FOLLOWIM FAITH BLO OLKETA | JONATHAN
No Eni Samting Savve Stopem Jehovah
Tingim, wanfala army bilong Philistine camp long drae area wea garem staka big ston. Taem olketa soldia hia luk akros long datfala ples, seke nomoa olketa lukim wanfala interesting samting. Olketa lukim go tufala man bilong Israel standap nomoa narasaed long wanfala steep valley. Taem olketa soldia bilong Philistine lukim tufala man hia, olketa lelebet sapraes bat olketa nating wari. Long datfala taem, olketa Philistine nao bossim olketa Israelite, and nomata sapos olketa Israelite laek for sharpenem tul for waka long farm, olketa mas askem olketa Philistine for duim for olketa. From datwan, olketa Israelite no garem staka weapon for faet. Dastawe olketa nating fraet taem olketa lukim tufala man nomoa kam! Nomata sapos tufala hia garem weapon for faet, hard tumas for tufala duim eni samting. So olketa Philistine tok spoelem tufala man hia and sei: ‘Kam, mekem mifala teachim iutufala wanfala leson!’—Fas Samuel 13:19-23; 14:11, 12.
Olketa Philistine hia tingse olketa nao bae teachim tufala man hia wanfala leson, batawea, tufala nao teachim olketa. Tufala Israelite hia ran go daon long datfala steep valley, akros long narasaed, and klae go ap. Datfala valley steep tumas so tufala mas iusim hand and leg for klae. Nomata tufala stragol for klaem olketa bigfala ston, tufala gohed nomoa and go stret for kasem camp bilong olketa Philistine! (Fas Samuel 14:13) Datfala taem nao olketa soldia bilong Philistine lukim hao man wea ran kam firstaem hem garem weapon for faet, and nara man for karem weapon bilong hem ran kam followim hem. Maet olketa sapraes and sei, ‘Waswe, tufala man hia fit for attakim full army bilong Philistine? Man hia krangge ating?’
Man hia no krangge, bat hem man wea garem strongfala faith. Nem bilong hem Jonathan, and olketa tru Christian distaem savve lanem staka samting from story bilong hem. Nomata iumi no joinim eni physical faet distaem, iumi savve lane from example bilong Jonathan wea no fraet, faithful, and no tingim seleva. And datwan bae helpem iumi for garem strongfala faith.—Aesaea 2:4; Matthew 26:51, 52.
Faithful Son and Soldia wea No Fraet
For minim why Jonathan attakim camp bilong olketa Philistine, iumi need for savve abaotem hu nao hem. Jonathan hem firstborn son bilong Saul, wea hem firstfala king bilong Israel. Taem olketa anointim Saul for kamap king, Jonathan hem big finis, maet hem 20 year or winim datwan. Luk olsem Jonathan hem evritaem klos long dadi bilong hem, and staka taem dadi bilong hem savve talem hem evri samting. Long datfala taem, Jonathan lukim hao dadi bilong hem wea luk naes, tol, and hem man for no fraet, barava garem faith and hambol. Jonathan luksavve datwan nao why Jehovah chusim Saul for kamap king. Olsem wanem profet Samuel talem, no eniwan long datfala taem hem olsem Saul!—Fas Samuel 9:1, 2, 21; 10:20-24; 20:2.
Luk olsem Jonathan ting hem wanfala privilege for helpem dadi bilong hem for faet againstim enemy bilong pipol bilong Jehovah. Olketa faet hia hem no olsem faet wea olketa nation duim distaem. Long datfala taem, Jehovah nao chusim nation bilong Israel for stand for hem, and olketa nation wea worshipim olketa false god evritaem attakim olketa. Olketa Philistine trae for spoelem or distroem pipol bilong Jehovah bikos olketa worshipim olketa nogud god olsem Dagon.
Olsem Jonathan, olketa man long bifor ting long wei for faet olsem waka wea olketa faithful for duim for Jehovah God. Jehovah barava blessim hard waka bilong Jonathan. No longtaem bihaen Saul kamap king, hem markem son bilong hem for leadim 1,000 soldia for go attakim olketa Philistine wea camp long Geba. Nomata olketa soldia bilong Jonathan no garem staka weapon for faet, Jehovah mekem olketa for winim datfala faet. Datwan mekem olketa Philistine for hipimap wanfala big army. Taem olsem, staka soldia bilong Saul olketa fraet, samfala ranawe and haed, and samfala go joinim army bilong Philistine tu! Bat Jonathan nating fraet.—Fas Samuel 13:2-7; 14:21.
