Iumi Mas Obey and No Fraet Olsem Christ
“No fraet! Mi winim world finis.”—JOHN 16:33.
1. Storyim wei wea Jesus obeyim God.
JESUS CHRIST duim evritaem wanem God laekem. Evritaem hem obeyim Dadi bilong hem long heven. (John 4:34; Heb. 7:26) Bat taem hem stap long earth, samfala samting wea kasem hem mekem hem no isi for hem obeyim Jehovah. Taem Jesus start for preach, olketa enemy bilong hem and Satan tu trae for switim hem, forcem hem, and trikim hem for no faithful long God. (Matt. 4:1-11; Luke 20:20-25) Olketa enemy hia mekem Jesus barava wari, kasem bigfala hevi, and pain. Gogo olketa nilam hem long post for hem dae. (Matt. 26:37, 38; Luke 22:44; John 19:1, 17, 18) Nomata Jesus kasem olketa samting hia wea mekem hem barava safa, hem ‘obeyim God go kasem taem hem dae.’—Readim Philippians 2:8.
2, 3. Wanem nao iumi savve lanem from wei wea Jesus obeyim God nomata hem safa?
2 Taem Jesus kasem olketa nogud samting long earth, hem lane for obeyim God long olketa samting wea hem nating kasem bifor. (Heb. 5:8) Luk olsem no eni samting moa Jesus need for lanem abaotem wei for worshipim Jehovah bikos hem stap witim Hem for longfala taem and hem “nambawan wakaman” bilong Jehovah taem tufala wakem evri samting. (Prov. 8:30) Nomata olsem, taem Jesus safa hem gohed strong and no givap. Datwan showimaot hem barava faithful long God. Jesus hem gohed fren gud witim Dadi bilong hem. Wanem nao iumi savve lanem from samting wea kasem Jesus?
3 Nomata Jesus hem perfect, hem prea long God for helpem hem gohed obeyim hem. (Readim Hebrews 5:7.) Sapos iumi laek obeyim God, iumi tu mas hambol and prea long hem evritaem for helpem iumi. Dastawe aposol Paul talem disfala kaonsel long olketa Christian: “Gohed garem tingting olsem Christ Jesus and followim olketa wei bilong hem.” Jesus hem ‘hambol and obeyim God go kasem taem hem dae.’ (Phil. 2:5-8) Samting wea Jesus duim showimaot man savve obeyim God nomata hem stap long world wea nogud tumas. Hem tru, Jesus savve duim datwan bikos hem perfect, bat waswe long iumi wea no perfect?
Iumi Savve Obeyim God Nomata Iumi No Perfect
4. From iumi savve disaedem samting seleva, wanem nao datwan minim?
4 Taem God wakem Adam and Eve, hem givim savve long olketa and olketa savve disaedem samting seleva. From iumi kam from laen bilong tufala, iumi tu savve disaedem samting seleva. Wanem nao datwan minim? Hem minim iumi savve disaed sapos iumi laek for duim gudfala samting or nogud samting. So God hem letem iumi for disaed seleva sapos iumi laek obeyim hem or no obeyim hem. Bat iumi mas luksavve iumi bae kasem samting from wanem iumi disaedem. Tru tumas, samting wea iumi disaedem savve mekem iumi kasem laef or dae. Hem savve mekem famili bilong iumi and olketa fren tu for kasem gud samting or nogud samting.
5. Wanem samting nao kasem iumi evriwan, and wanem nao iumi savve duim for winim datwan?
5 From iumi no perfect, hem no isi for iumi obeyim olketa law bilong God. Paul tu faendem hem no isi for obey. Hem sei: “Mi luksavve nara law hem waka insaed long body bilong mi and hem faetem law wea stap long tingting bilong mi. Disfala law wea waka insaed long body bilong mi hem law bilong sin, and law hia hem mekem mi kamap prisoner bilong hem.” (Rom. 7:23) Hem tru, hem isi for man obey taem no eni samting mekem hem hard for hem duim datwan. Bat wanem nao bae iumi duim sapos iumi laek for obey bat long semtaem iumi laekem tu ‘samting wea body and eye laekem’? Iumi savve laek duim samting wea body and eye laekem bikos iumi no perfect and bikos “spirit bilong world” stap long evri ples. And olketa samting wea body and eye laekem hem strong tumas tu. (1 John 2:16; 1 Cor. 2:12) Dastawe sapos iumi no laekem olketa samting hia for spoelem iumi, iumi mas ‘redyim tingting bilong iumi’ firstaem bifor iumi kasem test and hard taem, and iumi mas disaed strong for obeyim Jehovah nomata wanem samting kasem iumi. (Ps. 78:8) Bible storyim staka pipol obeyim God bikos olketa redyim tingting bilong olketa firstaem.—Ezra 7:10; Dan. 1:8.
