Word Bilong Jehovah Hem Laef
Olketa Main Point From Buk Bilong Second Chronicles
BIBLE buk bilong Second Chronicles hem start witim story abaotem Solomon taem hem king bilong Israel. Long end bilong disfala buk iumi savve readim toktok bilong King Cyrus bilong Persia for olketa Jew wea prisoner long Babylon. Hem sei: “[Jehovah] komandim mi for buildim wanfala haos for hem long Jerusalem, wea stap long Judah. Jehovah God bae stap witim evriwan long pipol bilong hem. So bae hem gud for olketa go [long Jerusalem].” (2 Chronicles 36:23) Priest Ezra hem finis for raetem disfala buk long 460 B.C.E., and hem story abaotem olketa samting wea happen insaed 500 year—from 1037 B.C.E. go kasem 537 B.C.E.
Disfala samting wea Cyrus talem hem mekem olketa Jew free for go bak long Jerusalem and startim bak worship bilong Jehovah. Bat wei wea olketa stap longtaem tumas long Babylon hem barava affectim olketa. Olketa Jew hia wea kam bak olketa no savve gud long history bilong nation bilong olketa. Second Chronicles hem olsem wanfala review for showimaot samting wea happen taem olketa king from laen bilong David rul. Iumi tu interest long disfala buk bikos hem mekhae long wei wea man savve kasem blessing taem hem obeyim tru God and hao hem bae kasem nogud samting sapos hem no obey.
KING BUILDIM HAOS FOR JEHOVAH
Jehovah givim samting wea King Solomon barava laekem, hem nao, wisdom and savve. Witim datwan, hem givim hem riches and honor. Solomon buildim wanfala nambawan haos for Jehovah long Jerusalem, and “heart bilong olketa [pipol] feel gud and hapi.” (2 Chronicles 7:10) Solomon hem “kamap nambawan saed long riches and wisdom winim evri nara king long earth.”—2 Chronicles 9:22.
Bihaen Solomon rulim Israel for 40 year, hem dae and ‘leidaon witim olketa laen dadi bilong hem, and then Rehoboam son bilong hem start for rul.’ (2 Chronicles 9:31) Ezra no raet abaotem wei wea Solomon lusim tru worship. Only mistek wea Ezra talem abaotem datfala king hem wei wea hem tekem staka horse from Egypt and hem wei wea hem maritim dota bilong Pharaoh. So Ezra hem storyim nomoa gud saed bilong history hia.
Ansa for Olketa Bible Kwestin:
2:14—Why nao laen bilong datfala savveman wea disfala verse storyim hem difren from laen bilong hem wea stap long 1 Kings 7:14? First Kings hem sei mami bilong disfala savveman hem wanfala “widow woman from tribe bilong Naphtali” bikos hem maritim wanfala man long datfala tribe. Bat, woman hia hem really from tribe bilong Dan. Bihaen hasband bilong hem dae, hem maritim wanfala man from Tyre, and disfala savveman hem pikinini bilong tufala.
2:18; 8:10—Olketa verse hia sei namba bilong olketa wea overseer and namba bilong olketa bigman wea lukaftarem labor hem 3,600 and 250, bat long 1 Kings 5:16; 9:23, hem sei hem 3,300 and 550. Why nao olketa namba hia difren? Luk olsem samting wea mekem datwan hem difren nao hem wei wea olketa divaedem olketa sekson hia. Maet Second Chronicles hem divaedem disfala sekson olsem 3,600 bigman wea no Israelite and 250 olketa bigman wea Israelite. Long First Kings hem divaedem olsem 3,300 bigman for lukaftarem labor and 550 bigman wea position bilong olketa moa hae. Bat nomata wanem, total namba bilong olketa wea duim disfala waka hem 3,850.
4:2-4—Why nao olketa wakem karving bilong olketa buluka for datfala molten sea for stap antap? Bible savve iusim olketa buluka for piksarem strong. (Ezekiel 1:10; Revelation 4:6, 7) Wei wea olketa chus for wakem 12-fala buluka wea olketa wakem from copper for stap andanit datfala maeti basin wea olketa kolem molten sea, hem barava fitim bikos hevi bilong datfala basin hem samting olsem 30 ton. Olketa karving bilong buluka hia hem no againstim datfala mek-tu komandment, bikos datfala komandment hem tambuim wei for wakem olketa karving for worshipim.—Exodus 20:4, 5.
4:5—Haomas wata nao fit for stap insaed datfala molten sea? Sapos olketa fulimap evribit datfala molten sea bae hem fit for garem thri thousand bath measure, wea minim samting olsem 17,400 gallon. Bat, luk olsem klosap evritaem olketa fulimap kasem samting olsem 11,600 gallon nomoa. First Kings 7:26 hem sei: “Tu thousand bath measure [11,600 gallon] nao [datfala sea] hem garem.”
