Kwestin From Reader
• Waswe, Lucifer hem wanfala nem wea Bible iusim for Satan?
Disfala nem Lucifer hem stap wanfala taem nomoa insaed Bible and insaed samfala Bible transleison nomoa. Olsem example, King James Version hem transleitim Isaiah 14:12 olsem: “Iu barava foldaon from heven, O Lucifer, son bilong morning!”
Hebrew word wea olketa transleitim “Lucifer” hem minim “datwan wea shaen.” Septuagint hem iusim Greek word wea minim “man wea tekem kam morning.” Dastawe, samfala transleison transleitim datfala Hebrew word olsem “morning star” or “Daystar.” Bat long Latin Vulgate wea Jerome nao transleitim, hem iusim “Lucifer” (man for karem laet). Hem nao reason why disfala toktok hem stap insaed planti Bible.
Hu nao Lucifer? Disfala toktok “datwan wea shaen,” or “Lucifer,” hem stap insaed profesi toktok wea Isaiah komandim olketa Israelite for talem olsem “toktok againstim king bilong Babylon.” So hem part long wanfala toktok wea olketa talem for laen bilong olketa king bilong Babylon. Nara samting wea showimaot hao datfala toktok “datwan wea shaen” hem point go long wanfala man and no wanfala spirit creature, hem stap insaed disfala toktok: “Iu bae go daon long Sheol.” Sheol hem grev bilong olketa man, no wanfala ples wea Devil Satan hem stap. And tu, olketa wea lukim taem Lucifer kasem diswan olketa ask olsem: “Waswe, diswan nao datfala man wea mekem earth feel nogud?” Hem klia hao “Lucifer” hem minim wanfala man, no wanfala spirit creature.—Isaiah 14:4, 15, 16.
Why nao laen bilong olketa king bilong Babylon kasem kaen nem olsem? Iumi mas luksavve hao olketa kolem olketa king bilong Babylon datwan wea shaen only bihaen hem foldaon finis and olketa iusim long wei wea tokdaonem hem. (Isaiah 14:3) Selfish praod fasin muvim olketa king bilong Babylon for apim olketa seleva winim olketa wea stap raonem olketa. Praod fasin bilong olketa king hia showaot insaed disfala toktok: “Bae mi go ap kasem skae. Bae mi liftimap throne bilong mi winim olketa star bilong God, and mi bae sidaon antap long maunten bilong meeting, long olketa farawe ples bilong north. . . . Mi bae mekem miseleva semsem witim Most Hae.”—Isaiah 14:13, 14.
“Olketa star bilong God” hem nao olketa king long laen bilong David. (Numbers 24:17) Start kam from David, “olketa star” hia rul long Maunt Zion. Bihaen Solomon buildim temple long Jerusalem, datfala nem Zion hem kamap nem bilong full taon. Anda long Law covenant, evri Israelite man mas go long Zion thrifala taem evri year. Dastawe, hem kamap “maunten bilong meeting.” Long wei wea hem disaed strong for winim olketa king bilong Judah and then aotem olketa from datfala maunten, Nebuchadnezzar showimaot goal bilong hem for mekem hemseleva hae winim “olketa star” hia. Winim wei for luksavve hao Jehovah nao mekem wei for winim olketa king hia, long praodfala wei hem sei hemseleva nao duim. So only bihaen disfala laen bilong olketa king bilong Babylon foldaon finis nao olketa kolem hem “datwan wea shaen.”
Praodfala fasin bilong olketa ruler bilong Babylon barava showimaot tingting bilong “god bilong disfala system”—Devil Satan. (2 Corinthians 4:4) Hem tu barava aftarem paoa and laek for mekem hemseleva kamap hae winim Jehovah God. Bat Lucifer hem no nem wea Bible iusim for Satan.
• Why nao 1 Chronicles 2:13-15 hem kolem David mek-seven son bilong Jesse, bat long 1 Samuel 16:10, 11 hem sei hao hem nao mek-eit son?
Bihaen King Saul bilong Israel bifor lusim trufala worship, Jehovah God sendem profet Samuel for anointim wanfala son bilong Jesse for kamap king. Record long Bible abaotem disfala samting wea happen long history, wea Samuel seleva raetem long mek-11 century B.C.E., talem hao David hem mek-eit son bilong Jesse. (1 Samuel 16:10-13) Bat, story wea Ezra datfala priest hem raetem samting olsem 600 year bihaen sei: “Jesse hem kamap dadi long firstborn bilong hem Eliab, and Abinadab hem mek-tu, and Shimea hem mek-thri, Nethanel hem mek-foa, Raddai hem mek-faev, Ozem hem mek-six, David hem mek-seven.” (1 Chronicles 2:13-15) Wanem nao kasem wanfala brata bilong David, and why nao Ezra no raetem nem bilong hem?
Bible sei Jesse hem “garem eitfala son.” (1 Samuel 17:12) Luk olsem wanfala son dae bifor hem garem chance for marit and garem pikinini. From hem no garem pikinini, hem bae no garem eni raet insaed tribe and tu hem no important for hem stap insaed record bilong laen bilong Jesse.
Iumi mas tingim taem bilong Ezra. Tingim hao nao laef long datfala taem wea hem raetem Chronicles. Wei wea olketa Jew stap prisoner long Babylon hem end 77 year bifor, and olketa Jew stap moa long land bilong olketa. King bilong Persia talem Ezra for appointim olketa judge and olketa teacher bilong Law bilong God and for mekem haos bilong Jehovah luk naes. Need hem stap for garem wanfala list bilong evri tribe for mek sure olketa tru wan nomoa kasem present and for mek sure pipol wea olketa markem nomoa savve serve olsem olketa priest. So Ezra raetem full history bilong datfala nation, insaed diswan hem olketa kliafala record wea man fit for trustim abaotem olketa famili laen bilong Judah and bilong David. Nem bilong son bilong Jesse wea no garem pikinini bifor hem dae hem no important. Dastawe, Ezra no raetem nem bilong hem.