Trustim Jehovah Witim Full Heart Bilong Iu
“Olketa wea savve long nem bilong iu bae trustim iu.”—PSALM 9:10.
1, 2. Wanem nao samfala iusles samting wea pipol trust long hem for givim sef living?
DISTAEM, taem planti samting mekem living bilong iumi stap long danger, hem normal for tan go long samwan or samting for mekem iumi kasem sef living. Samfala pipol tingse wei for garem moa selen bae mekem future bilong olketa sef, bat for tok stret, man no fit for trust long selen from selen hem samting wea nating stedy. Bible sei: “Man wea trust long riches bilong hem—hemseleva bae foldaon.” (Proverbs 11:28) Nara pipol tan go long olketa leader, bat nomata olketa gudfala leader tu savve mekem mistek. And gogo, evriwan long olketa dae. Dastawe Bible givim disfala wise kaonsel: “No putim trust bilong iufala long olketa bigman, or son bilong man long earth, wea no savve givim salvation.” (Psalm 146:3) Disfala toktok wea kam from God warnim iumi tu againstim wei for trustim iumiseleva. Iumi tu ‘olketa son bilong man long earth’ nomoa.
2 Profet Isaiah tok againstim olketa leader bilong Israel long taem bilong hem bikos olketa trust long “sef ples bilong laea.” (Isaiah 28:15-17) From olketa aftarem sef living, olketa fren witim sekson bilong politik bilong olketa nation wea stap klosap. Man no fit for trust long kaen wei for fren olsem—hem laea samting nomoa. Long sem wei, distaem planti leader bilong religion mekem grow wei for fren witim olketa bigman bilong politik. Olketa wei for fren hia tu bae kamap “laea” samting. (Revelation 17:16, 17) Olketa bae no mekem sef living kamap for olowe.
Olketa Gud Example Bilong Joshua and Caleb
3, 4. Hao nao report wea Joshua and Caleb talem hem difren from report bilong tenfala nara spae?
3 So, wea nao iumi shud luk aotem sef living? Long sem ples wea Joshua and Caleb luk aotem long taem bilong Moses. Bihaen Israel kamap free from Egypt, datfala nation redy for go insaed Canaan, datfala Promis Land. Twelvfala man nao go for spae long datfala kantri, and long end bilong 40 day olketa kam bak for talem report. Joshua and Caleb nomoa tufala spae wea givim gudfala report abaotem wei wea Israel fit for go insaed long Canaan. Evri narawan sei datfala kantri hem gud bat olketa sei: “Olketa pipol wea stap long datfala ples barava strong, and olketa strongfala taon barava big tumas . . . Iumi no fit for againstim datfala pipol, bikos olketa strong winim iumi.”—Numbers 13:27, 28, 31.
4 Olketa Israelite lisin long tenfala spae and fraet fogud, gogo olketa tok againstim Moses nao. Gogo, Joshua and Caleb sei olsem witim strongfala feeling: “Land wea mifala spae long hem hem wanfala barava, barava gudfala land. Sapos Jehovah hem hapi long iumi, hem bae tekem iumi go insaed long disfala land and givim long iumi, land wea fulap witim milk and honey. Bat iufala mas no go againstim Jehovah; and iufala mas no fraet long pipol bilong disfala land.” (Numbers 14:6-9) Nomata olsem, olketa Israelite no want for lisin, and from diswan, olketa no go insaed long Promis Land long dat taem.
