae staka handred thousand pipol wea ranawe from tufala kantri hia.
Samting hia barava mekem iumi feel nogud, and samting wea mekem diswan hem worse nao, hem hao terrorism hem barava kamap big tumas insaed tu-thri year wea go pas. Distaem, terrorism mekem full world stap redi for eniting wea bae happen. Pipol wea join insaed olketa terrorist grup olketa member bilong wanfala religion. Pipol no ting long religion olsem samting wea mekem wan mind kamap. Bat, planti taem olketa markem witim wei for duim raf fasin and divaedem olketa man. Dastawe, nius magasin long Germany, FOCUS, markem olketa main religion long world olsem Buddhist, Christian, Confucian, Hindu, Muslim, Jew, and Tao olsem olketa samting wea redi for bosta.
Raoa Insaed Religion
Samfala religion faetem each other, and olketa nara religion raoa midolwan olketa seleva. Olsem example, insaed samfala year wea just go pas, olketa Christian church no agree and gohed raoa abaotem samfala teaching. Olketa bigman and member bilong church askem olketa kwestin olsem: Waswe, hem olraet for famili planning? Waswe for killim dae baby insaed bele? Olketa woman shud kamap priest? Wanem nao shud tingting bilong church abaotem homosexual fasin? Waswe, religion shud appruvim war? From wei for no agree kamap, staka garem disfala tingting, ‘Hao nao wanfala religion savve mekem evri man wan mind sapos hemseleva faendem hard for mekem olketa member bilong hem wan mind?’
Hem barava showaot klia hao religion fail for mekem wan mind kamap. Bat waswe, evri religion nao garem wei for no agree? Waswe, eni religion stap wea difren, wea savve mekem evri man wan mind?
[Piksa long page 3]
Olketa policeman garekil taem olketa trae for stopem faet midolwan pipol bilong olketa religion long India long 1947
[Credit Line]
Photo by Keystone/Getty Images