6, 7. Storyim tokpiksa wea showimaot wei for duim study seleva savve helpem iumi disaed gud.
6 Wanfala samting wea iumi savve duim for redyim tingting bilong iumi nao hem for studyim Bible and olketa buk bilong iumi. Tingim sapos hem taem bilong iu for duim study seleva. Iu prea long Jehovah for hem givim holy spirit long iu for helpem iu followim wanem iu lanem long Bible. Iu plan for lukim wanfala movie long next day. Pipol talem hao datfala movie hem gudfala movie. Bat iu savve samfala part long movie hia showim olketa man durong and raf tu.
7 Iu start for tingim kaonsel wea Paul talem long Ephesians 5:3: “Nomata for storyim wei for durong and evri difren kaen samting wea no klin or wei for kavetem samting bilong nara man, iufala mas no duim bikos datwan no fitim pipol bilong God.” Iu tingim tu samting wea Paul talem long Philippians 4:8. (Readim.) Taem iu ting raonem datfala kaonsel, iu tingim diswan, ‘Sapos mi disaed for lukim movie olsem, waswe, mi followim wei bilong Jesus for barava obeyim God?’ Wanem nao bae iu duim? Waswe, bae iu lukim datfala movie?
8. Why nao iumi mas evritaem followim olketa haefala mark bilong Jehovah?
8 Sapos iumi no followim olketa haefala mark bilong Jehovah, iumi bae kasem nogud samting. Maet iumi tingse iumi strong nomoa and no eni samting savve spoelem iumi nomata iumi kaban witim nogud pipol. Maet iumi garem tingting olsem tu taem iumi lukim movie wea pipol raf and durong. Bat iumi mas protectim iumiseleva and olketa pikinini bilong iumi from olketa nogud samting wea followim tingting bilong Satan. Tingim diswan. Sapos pipol herem cyclone bae kasem ples bilong olketa, olketa bae duim staka samting for protectim olketa seleva and haos bilong olketa. Waswe, bae iumi waka hard olsem for protectim iumiseleva from “evri trik” bilong Satan?—Eph. 6:11.
9. Why nao iumi mas disaed strong for obeyim Jehovah evriday?
9 Klosap evriday iumi mas disaed sapos iumi bae duim samting wea Jehovah laekem or nomoa. Sapos iumi laek laef olowe, iumi mas obeyim God and followim olketa toktok bilong hem. Taem iumi followim wei bilong Christ for ‘obeyim God go kasem taem iumi dae,’ iumi showimaot iumi garem strongfala faith. Jehovah bae blessim iumi taem iumi faithful long hem. Jesus promis olsem: “Man wea bae sev nao hem man wea no givap go kasem taem world hem finis.” (Matt. 24:13) Tru tumas, sapos iumi laek duim olsem, iumi mas no fraet olsem Jesus.—Ps. 31:24.
Jesus Showimaot Nambawan Wei for No Fraet
10. Wanem kaen hevi nao iumi savve kasem, and wanem nao iumi mas duim?
10 Iumi stap long world wea tingting and wei bilong pipol nogud tumas, dastawe iumi mas strong mekem no eni samting hia spoelem iumi. Olketa Christian savve kasem hevi for duim nogud samting, hevi for join insaed olketa samting bilong false religion and kastom, or hard taem saed long selen. Olketa samting hia savve mekem olketa for no followim olketa stretfala wei bilong Jehovah. Staka kasem hard taem from famili bilong olketa. Long samfala kantri, staka skul distaem strong for teachim pikinini abaotem evolution, and staka pipol long world no bilivim God hem stap. Taem iumi kasem olketa hevi olsem, iumi mas no stap nating nomoa, bat iumi mas duim samting for winim olketa hevi hia mekem iumi protectim iumiseleva. Samting wea Jesus duim showimaot wanem nao iumi savve duim for winim olketa hevi hia.