5. Why nao Joshua and Caleb givim gudfala report?
5 Why nao Joshua and Caleb givim gudfala report, bat tenfala nara spae givim nogud report? Twelvfala evriwan lukim olketa sem strongfala taon and olketa nation long there. And tenfala hia tok stret taem olketa sei Israel hem no fit for winim datfala land. Joshua and Caleb savve long datwan tu. Nomata olsem, tenfala hia lukluk long diswan saed long tingting bilong man. Long narasaed, Joshua and Caleb trustim Jehovah. Olketa lukim finis olketa strongfala samting wea God duim long Egypt, long Red Sea, and long botom bilong Maunt Sinai. Tru nao, planti year bihaen olketa report abaotem olketa samting hia muvim Rahab for putim laef bilong hem long danger for pipol bilong Jehovah! (Joshua 2:1-24; 6:22-25) Joshua and Caleb, wea lukim evri samting hia wea Jehovah duim, garem full trust long wei wea God bae go ahed for faet for pipol bilong hem. Foti year bihaen, tufala kasem reward from trust wea tufala garem taem wanfala niu genereson bilong olketa Israelite, wea Joshua nao leadim, go insaed long Canaan and winim datfala land.
Why Iumi Shud Trustim Jehovah Evribit
6. Why nao olketa Christian distaem kasem hevi, and wea nao olketa shud putim trust bilong olketa?
6 Long olketa “nogud taem wea hard for deal witim” distaem, iumi feisim olketa enemy wea moa strong winim iumi, olsem olketa Israelite duim finis. (2 Timothy 3:1) Iumi kasem olketa hevi saed long fasin, long spiritual saed and samfala taem long body tu. Sapos iumi no kasem help, iumi no fit for againstim olketa hevi hia, bikos olketa kam from samwan wea strong winim iumi, datfala Devil Satan. (Ephesians 6:12; 1 John 5:19) So, wea nao iumi savve tan go for kasem help? Wanfala faithful man long taem bilong Bible sei olsem taem hem prea long Jehovah: “Olketa wea savve long nem bilong iu bae trustim iu.” (Psalm 9:10) Sapos iumi really savve long Jehovah and mining long nem bilong hem, bae iumi trustim hem olsem Joshua and Caleb.—John 17:3.
7, 8. (a) Hao nao creation showimaot olketa reason for iumi trustim Jehovah? (b) Wanem nao olketa reason from Bible wea mekem iumi fit for trustim Jehovah?
7 Why nao iumi shud trustim Jehovah? Joshua and Caleb trustim hem bikos olketa lukim olketa samting wea pruvim paoa bilong hem. Iumi tu olsem. Olsem example, tingim olketa samting wea Jehovah creatim, insaed diswan hem universe, wea garem planti billion galaxy. Bigfala paoa wea Jehovah kontrolem barava showimaot hem nao datfala Olmaeti. Taem iumi lukluk long olketa nambawan samting wea hem creatim, iumi agree witim Job, wea sei olsem abaotem Jehovah: “Hu nao savve againstim hem? Hu nao bae sei long hem, ‘Wanem nao iu duim?’ ” (Job 9:12) Tru nao, sapos Jehovah hem protectim iumi, iumi no need for fraetem eniwan long full universe.—Romans 8:31.
8 Tingim tu Word bilong Jehovah, Bible. Disfala ples for kasem wisdom bilong God wea no savve finis hem barava strong samting for helpem iumi for winim olketa rong fasin and changem laef bilong iumi for fitim will bilong Jehovah. (Hebrews 4:12) Thru long Bible nao iumi savve long nem bilong Jehovah and lukim mining long nem bilong hem. (Exodus 3:14) Iumi luksavve Jehovah savve kamap eni samting wea hem chus for kamap—wanfala loving Dadi, wanfala raeteous Judge, wanfala Man Bilong War wea win—for fulfillim olketa purpose bilong hem. And iumi lukim hao toktok bilong hem kamap tru evritaem. Taem iumi studyim Word bilong God, iumi talem sem toktok olsem man wea raetem psalm: “Mi trustim toktok bilong iu.”—Psalm 119:42; Isaiah 40:8.