5:4, 5, 10—Wanem samting from first tabernacle nao olketa putim insaed temple bilong Solomon? Only samting wea olketa tekem from datfala tent bilong meeting and putim go insaed temple bilong Solomon hem nao datfala Ark. Bihaen olketa finis for wakem temple, olketa tekem tabernacle from Gibeon go long Jerusalem and luk olsem long there nao olketa keepim datwan.—2 Chronicles 1:3, 4.
Olketa Leson for Iumi:
1:11, 12. Samting wea Solomon askem showimaot long Jehovah hao wisdom and savve hem samting wea datfala king barava laek for kasem. Tru nao, olketa prea bilong iumi long God savve showimaot wanem nao iumi really laekem. So hem wise sapos iumi lukluk gud long olketa samting wea iumi prea abaotem.
6:4. Wei for barava tinghae long loving-kaeness and gudfala fasin bilong Jehovah shud muvim iumi for blessim Jehovah. Diswan minim iumi praisem hem long wei for lovem and tinghae long hem.
6:18-21. Nomata God hard for stap insaed eni building, temple hem main ples for worshipim Jehovah. Insaed long olketa community distaem, olketa Kingdom Hall bilong Olketa Jehovah’s Witness nao main ples bilong tru worship.
6:19, 22, 32. Jehovah willing for herem prea bilong evriwan long datfala nation, nomata prea bilong king or man nating tu. And sapos man from difren ples hem prea long hem from heart, bae hem lisin long hem tu.a—Psalm 65:2.
OLKETA KING LONG LAEN BILONG DAVID
Datfala kingdom bilong Israel divaed long tufala part—ten-tribe kingdom long north and tu-tribe kingdom bilong Judah and Benjamin long south. Olketa priest and Levite long Israel tingim wei for loyal long Kingdom covenant hem moa important winim wei for loyal long nation, so olketa sapotim son bilong Solomon, Rehoboam. Winim 30 year nomoa bihaen olketa finis for wakem temple, pipol stealim evri riches from temple.
Bihaen Rehoboam, 19-fala king kamap. Faevfala long olketa faithful, 3-fala long olketa faithful bat bihaen olketa no faithful, and wanfala hem repent and lusim nogud wei bilong hem. Evri nara king wea rul olketa duim olketa samting wea Jehovah barava no laekem.b Ezra mekhae long olketa samting wea faevfala king wea trust long Jehovah olketa duim. Datfala story abaotem wei wea Hezekiah mekem waka long temple hem kamap moa and wei wea Josiah arrange for celebratem wanfala big Passover hem mas barava encouragem olketa Jew wea interest for mekem worship bilong Jehovah kamap moa long Jerusalem.
Ansa for Olketa Bible Kwestin:
13:5—Wanem nao mining bilong disfala toktok “wanfala covenant bilong salt”? From salt savve mekem samting no rotten, olketa iusim salt for piksarem wei wea wanfala samting bae stap olowe and no savve change. So “wanfala covenant bilong salt,” hem minim wanfala agreement wea olketa mas keepim.
14:2-5; 15:17—Waswe, King Asa hem aotem evri “hae ples”? Luk olsem nomoa. Maet Asa aotem nomoa olketa hae ples wea pipol iusim for worshipim olketa false god bat hem no aotem olketa wea pipol iusim for worshipim Jehovah. Or maet olketa pipol wakem bak olketa hae ples taem rul bilong Asa klosap for end. Olketa hae ples hia son bilong hem Jehoshaphat nao aotem. And nomata taem Jehoshaphat rul olketa hae ples hia no finis evribit.—2 Chronicles 17:5, 6; 20:31-33.
15:9; 34:6—Taem kingdom bilong Israel hem divaed, tribe bilong Simeon hem saed witim hu? Olketa land wea Jehovah givim for Simeon hem insaed area bilong Judah, so hem really stap insaed kingdom bilong Judah and Benjamin. (Joshua 19:1) Bat saed long religion and politik, datfala tribe hem saedem kingdom bilong Israel long north. (1 Kings 11:30-33; 12:20-24) Dastawe, Simeon hem part long datfala ten-tribe kingdom.
16:13, 14—Waswe, olketa bonem body bilong Asa taem hem dae? Nomoa, datfala “barava bigfala fire wea olketa mekem long taem hem dae” hem for bonem olketa spice wea smel naes, hem no for bonem body bilong Asa.—Footnote.
35:3—Taem Josiah tekem kam datfala holy Ark and putim insaed temple, wea nao hem tekem kam from? Bible no talem sapos wanfala long olketa wicked king nao aotem datfala Ark, or Josiah muvim Ark go long wanfala difren ples for stap sef taem olketa duim big waka for repairim temple. Only taem wea Bible storyim Ark bihaen taem bilong Solomon, hem taem Josiah tekem kam insaed temple.
Olketa Leson for Iumi:
13:13-18; 14:11, 12; 32:9-23. Iumi barava lanem hao hem important tumas for depend long Jehovah!
16:1-5, 7; 18:1-3, 28-32; 21:4-6; 22:10-12; 28:16-22. Barava nogud samting savve kamap from wei for mekem olketa agreement witim olketa pipol from difren ples or witim olketa wea no biliv long Jehovah. Iumi bae wise sapos iumi stap klia from wei for join insaed olketa samting long world.—John 17:14, 16; James 4:4.