11. Taem iumi ting raonem wei bilong Jesus, long wanem wei nao datwan savve helpem iumi for no fraet?
11 Jesus talem olketa disaepol: “Iufala kasem hard taem long world, bat no fraet! Mi winim world finis.” (John 16:33) Jesus nating letem pipol long world for spoelem hem. Hem no letem olketa stopem hem for no preach. Hem no letem olketa for mekem hem no followim olketa haefala mark bilong God saed long tru worship and for garem olketa gudfala wei tu. Iumi tu mas olsem hem. Jesus sei olsem abaotem olketa disaepol taem hem prea: “Olketa no olsem pipol long world, olsem mi tu no olsem pipol long world.” (John 17:16) Taem iumi studyim wei wea Jesus no fraet and ting raonem datwan, hem savve strongim iumi for no olsem pipol long world.
No Fraet Olsem Jesus
12-14. Storyim samfala samting wea Jesus duim wea showimaot hem no fraet.
12 Jesus nating fraet taem hem duim ministry. From hem Son bilong God, hem “go insaed long temple and raosem olketa wea salem and baem samting insaed long temple. Hem kapsaetem tu olketa tebol bilong olketa wea changem olketa difren selen and stul bilong olketa wea salem kurukuru.” (Matt. 21:12) Long lastfala naet wea Jesus stap long earth, hem no fraet for protectim olketa disaepol bilong hem taem olketa soldia kam for arrestim hem. Hem sei long olketa soldia: “Sapos mi nao iufala lukaotem, iufala letem olketa hia for go.” (John 18:8) Then Jesus talem Peter for no iusim naef for faet. Datwan showimaot hem trustim Jehovah bikos hem savve Jehovah nao bae helpem hem and no olketa samting for faet.—John 18:11.
13 Jesus no fraet for tok againstim olketa bigman bilong religion and laea teaching bilong olketa. Jesus tok olsem long olketa: “Iufala man wea teachim law and olketa Pharisee, iufala laea tumas! Barava nogud samting nao bae kasem iufala bikos iufala stopem pipol for no go insaed long kingdom bilong God.” “Iufala ting nating long olketa barava important samting long Law, olsem for duim samting wea stret, kaen and sorre long narawan, and for faithful. . . . Iufala wasim nomoa aotsaed long kap and dish, bat insaed olketa fulap long olketa samting wea man stealim and kaen wei for ova tumas and no kontrolem seleva.” (Matt. 23:13, 23, 25) Olketa disaepol bilong Jesus tu mas no fraet bikos olketa bigman bilong religion bae spoelem olketa and killim dae samfala long olketa tu.—Matt. 23:34; 24:9.
14 Jesus no fraetem olketa demon tu. Wantaem, wanfala man wea demon stap long hem, hem kam long Jesus. Man hia strong tumas and no eniwan fit for taemapem hem witim chain. Jesus nating fraet for raosem staka demon wea stap long datfala man. (Mark 5:1-13) God no givim paoa long olketa Christian distaem for duim olketa mirakol olsem. Nomata olsem, taem iumi preach long pipol and teachim olketa, iumi tu mas faet againstim Satan wea “mekem mind bilong pipol wea no biliv for blind.” (2 Cor. 4:4) Samting wea iumi iusim for faet hem olsem wanem Jesus iusim tu. Olketa samting hia no “bilong man, bat hem garem paoa bilong God for aotem olketa strongfala samting,” wea hem nao olketa laea teaching wea pipol barava biliv strong long hem. (2 Cor. 10:4) Iumi lanem staka samting from wei wea Jesus iusim olketa samting hia for faetem Satan.