9. Hao nao datfala ransom and resurrection bilong Jesus strongim trust bilong iumi long Jehovah?
9 Ransom hem narafala reason for trustim Jehovah. (Matthew 20:28) Wei wea God sendem Son bilong hemseleva for dae olsem wanfala ransom for iumi hem nambawan samting! And ransom givim staka gud samting. Hem kavarem olketa sin bilong evri man wea repent and tan long Jehovah witim heart wea honest. (John 3:16; Hebrews 6:10; 1 John 4:16, 19) Wanfala part bilong wei for peim ransom hem resurrection bilong Jesus. From planti handred pipol lukim and storyim datfala mirakol, datwan hem nara reason for trustim Jehovah. Diswan olsem wanfala promis bilong wei wea olketa hope bilong iumi bae kamap tru.—Acts 17:31; Romans 5:5; 1 Corinthians 15:3-8.
10. Wanem nao olketa reason wea iumiseleva garem for trust long Jehovah?
10 Olketa hia samfala reason nomoa why iumi savve garem and shud trustim Jehovah evribit. Planti moa reason stap, and samfala hem bilong iumiseleva nomoa. Olsem example, samfala taem, iumi evriwan feisim hard samting long living bilong iumi. Taem iumi luk aotem instruction from Jehovah for deal witim olketa samting hia, iumi lukim hao datwan hem barava helpem iumi. (James 1:5-8) Taem iumi depend moa and moa long Jehovah insaed evriday living bilong iumi and lukim gudfala samting wea kamaot from datwan, trust bilong iumi long hem bae kamap moa strong.
David Trustim Jehovah
11. David trustim Jehovah nomata wanem samting?
11 David long Israel bifor hem trustim Jehovah. David mas feisim wei wea King Saul want for killim hem dae, and tu strong army bilong olketa Philistine, wea trae for tekova long Israel. Nomata olsem, hem stap laef and win tu. Why nao olsem? David seleva explainim diswan: “Jehovah hem laet and salvation bilong mi. Hu nao bae mi fraetem? Jehovah hem ples for haed bilong laef bilong mi. Hu nao bae mi fraetem?” (Psalm 27:1) Iumi tu bae win sapos iumi trustim Jehovah long sem wei.
12, 13. Hao nao David showim hao iumi shud trustim Jehovah nomata taem olketa wea againstim iumi iusim toktok for faet againstim iumi?
12 Wantaem David prea olsem: “Herem, O God, voice bilong wari bilong mi. From nogud samting bilong enemy protectim laef bilong mi. Haedem mi from secret toktok bilong olketa wicked wan, from trabol bilong olketa wea duim nogud samting, wea sharpenem tongue bilong olketa olsem sword, wea sutim kam arrow bilong olketa, saoa toktok, long samwan wea no garem blame from olketa ples wea haed.” (Psalm 64:1-4) Iumi no barava sure wanem nao muvim David for raetem olketa toktok hia. Bat iumi savve hao distaem, olketa wea againstim iumi ‘sharpenem tongue bilong olketa’ long wei for iusim toktok olsem samting for faet. Olketa “sutim” olketa Christian wea no garem blame, taem olketa iusim toktok olsem “arrow” for talem rong samting abaotem iumi. Sapos iumi strong for trustim Jehovah, wanem nao bae kamaot from diswan?
13 David go ahed for sei: “Seknomoa God bae sutim olketa witim wanfala arrow. Olketa garekil, and olketa mekem man foldaon. Bat tongue bilong olketa hem againstim olketa seleva. . . . Raeteous wan bae hapi long Jehovah and bae barava haed long hem.” (Psalm 64:7-10) Tru nao, nomata olketa enemy sharpenem tongue bilong olketa againstim iumi, gogo ‘tongue bilong olketa bae againstim olketa seleva.’ Gogo, Jehovah bae tanem olketa samting for kamap gud, mekem olketa wea trustim hem savve hapi long hem.
Trust wea Hezekiah Garem Hem Kasem Reward
14. (a) Hezekiah trustim Jehovah nomata long wanem bigfala danger? (b) Hao nao Hezekiah showim hem nating bilivim laea toktok bilong datfala man bilong Assyria?