Long datfala day wea iumi storyim long start, Jonathan disaed for hem and man wea karem weapon bilong hem for tufala go aot seleva. Taem tufala klosap kasem camp bilong Philistine long Michmash, Jonathan talem plan bilong hem long man wea go witim hem. Hem sei tufala bae go showaot klia long olketa Philistine soldia wea stap long there. Sapos olketa Philistine challengem tufala for kam faet againstim olketa, diswan bae olsem wanfala saen wea showimaot Jehovah bae helpem tufala. Jonathan strong for storyim hao Jehovah savve sevem pipol bilong hem nomata olketa staka or tu-thri nomoa. Datwan nao maet muvim datfala man for agree for go witim hem. (Fas Samuel 14:6-10) Why nao Jonathan tok olsem?
Jonathan showimaot hem savve gud long God bilong hem. Hem savve long bifor Jehovah helpem pipol bilong hem for win nomata olketa enemy bilong olketa staka winim olketa. And tu, samfala taem hem iusim wanfala man nomoa for winim olketa enemy. (Jajis 3:31; 4:1-23; 16:23-30) So Jonathan savve faith nao mekem man for win and no strong bilong man, or haomas pipol, or weapon wea olketa garem. Faith wea Jonathan garem nao muvim hem for letem Jehovah disaed sapos hem and man wea karem olketa weapon bilong hem bae attakim datfala camp. Hem chusim wanfala saen wea bae showim sapos Jehovah appruvim tufala. Taem Jonathan luksavve Jehovah appruvim tufala, tufala no fraet bat tufala go for faet.
Tingim tufala samting wea showimaot Jonathan garem faith. First samting, hem barava tinghae long God bilong hem Jehovah. Hem savve God Olmaeti no depend long strong bilong man for mekem plan bilong hem kamap tru. Nomata olsem, Jehovah hapi for blessim olketa man wea faithful for worshipim hem. (Mektu Kronikols 16:9) Mek-tu samting, bifor Jonathan disaedem wanfala samting hem lukaotem pruv for showimaot Jehovah appruvim datwan. Iumi distaem no expectim olketa saen from God for showim iumi sapos hem appruvim wanem iumi disaed for duim. Distaem iumi garem Bible, and evri samting insaed savve helpem iumi for luksavve wanem God laekem iumi for duim. (2 Timothy 3:16, 17) Waswe, iumi mek sure long Bible firstaem bifor iumi mekem olketa important disison? Sapos olsem, datwan showimaot iumi laek for duim wanem Jehovah laekem winim wei for followim tingting bilong iumiseleva. Datwan nao samting wea Jonathan duim.
So tingim go taem datfala soldia and man wea karem olketa weapon bilong hem, tufala kwiktaem for klae go ap long datfala steep hill for kasem ples wea datfala camp bilong Philistine stap. Olketa Philistine just luksavve tufala man hia kam for attakim olketa, so olketa sendem samfala soldia for faetem tufala. Olketa Philistine nao garem staka soldia for faet, and olketa stap antap long hill, so hem shud no hard for olketa attakim tufala man hia and killim tufala dae. Bat Jonathan nao gohed for killim olketa. And datfala man wea tufala go, hem gohed killim dae olketa narawan tu. Kwiktaem nomoa, tufala man hia killim dae 20-fala soldia bilong olketa enemy! Then Jehovah duim nara samting moa. Bible sei: “Ami blong Filistia i fraet fogud, nomata olketa go faet o olketa stap long olketa haostent, olketa seke tumas. Bihaen, graon hemi seksek, an God hemi mekem olketa barava fraet fogud an konfius.”—Fas Samuel 14:15.
