Wanem Jehovah Wakem Showimaot Hem Garem Bigfala Savve
“Start kam long taem God wakem olketa samting long world, olketa wei bilong hem wea iumi no savve lukim hem showaot klia.”—ROM. 1:20.
1. Pipol wea followim man wea garem bigfala savve olketa bae hao?
PIPOL long world tingse olketa man wea go long big skul nao garem bigfala savve. Bat waswe, hem tru? Nating nomoa. Olketa hia no savve helpem pipol and no savve givim gudfala advaes for helpem olketa man for barava hapi. Pipol wea followim olketa hia and “enikaen teaching” bilong olketa bae “no stedy olsem wave wea wind blowim olobaot.”—Eph. 4:14.
2, 3. (a) Why nao iumi fit for sei Jehovah “nomoa garem bigfala savve”? (b) Long wanem wei nao savve wea kam from God hem no olsem savve bilong disfala world?
2 Pipol wea kasem trufala savve from Jehovah God barava no olsem pipol long world! Bible talem hao Jehovah “nomoa garem bigfala savve.” (Rom. 16:27) Hem savve long evri samting abaotem universe, olsem hao nao hem wakem universe and hao nao hem start. Jehovah putim olketa law for olketa samting wea hem wakem for followim, wea hem nomoa olketa man studyim. Dastawe taem man wakem olketa samting wea hem tingse hem garem bigfala savve, hem olsem samting nating nomoa long Jehovah. Bible hem sei: “Bigfala savve bilong disfala world hem krangge samting nomoa long God.”—1 Cor. 3:19.
3 Bible talem hao Jehovah “givim bigfala savve” long pipol wea worshipim hem. (Prov. 2:6) Savve wea kam from God hem no olsem savve bilong disfala world. Savve bilong world hem olobaot nomoa bat trufala savve wea iumi kasem from God long Bible, hem helpem iumi for disaedem olketa samting long stretfala wei. (Readim James 3:17.) Aposol Paul tinghae tumas long bigfala savve bilong Jehovah. Hem tok olsem: “Bigfala savve and savve bilong God hem barava big tumas! Man no savve barava minim gud olketa judgment and wei bilong hem!” (Rom. 11:33) From Jehovah nomoa garem bigfala savve, iumi trustim hao taem iumi followim olketa law bilong hem, datwan mekem iumi garem gudfala living. Hem bae olsem nao bikos Jehovah nomoa savve wanem nao bae mekem iumi hapi.—Prov. 3:5, 6.
Jesus Hem “Wanfala Nambawan Wakaman”
4. Wanem nao savve helpem iumi for luksavve Jehovah garem bigfala savve?
4 Taem iumi lukluk long olketa samting wea Jehovah wakem, iumi luksavve hem nomoa garem olketa nambawan wei and bigfala savve. (Readim Romans 1:20.) Nomata olketa samting wea Jehovah wakem wea hem smol tumas or big tumas, evriwan showimaot olketa wei bilong hem. Nomata long wea nao iumi luk, staka samting showimaot God nomoa garem bigfala savve and hem lovem iumi. Iumi savve lanem staka samting abaotem God taem iumi lukluk long olketa samting wea hem wakem.—Ps. 19:1; Isa. 40:26.
5, 6. (a) Jehovah and hu nao wakem olketa samting? (b) Wanem nao bae iumi storyim, and why nao olsem?
5 Hem no Jehovah seleva nomoa wea “wakem skae and earth.” (Gen. 1:1) Bible storyim hao bifor God wakem olketa samting wea iumi lukim, hem wakem firstfala angel. Disfala angel helpem hem for wakem “evri nara samting.” Hem nao spesol Son bilong God and hem “first wan wea God wakem bifor hem wakem evri nara samting.” Diswan hem Jesus wea gogo hem kam long earth. (Col. 1:15-17) Jesus tu garem bigfala savve olsem Jehovah. Proverbs chapter 8 story abaotem Jesus olsem hem nao bigfala savve. Hem storyim tu hao Jesus hem “nambawan wakaman” bilong God.—Prov. 8:12, 22-31.