14 Narafala man wea trust bilong hem long Jehovah kasem reward hem King Hezekiah. Taem Hezekiah rul, maeti army bilong Assyria redy for attakim Jerusalem. Datfala army winim planti nara nation. Hem winim tu olketa taon bilong Judah gogo Jerusalem nomoa olketa no winim yet, and Sennacherib tokplas for sei hem bae winim datfala taon tu. Thru long Rabshakeh, hem talem tru samting taem hem sei wei for trust long Egypt for help bae hem iusles. Nomata olsem, hem sei: “No letem God wea iu trustim hem laea long iu, taem hem sei: ‘King bilong Assyria bae no distroem Jerusalem.’ ” (Isaiah 37:10) Nomata olsem, Hezekiah savve Jehovah no savve laea long hem. So hem prea olsem: “O Jehovah God bilong mifala, sevem mifala from hand bilong hem, mekem evri kingdom bilong earth mas savve hao iu, O Jehovah, iu nomoa God.” (Isaiah 37:20) Jehovah lisin long prea bilong Hezekiah. Insaed wan naet nomoa, wanfala angel killim dae 185,000 soldia bilong Assyria. Jerusalem hem sev, and Sennacherib lusim Judah. Evriwan wea herem diswan lanem hao Jehovah hem nambawan.
15. Wanem nomoa savve helpem iumi for redy for eni hard samting wea maet kasem iumi insaed disfala world wea olabaot?
15 Distaem, olsem Hezekiah, iumi insaed long war tu. Hem wanfala spiritual war. Nomata olsem, from iumi olketa spiritual soldia, iumi need for mekem grow savve for iumi stap laef. Iumi need for luksavve long olketa attak wea savve kam and redyim iumiseleva for blokem olketa. (Ephesians 6:11, 12, 17) Long disfala olabaot world, living savve kwiktaem change. Raoa midolwan pipol bilong sem kantri savve kamap. Olketa kantri wea acceptim pipol bilong difren religion bifor maet no acceptim distaem. Only sapos iumi, olsem Hezekiah, mekem grow full wei for trustim Jehovah, then iumi bae redy for eni samting wea maet happen.
Wanem Nao Hem Minim for Trustim Jehovah?
16, 17. Hao nao iumi showimaot iumi trustim Jehovah?
16 Wei for trustim Jehovah minim moa samting winim wei for just sei iumi trustim hem. Insaed diswan hem heart bilong iumi and hem showaot long samting wea iumi duim. Sapos iumi trustim Jehovah, iumi bae trust evribit long Word bilong hem, Bible. Iumi bae readim evriday, ting raonem, and letem datwan leadim laef bilong iumi. (Psalm 119:105) Insaed wei for trustim Jehovah hem wei for trust long paoa bilong holy spirit tu. Witim help bilong holy spirit, iumi savve mekem grow olketa frut wea mekem Jehovah hapi and iumi mas aotem olketa nogud fasin. (1 Corinthians 6:11; Galatians 5:22-24) Dastawe, witim help bilong holy spirit, planti pipol fit for lusim wei for smoke or tekem drug. Olketa narawan lusim dirty living. Tru nao, sapos iumi trustim Jehovah, iumi bae duim samting long strong bilong hem, no bilong iumiseleva.—Ephesians 3:14-18.
17 And tu, wei for trustim Jehovah minim for trustim olketa wea hem trustim. Olsem example, Jehovah arrange for datfala “faithful and wise slave” for luk aftarem olketa samting bilong Kingdom long earth. (Matthew 24:45-47) Iumi no trae for duim samting seleva, and iumi followim datfala slave, bikos iumi trust long arrangement bilong Jehovah. Nara samting, olketa elder serve insaed olketa Christian kongregeson, and olsem aposol Paul talem, holy spirit nao appointim olketa. (Acts 20:28) Taem iumi waka tugeta witim elder arrangement insaed kongregeson iumi showimaot iumi trustim Jehovah.—Hebrews 13:17.