Jonathan witim wanfala nara man tufala seleva go attakim full camp bilong enemy bilong olketa
Long datfala taem, Saul and army bilong hem luk go and lukim hao olketa bilong Philistine konfius and start for killim olketa seleva! (Fas Samuel 14:16, 20) So olketa Israelite disaed for no fraet and attakim olketa Philistine. And luk olsem, taem olketa lukim olketa Philistine hia dae olketa go tekem weapon bilong olketa and iusim. Jehovah barava mekem pipol bilong hem for win long datfala day and kam kasem distaem wei bilong Jehovah no change. Distaem sapos iumi garem faith long Jehovah olsem Jonathan and datfala man wea go witim hem, iumi bae no garem eni reason for regretim wanem iumi chusim.—Malakae 3:6; Rome 10:11.
God Nao Helpem Hem for Win
Taem olketa win long datfala faet, gud samting hem kamaot from wanem Jonathan duim, bat Saul no kasem gud samting. Saul mekem olketa serious mistek. Hem no obeyim profet bilong Jehovah, Samuel, taem hem offerim wanfala sakrifaes wea datfala profet nao shud offerim bikos hem wanfala Levite. Taem Samuel arrive, hem talem Saul bikos hem no obey hem bae no gohed for king. Then, taem Saul sendem army bilong hem for go faet, hem talem wanfala promis wea hem no wise. Hem sei: “Hemi tambu fo eniwan i kaikai bifoa san hemi godaon. Fastaem yumi mas kilim dae olketa enemi blong mi fo sensimbaek olketa trabol wea olketa mekem. !Sapos eniwan hemi brekem tambu ya, hem mas dae!”—Fas Samuel 13:10-14; 14:24.
Toktok bilong Saul showimaot wei bilong hem start for change for kamap nogud. Waswe, datfala spiritual man wea hambol hem start for tingim hemseleva and laek for mekhae long hemseleva? Jehovah nating talem hem for stopem eni samting from olketa soldia wea olketa savve waka hard and no fraet. And tingim toktok bilong Saul wea sei, “yumi mas kilim dae olketa enemi blong mi.” Waswe datfala toktok showimaot Saul tingse faet hia bilong hem? Waswe, hem forgetim justice bilong Jehovah nao hem important winim wei wea hem laek for win, kasem glory or for pei bak?
Jonathan no savve dadi bilong hem mekem datfala promis. So, from hem faet and taed tumas hem pokem honey long wanfala stik and hem teistim, semtaem nomoa body bilong hem strong moa. Then wanfala long olketa soldia bilong hem storyim hao dadi bilong hem stopem olketa for no kaikai. Then Jonathan sei: “Wanfala ravis samting nao dadi blong mi hemi mekem long yumi! !Yufala lukim! !Mi filgud, mi kamap strong moa, bikos mi kaikaim hani ya! Tude yumi winim ami blong Filistia. Bat hemi moabeta sapos yumi evriwan i bin kaikaim olketa samting wea yumi faendem long ples blong olketa ya, mekem yumi save kilim dae plande moa soldia blong olketa.” (Fas Samuel 14:25-30) Samting wea Jonathan talem hem tru. Jonathan hem wanfala son wea faithful for obeyim dadi bilong hem, bat hem no letem datwan for mekem hem duim samting wea no stret. Hem no just agree nomoa long evri samting wea dadi bilong hem talem or duim. From datwan olketa narawan respectim hem bikos hem garem balance tingting.
Gogo, Saul faendaot Jonathan duim samting wea no followim datfala promis. Nomata olsem, Saul no laek for acceptim hao disison bilong hem for talem datfala promis hem no wise. Bat long tingting bilong hem, son bilong hem mas dae! Jonathan no argue or askem dadi bilong hem for sorre long hem. Samting wea hem talem long dadi bilong hem showimaot hem no tingim hemseleva and hem acceptim nomoa hao hem mas dae. Bat olketa Israelite sei: “Sei! !Man ya nao hemi mekem yumi fo win tude! ?Hao nao hem save dae? Mifala tok tru long nem blong [Jehovah] hu hemi laef olsem no eniwan save kilim hem dae. Nomata wanfala smol hea long hed blong hem, no eniwan save pulumaot. Samting wea hemi mekem tude, God nao hemi helpem hem.” Wanem nao kamaot from datwan? Saul willing for lisin long olketa. Bible storyim hao olketa pipol hia sevem laef bilong Jonathan, and hem no dae.—Fas Samuel 14:43-45.
“Mi stap long hia an hem luk olsem mi mas dae.”