15. Wanem nao mekem Jesus no fraet?
15 Jesus hem no fraet bikos hem garem faith. Iumi tu mas olsem. (Mark 4:40) Wanem nao iumi savve duim for garem strongfala faith? Samting wea Jesus duim savve helpem iumi long diswan tu. Hem savve gud long olketa Scripture and barava bilivim. Hem no iusim really naef for faet bat hem iusim naef bilong holy spirit, wea hem nao Word bilong God. Taem hem teachim pipol, evritaem hem iusim olketa Scripture for sapotim wanem hem talem. Staka taem hem savve sei: “Olketa Holy Raeting talem finis,” wea minim, Word bilong God hem talem olsem.a
16. Wanem nao iumi savve duim mekem iumi garem strongfala faith?
16 From iumi followim Christ, iumi savve olketa samting bae testim faith bilong iumi. Sapos iumi laek garem strongfala faith for winim olketa samting hia, iumi mas readim Bible evriday and studyim, and go evritaem long olketa meeting. Olketa tru teaching wea iumi lanem bae mekem iumi garem faith. (Rom. 10:17) Iumi mas ting raonem tu olketa samting wea iumi lanem mekem hem kasem heart bilong iumi. Strongfala faith nao savve mekem iumi no fraet for duim samting. (Jas. 2:17) And iumi mas askem God tu for holy spirit bikos faith hem wanfala samting wea holy spirit mekem man for garem.—Gal. 5:22.
17, 18. Wanem nao wanfala young sista duim long skul wea showimaot hem no fraet?
17 Wanfala young gele wea nem bilong hem Kitty luksavve hao taem man garem strongfala faith hem bae no fraet. From taem hem smol yet, hem savve hem mas ‘no shame for talemaot gud nius’ long skul, and hem barava laek for preach long olketa skul fren bilong hem. (Rom. 1:16) Evri year hem disaed strong for preach long olketa bat hem savve fraet. Taem hem teenager, hem go long difren skul. Hem sei: “From mi fraet for preach long nara skul, distaem nao bae mi mas preach.” Kitty prea long God for helpem hem no fraet olsem Christ, for garem gudfala tingting, and for preach long taem wea fitim.
18 Long first day wea hem go long datfala skul, teacher askem evri student for story lelebet long class abaotem olketa seleva. Staka student talem religion wea olketa big kam long hem, bat olketa sei olketa no barava followim religion bilong olketa. Kitty luksavve diswan hem chance for hem preach nao. Taem teacher askem hem for story, hem no fraet for sei: “Mi wanfala Jehovah’s Witness. Samting wea helpem mi for worshipim God and garem gudfala wei nao hem Bible.” Taem hem gohed for story, samfala pikinini luk difren. Bat olketa narawan lisin long hem and askem hem samfala kwestin bihaen. Teacher bilong Kitty sei hem wanfala gud example tu bikos hem no fraet for talemaot wanem hem bilivim. Kitty hapi tumas from hem followim wei bilong Jesus for no fraet.
Garem Faith and No Fraet Olsem Christ
19. (a) Wanem nao hem minim for garem strongfala faith? (b) Wanem nao iumi savve duim for mekem Jehovah hapi?
19 Olketa aposol tu luksavve olketa mas garem faith mekem olketa no fraet for duim samting. Olketa barava askem Jesus: “Strongim go moa faith bilong mifala.” (Readim Luke 17:5, 6.) Man wea garem strongfala faith hem no just bilivim God hem stap nomoa bat hem luksavve hem mas barava fren gud witim Jehovah tu, olsem smol pikinini fren gud witim dadi bilong hem. Solomon hem sei: “Son bilong mi, sapos iu wise, bae mi hapi. And bae mi hapi tumas sapos toktok bilong iu hem stret.” (Prov. 23:15, 16) Long sem wei tu, sapos iumi no fraet for followim olketa haefala mark bilong Jehovah, Jehovah bae hapi long iumi, and datwan bae strongim iumi for no fraet. So hem gud for iumi evritaem followim wei bilong Jesus and no fraet for duim stret samting!
[Footnote]
a Samfala example nao hem Matthew 4:4, 7, 10; 11:10; 21:13; 26:31; Mark 9:13; 14:27; Luke 24:46; John 6:45; 8:17.
Waswe, Iu Savve Minim Kam?
• Nomata iumi no perfect, wanem nao bae helpem iumi for obeyim God evritaem?
• Wanem nao iumi savve duim for garem strongfala faith, and hao nao diswan helpem iumi for no fraet?
• Wanem gud samting nao bae iumi kasem sapos iumi obeyim God and no fraet olsem Christ?
[Piksa long page 13]
Waswe, iu ‘redyim tingting bilong iu’ mekem iu savve winim olketa test?
[Piksa long page 15]
Sapos iumi garem faith olsem Jesus, iumi bae no fraet