6 So olketa samting wea iumi lukim wea Jehovah wakem hem showimaot bigfala savve bilong Jehovah and datfala Nambawan Wakaman, Jesus. Iumi savve lanem staka samting from olketa samting wea iumi lukim. Distaem iumi bae storyim fofala samting wea Jehovah wakem. Proverbs 30:24-28 storyim hao “olketa barava wise.”a
Iumi Savve Lane for Waka Hard
7, 8. Taem iu tingim olketa ants, wanem nao iu laekem tumas abaotem olketa?
7 Taem iumi lukluk long “olketa barava smol samting long earth” and wei wea Jehovah wakem olketa and wanem olketa savve duim, iumi savve lanem staka samting. Wanfala nao ants. Jehovah mekem olketa for barava wise.—Readim Proverbs 30:24, 25.
8 Staka ants nao waka hard insaed long graon and antap long graon. Iumi no fit for kaontem olketa nao! Thrifala difren kaen ants nao stap long wanfala grup. Olketa nao, queen, olketa man wan, and olketa wakaman. Thrifala kaen ants hia duim waka bilong olketa for fitim need bilong full grup bilong olketa. Tingim wanfala kaen ants long South America wea savve katem leaf. Hem barava savve tumas for wakem garden. Smol ants hia givim fertilizer, plantim samting, and aotem olketa nogud samting from garden bilong hem mekem hem savve garem staka kaikai. Olketa savveman lukim hao ants hia waka fitim wanem grup bilong hem needim mekem hem no hard waka nating.b
9, 10. Long wanem wei nao iumi savve waka hard olsem ants?
9 Wanem nao iumi savve lanem from ants? Sapos iumi laek kasem gud samting, iumi mas waka hard. Bible hem sei: “Man wea lesy, iu go long olketa ants, and lukim olketa wei bilong hem and kasem gudfala savve. Nomata hem no garem komanda, bigman and ruler, hem redyim kaikai bilong hem long taem bilong hot season and hem hipimap kaikai bilong hem long taem bilong harvest.” (Prov. 6:6-8) Jehovah and Nambawan Wakaman bilong hem Jesus, tufala man for waka hard. Jesus hem sei: “Dadi bilong mi hem gohed waka kam kasem distaem, and mi tu gohed for waka.”—John 5:17.
10 From iumi pipol wea followim wei bilong God and Christ, iumi mas waka hard tu. Nomata wanem waka nao iumi duim long kongregeson, iumi evriwan mas “garem staka samting for duim long waka bilong Lord.” (1 Cor. 15:58) Dastawe hem gud for iumi followim wanem Paul talem for olketa Christian long Rome. Hem sei: “No lesy long waka bilong iufala. Holy spirit nao strongim iufala. Waka hard for Jehovah.” (Rom. 12:11) Taem iumi duim samting wea Jehovah laekem, iumi no hard waka nating. Bible hem sei: “God hem duim stret samting evritaem. Hem no forgetim waka wea iufala duim and love wea iufala garem for nem bilong hem.”—Heb. 6:10.
No Letem Eni Samting Spoelem Wei wea Iumi Fren Witim God
11. Wanem nao samfala wei bilong rock badger?
11 Iumi savve lanem samfala important samting tu from rock badger. Hem tu wanfala animal wea smol lelebet. (Readim Proverbs 30:26.) Hem luk olsem bigfala rat. Hem stap long ples wea ston tumas. From eye bilong hem gud tumas, datwan protectim hem gud. Olketa nara animal no savve spoelem hem from hem savve haed andanit olketa ston long maunten. Sapos hem stap witim famili bilong hem, hem bae no cold, hem savve stap gud, and no stap long danger.c
12, 13. Wanem nao iumi savve lanem from rock badger?
12 Wanem nao iumi savve lanem from rock badger? First wan, hem no duim eni samting wea bae mekem hem stap long danger. From eye bilong hem gud tumas, hem lukim finis nao animal wea laek kaikaim hem nomata animal hia farawe yet. So hem stap klosap long olketa hol mekem hem savve ranawe kwiktaem go insaed for no eni samting spoelem hem. Iumi tu mas followim wei bilong rock badger. Iumi mas lukluk gud long spiritual wei, mekem iumi luksavve long olketa nogud samting long world bilong Satan wea savve spoelem iumi. Aposol Peter hem kaonselem olketa Christian olsem: “Iufala mas tingting gud and lukaot gud. Bikos enemy bilong iufala, Devil, hem raraon olsem wanfala lion wea singaot bigfala, from hem lukaotem eniwan for hem kaikaim.” (1 Pet. 5:8) Taem Jesus stap long earth, hem gohed for lukaot mekem hem savve gohed faithful long God nomata Satan testim hem long eni samting. (Matt. 4:1-11) Jesus showim gudfala wei for iumi followim!