Wei wea Jonathan no fraet, waka hard, and no tingim hemseleva mekem pipol for tinghae long gudfala wei bilong hem. So taem laef bilong hem stap long danger, wei wea hem garem gudfala nem sevem laef bilong hem. Hem gud for iumi tu ting raonem hao for garem gudfala nem thru long wei for showimaot olketa gudfala wei evriday. Bible talem iumi hao wei for garem gud nem hem barava nambawan. (Eklesiastes 7:1) Sapos iumi olsem Jonathan, iumi bae laek for garem gud nem witim Jehovah and datwan bae mekem pipol tinghae long olketa gudfala wei bilong iumi.
Trabol Hem Kamap
Nomata Saul duim olketa mistek, Jonathan gohed helpem dadi bilong hem long olketa faet for staka year. Iumi savve tingim hao Jonathan mas barava wari tumas taem hem lukim dadi bilong hem start for garem praod fasin and wei for no obey. Wei bilong dadi bilong hem start for nogud, and Jonathan no garem paoa for stopem datwan.
Datfala problem kamap worse taem Jehovah assignim Saul for faet againstim olketa Amalekite. Wei bilong olketa Amalekite barava nogud tumas, dastawe long taem bilong Moses, Jehovah talem finis hao datfala full nation mas distroe. (Eksodas 17:14) Jehovah talem Saul for distroem evri animal bilong olketa and killim dae King Agag. Saul winim datfala faet, and for sure Jonathan no fraet and sapotim dadi bilong hem for faet, olsem hem duim evritaem. Bat Saul barava no obeyim Jehovah, bikos hem no killim dae King Agag and hem tekem olketa riches and evri animal bilong olketa Amalekite. So profet Samuel talemaot lastfala judgment bilong Jehovah for Saul taem hem sei: “Bikos yu les long toktok blong [Jehovah], hemi les fo yu king.”—Fas Samuel 15:2, 3, 9, 10, 23.
No longtaem bihaen, Jehovah aotem holy spirit from Saul. Taem spirit bilong Jehovah lusim Saul, wei bilong Saul kamap worse, hem savve kros kwiktaem, feel nogud and hem savve feel fraet. Long datfala taem, hem olsem wanfala nogud spirit from God hem changem datfala gud spirit wea hem garem bifor. (Fas Samuel 16:14; 18:10-12) Masbi Jonathan wari tumas taem hem lukim dadi bilong hem wea garem gudfala wei hem barava change! Nomata olsem, Jonathan nating lusim wei wea hem faithful for duim waka bilong Jehovah. Hem duim best bilong hem for sapotim dadi bilong hem and samfala taem hem savve tok stret long dadi bilong hem. Bat main samting wea hem ting long hem nao, hem wei wea hem fren witim dadi bilong hem Jehovah wea no savve change.—Fas Samuel 19:4, 5.
Waswe, enitaem iu lukim samwan wea iu lovem, maet wanfala famili member, hem barava changem wei bilong hem and kamap nogud? Kaen situation olsem savve mekem man barava feel nogud. Example bilong Jonathan helpem iumi for tingim toktok bilong man wea raetem psalm wea sei: “Nomata mami an dadi blong mi save lusim mi, bat [Jehovah] bae hemi lukaftarem mi gudfala.” (Sams 27:10) Jehovah hem faithful. Hem bae lukaftarem iu tu and hem bae olsem best Dadi wea winim wanem iu savve tingim, nomata sapos olketa narawan wea no perfect duim samting wea mekem iu feel wikdaon.
Luk olsem Jonathan savve Jehovah bae aotem Saul from wei for king. Wanem nao tingting bilong Jonathan? Waswe, enitaem hem ting raonem sapos hem kamap king wanem nao hem bae duim? Waswe, hem hope for stretem olketa rong wea dadi bilong hem duim, and showimaot gudfala example olsem wanfala king wea faithful and obey? Iumi no savve wanem nao long tingting bilong hem. Bat samting wea iumi savve nao, hem no happen olsem. Waswe, diswan minim Jehovah les long datfala faithful man? Nomoa. Jehovah iusim Jonathan olsem best example insaed long full Bible abaotem wei for showimaot trufala wei for fren! Bae iumi storyim datfala wei for fren long nara article abaotem Jonathan.