16:7-12; 26:16-21; 32:25, 26. Praod fasin nao mekem King Asa duim olketa nogud samting long olketa lastfala year long laef bilong hem. Praod fasin hem lead go long wei wea Uzziah hem sin. Hezekiah hem no wise and maet hem praod taem hem showim olketa riches bilong hem long olketa bigman from Babylon. (Isaiah 39:1-7) Bible talem disfala warning: “Praod fasin mekem man foldaon, and fasin for praod tumas bae mekem man stambol.”—Proverbs 16:18.
16:9. Jehovah helpem olketa wea lovem hem witim full heart, and hem barava willing for iusim paoa bilong hem for helpem olketa.
18:12, 13, 23, 24, 27. Iumi shud olsem Micaiah wea no fraet for story abaotem Jehovah and olketa plan bilong hem.
19:1-3. Jehovah savve lukluk long gud saed bilong iumi nomata taem iumi duim samting wea fit for mekem hem kros.
20:1-28. Iumi savve barava feel sure hao Jehovah bae letem iumi savve gud long hem sapos iumi hambol and askem hem for leadim iumi.—Proverbs 15:29.
20:17. For “lukim salvation bilong Jehovah” iumi need for “standap redi,” wea minim for duim samting for sapotim Kingdom bilong God. Winim wei for iumiseleva nao duim samting, iumi mas “standap kwaet,” wea minim trustim Jehovah evribit.
24:17-19; 25:14. Wei for worshipim idol hem wanfala trap wea Jehoash and son bilong hem Amaziah foldaon insaed. Distaem, wei for worshipim idol savve strong for pullim iumi tu, especially saed long wei for kavet or mekhae long kantri.—Colossians 3:5; Revelation 13:4.
32:6, 7. Iumi tu mas no fraet and strong taem iumi “werem full kaleko for faet wea kam from God” and gohed for faet insaed disfala spiritual war.—Ephesians 6:11-18.
33:2-9, 12, 13, 15, 16. Man savve showimaot hem really repent sapos hem finis for duim rong and trae hard for duim samting wea stret. Nomata man duim barava nogud samting olsem King Manasseh, sapos hem really repent, Jehovah savve showimaot mercy long hem.
34:1-3. Iumi savve fren gud witim Jehovah and servem hem nomata sapos eni nogud samting kasem iumi taem iumi pikinini. Maet samting wea barava helpem Josiah taem hem smol hem grandadi bilong hem, Manasseh, wea gogo hem repent. Nomata iumi no savve olketa wanem gud samting nao affectim Josiah, samting wea kamaot from datwan hem gud tumas. Iumi tu savve olsem.
36:15-17. Jehovah hem kaen and patient. Nomata olsem, kaenfala fasin bilong hem and wei wea hem patient hem garem spialaen. Pipol mas acceptim datfala message abaotem Kingdom sapos olketa laek sev taem Jehovah finisim disfala wicked world.
36:17, 22, 23. Samting wea Jehovah talem bae happen bae kamap tru evritaem.—1 Kings 9:7, 8; Jeremiah 25:9-11.
Wanfala Buk Muvim Hem for Duim Samting
Long 2 Chronicles 34:33 hem sei: “Josiah aotem evri nogud samting from evri land bilong olketa son bilong Israel, and hem mekem evriwan wea stap long Israel for duim service, for servem God bilong olketa Jehovah.” Wanem nao muvim Josiah for duim diswan? Taem olketa faendem buk bilong Law bilong Jehovah, Shaphan, secretary bilong King Josiah, tekem kam datfala buk long hem and king talem olketa for readim long hem. Olketa toktok insaed hem barava affectim Josiah and datwan muvim hem for strong for sapotim klin worship for full laef bilong hem.
Wei for readim and ting raonem Word bilong God savve barava affectim iumi. Tru nao, wei for ting raonem samting wea happen long olketa king long laen bilong David hem barava encouragem iumi for followim example bilong olketa wea trustim Jehovah and hem encouragem iumi for stap klia from wei bilong olketa wea no trustim Jehovah. Second Chronicles hem strongim iumi for worshipim datfala tru God nomoa and for gohed faithful long hem. Tru nao, message bilong hem laef and garem paoa.—Hebrews 4:12.
[Olketa Footnote]
a Sapos iu laek savve moa samting abaotem dedication bilong datfala temple and olketa nara samting wea iumi savve lanem from prea bilong Solomon long datfala taem, lukim Wastaoa, July 1, 2005, page 28-31.
b Sapos iu laek lukim list bilong olketa king long Judah followim olketa year wea olketa rul, lukim Wastaoa, August 1, 2005, page 12.
[Piksa long page 18]
Waswe, iu savve why nao hem stret for olketa iusim karving bilong buluka for stap andanit datfala molten sea?
[Piksa long page 21]
Nomata hem no kasem plande help taem hem pikinini, Josiah hem gohed for faithful long Jehovah