13 Wanfala samting wea savve helpem iumi for lukaot, hem nao for iumi duim olketa samting wea Jehovah talem for strongim wei wea iumi fren witim hem. Iumi mas evritaem studyim Bible and go long olketa meeting. (Luke 4:4; Heb. 10:24, 25) Nara samting tu, olsem rock badger needim famili bilong hem, iumi tu savve hapi and stap sef taem iumi stap witim spiritual famili bilong iumi wea “narawan strongim iumi and iumi strongim narawan.” (Rom. 1:12) Jehovah protectim iumi taem iumi duim wanem hem talem and diswan showimaot iumi garem sem tingting olsem David. Hem sei: “Jehovah hem wanfala strong ples wea mi savve stap sef long hem. God bilong mi hem olsem ston wea mi bae haed long hem.”—Ps. 18:2.
Gohed Strong Nomata Pipol Againstim Iumi
14. Nomata iumi no warim wan or tufala grashopa, waswe taem olketa barava staka tumas?
14 Iumi savve lane from grashopa tu. Long bilong wanfala grashopa hem samting olsem 5 centimeter nomoa. From hem smol nomoa, maet man no warim wan or tufala, bat taem hem staka tumas, man hem wari nao! (Readim Proverbs 30:27.) From olketa savve barava hangre tumas, sapos olketa staka tumas, olketa savve kwiktaem kaikaim evri samting long garden. Bible hem sei taem staka grashopa flae kam, noise bilong olketa hem olsem olketa bigfala trak and fire wea bonem drae grass. (Joel 2:3, 5) Samfala man bonem fire for stopem olketa bat hem nating stopem olketa nomoa. Why nao olsem? Olketa grashopa wea dae long fire hia nao killim dae datfala fire, then staka narawan gohed flae go nomoa. Nomata olketa no garem king or leader, olketa waka gud tugeta olsem wanfala army. Olketa savve winim eni hard samting wea kasem olketa.d—Joel 2:25.
15, 16. Long wanem wei nao olketa wea talemaot Kingdom distaem olketa olsem staka grashopa?
15 Profet Joel hem sei waka wea pipol bilong Jehovah duim hem olsem wanem olketa grashopa duim. Hem sei: “Olketa ran olsem strongfala man. Olketa klaemap wall olsem olketa man for faet. And evriwan followim wei bilong olketa seleva, and olketa no changem gogo bilong olketa. And olketa no bangam narawan. Olsem man wea followim wanfala gogo bilong hem, olketa gohed nomoa, and sapos eni samting spoelem samfala, olketa narawan gohed nomoa.”—Joel 2:7, 8.
16 Tru tumas, disfala profesi storyim wanem olketa wea talemaot Kingdom bilong God duim distaem! Eni samting wea againstim olketa wea olsem “wall” no savve stopem olketa for preach. Bat olketa followim wei bilong Jesus wea gohed for duim wanem God laekem nomata staka pipol heitim hem. (Isa. 53:3) Hem tru, samfala enemy killim dae samfala Christian from olketa garem strongfala faith long God. Nomata olsem, preaching waka hem gohed nomoa, and namba bilong olketa wea preachim Kingdom hem gohed kamap big tu. Plande taem, nomata enemy againstim pipol bilong God, datwan savve mekem staka pipol moa herem gud nius abaotem Kingdom. (Acts 8:1, 4) Waswe long ministry bilong iu, iu gohed strong olsem grashopa nomata pipol againstim iu and les for herem iu?—Heb. 10:39.