Followim Example Bilong Paul
18. Hao nao olketa Christian distaem followim example bilong Paul, bat olketa no trustim wanem?
18 Aposol Paul feisim planti hevi long ministry, olsem iumi tu. Long taem bilong hem, olketa hae ruler herem rong story abaotem Christian Wei, and samfala taem hem traem best for stretem olketa rong idea hia or iusim law for mekem preaching waka go ahed. (Acts 28:19-22; Philippians 1:7) Distaem, olketa Christian followim example bilong hem. Taem iumi savve duim, iumi helpem nara pipol for savve abaotem waka bilong iumi, and iusim eni chance and wei for duim diswan. And iumi duim samting for defendim and iusim law for protectim gud nius. Nomata olsem, iumi no putim full trust long olketa samting hia, bikos iumi no ting wei for win or lus hem depend long wei wea iumi winim olketa kot case or pipol long pablik acceptim iumi. Bat, iumi trustim Jehovah. Iumi rememberim encouragement bilong hem for Israel bifor: “Wei wea iu strong hem bae kamaot from wei wea no eniwan spoelem iu and wei bilong iu for trust.”—Isaiah 30:15.
19. Taem olketa kasem persecution, hao nao wei wea olketa brata bilong iumi trustim Jehovah hem kasem reward?
19 Long olketa year wea go pas, olketa tambuim waka bilong iumi long Eastern and Western Europe, long samfala part bilong Asia and Africa, and samfala kantri long South and North America. Waswe, diswan minim iumi no fit for trustim Jehovah? Nomoa. Nomata hem letem nogud persecution for happen for fitim purpose bilong hem, long loving wei Jehovah strongim olketa wea kasem datfala persecution. Planti Christian wea kasem diswan garem nambawan record bilong faith and wei for trustim God.
20. Nomata iumi maet free saed long law, wanem nao olketa samting wea bae nating mekem iumi brekem faith bilong iumi?
20 Long narasaed, long planti kantri olketa letem iumi go ahed saed long law, and samfala taem olketa niusman talem gud samting abaotem iumi. Iumi tinghae long diswan and luksavve diswan tu helpem purpose bilong Jehovah for fulfill. Iumi iusim disfala freedom, no for mekem laef bilong iumiseleva kamap moabeta, bat for servem Jehovah long pablik and long wei wea moa big. Nomata olsem, iumi bae nating brekem faith bilong iumi long wei for teksaed, katdaon long preaching waka bilong iumi, or long eni nara wei ting smol long service bilong iumi long Jehovah for mekem olketa hae ruler hapi long iumi. Iumi stap anda long Kingdom bilong Messiah and stap evribit long saed bilong sovereign rul bilong Jehovah. Hope bilong iumi no long disfala system, bat long niu world, wea Kingdom bilong Messiah long heven bae only gavman wea rul ovarem disfala earth. No eni bomb, or samting for faet, or nuclear attak savve spoelem datfala gavman or mekem hem foldaon from heven. No eniwan savve winim and hem bae fulfillim purpose wea Jehovah markem for hem.—Daniel 2:44; Hebrews 12:28; Revelation 6:2.
21. Wanem nao iumi disaed strong for duim?
21 Paul hem sei: “Iumi no datkaen wea muv bak for finis evribit, bat datkaen wea garem faith for keepim soul laef.” (Hebrews 10:39) Dastawe iumi evriwan mas faithful for servem Jehovah go kasem end. Iumi garem planti reason for trustim Jehovah evribit long distaem and for olowe.—Psalm 37:3; 125:1.
Wanem Nao Iu Lanem?
• Why nao Joshua and Caleb talem gudfala report?
• Wanem nao samfala reason why iumi shud trustim Jehovah evribit?
• Wanem nao hem minim for trustim Jehovah?
• From iumi trustim Jehovah, iumi disaed strong for duim wanem?
[Piksa long page 15]
Why nao Joshua and Caleb talem gudfala report?
[Olketa Piksa long page 16]
Creation showimaot strongfala reason for iumi trustim Jehovah
[Credit Line]
Thrifala piksa: Courtesy of Anglo-Australian Observatory, photograph by David Malin
[Piksa long page 18]
Wei for trustim Jehovah minim for trustim olketa wea hem trustim