“Hol Strong Long Gud Samting”
17. Wanem nao mekem gecko savve hol strong long wall and long ceiling?
17 Nomata gecko stap long haefala ples, hem no savve foldaon. (Readim Proverbs 30:28.) Olketa savveman sapraes long hao gecko no savve foldaon nomata hem wakabaot long wall and long ceiling. Hao nao hem duim diswan? Olketa savveman lukim hao gecko no garem eni glue, bat hem garem staka handred spesol hair long olketa finger bilong hem. Diswan savve mekem gecko hol strong long eni ples wea hem wakabaot followim, nomata taem hem ran kwiktaem long ceiling! Olketa savveman tinghae tumas long wanem gecko savve duim. Olketa laek wakem samting olsem strongfala glue wea olsem hair long olketa finger bilong gecko.e
18. Wanem nao iumi mas duim evritaem mekem iumi “hol strong long gud samting”?
18 Wanem nao iumi savve lanem from wei wea gecko savve hol strong? Bible kaonselem iumi olsem: “Barava heitim rabis samting and hol strong long gud samting.” (Rom. 12:9) Olketa nogud samting long world bilong Satan savve mekem iumi no hol strong long wanem God talem for iumi duim. Wanfala nao, sapos iumi fren witim pipol wea no followim law bilong God long skul, ples iumi waka, and taem iumi hapitaem, datwan savve mekem iumi no strong nao for duim stret samting. Bat iumi mas no olsem! Bible hem sei: “No tingse iuseleva nao wise.” (Prov. 3:7) Hem gud for iu followim kaonsel wea Moses talem long pipol bilong God bifor. Hem sei: “Iufala mas fraet long God bilong iufala, Jehovah. Iufala mas worshipim hem and hol strong long hem nomoa.” (Deut. 10:20) Taem iumi hol strong long Jehovah, iumi followim nao wei bilong Jesus. Bible tok olsem abaotem Jesus: “Iu lovem stret samting, and iu heitim samting wea no stret.”—Heb. 1:9.
Wanem Nao Iumi Lanem From Olketa Samting wea God Wakem?
19. (a) Olketa wanem wei bilong Jehovah nao iu barava laekem taem iu lukluk long olketa samting wea hem wakem? (b) Wanem nao iumi mas duim mekem iumi kasem gud samting from bigfala savve bilong God?
19 Olsem iumi storyim finis, iumi luksavve long olketa wei bilong Jehovah taem iumi lukluk long olketa samting wea hem wakem. Iumi savve lanem olketa important samting tu. Taem iumi gohed for ting raonem olketa samting wea Jehovah wakem, iumi barava tinghae go moa long bigfala savve bilong hem. Taem iumi gohed for followim savve bilong God, iumi bae hapi tumas distaem and iumi bae stap sef long future. (Eccl. 7:12) Iumi bae luksavve toktok long Proverbs 3:13, 18 hem tru nao. Hem sei: “Man wea faendem bigfala savve and wei for luksavve hem hapi. Bigfala savve hem olsem tree wea givim laef long olketa wea gohed for hol strong long hem, and olketa wea hol strong long hem olketa hapi.”
[Olketa Footnote]
a Maet iufala young wan savve lukluk long olketa magasin wea storyim olketa animal hia and givim ansa long taem bilong Wastaoa Study.
b Sapos iu laek savve long samfala samting moa abaotem ants wea savve katem leaf, lukim English Awake! bilong March 22, 1997, page 31, and May 22, 2002, page 31.
c Sapos iu laek savve long samfala samting moa abaotem rock badger, lukim English Awake! bilong September 8, 1990, page 15-16.
d Sapos iu laek savve long samfala samting moa abaotem grashopa, lukim English October 22, 1976, Awake! page 11.
e Sapos iu laek savve long samfala samting moa abaotem gecko, lukim English April 2008, Awake!, page 26.
Waswe, Iu Tingim Yet?
Wanem nao iumi lanem from . . .
• olketa ants?
• rock badger?
• grashopa?
• gecko?
[Piksa long page 16]
Waswe, iu waka hard olsem ants wea savve katem leaf?
[Piksa long page 17]
Rock badger needim famili bilong hem mekem hem stap sef. Waswe, iu needim Christian famili tu?
[Piksa long page 18]
Olketa Christian gohed strong olsem grashopa
[Piksa long page 18]
Olketa Christian hol strong long gud samting olsem gecko tu hol strong long wall and long ceiling
[Credit Line]
Stockbyte/Getty Images