Bible Buk Namba 34—Nahum
Man wea Raetem: Nahum
Ples Hem Raetem: Judah
Taem Hem Finis Raetem: Bifor 632 B.C.E.
“TOKTOK againstim Nineveh.” (Nah. 1:1) Profesi bilong Nahum start witim strongfala toktok hia. Why nao hem talemaot disfala toktok bilong trabol? Wanem nao iumi savve abaotem Nineveh bilong bifor? Nahum storyim history bilong hem insaed fofala word: “Taon for kapsaetem blood.” (3:1) Tufala smol hip graon long east saed long Tigris River opposite long taon bilong Mosul, long north Iraq, hem markem ples wea Nineveh stap bifor. Hem garem strongfala protection long olketa strongfala wall and wata raonem and hem kapitol bilong Rul Bilong Assyria long last part long history bilong hem. Nomata olsem, start bilong disfala taon hem go bak long olketa day bilong Nimrod, datfala “‘maeti man for hunting wea againstim Jehovah.’ . . . Hem go insaed long Assyria and start for buildim Nineveh.” (Gen. 10:9-11) So start bilong Nineveh hem nogud. Pipol barava savve gud long hem insaed long olketa rul bilong Sargon, Sennacherib, Esar-haddon, and Ashurbanipal, long last part bilong Rul Bilong Assyria. Thru long olketa war and wei for win long war, hem mekem hemseleva kamap rich long olketa samting wea hem tekem and mekem bignem for hemseleva bikos long nogud wei wea olketa ruler bilong hem spoelem staka prisoner wea olketa garem.a Long page 266 long buk Gods, Graves and Scholars (1954) C. W. Ceram hem sei: “Pipol barava savve long Nineveh from olketa samting olsem wei for killim man dae, steal, wei for daonem pipol, spoelem olketa wea wik; war and enikaen wei for raf, olketa nogud wei bilong olketa king wea laek for killim man dae and mekem pipol fraet fogud and wea planti taem wanfala king wea moa raf, killim nara king dae.”
2 Waswe long religion bilong Nineveh? Hem worshipim staka difren god, wea planti long olketa kam from Babylon. Olketa ruler askem olketa god hia for help taem olketa go for distroem and finisim enemy, and olketa greedy priest bilong hem barava saportim and strongim olketa war hia from olketa luk forward long bigfala pei from olketa samting wea olketa bae tekem kam bak. Long buk bilong hem Ancient Cities (1886, page 25), W. B. Wright hem sei: “Olketa worshipim wei for strong, and bae talem prea bilong olketa nomoa long olketa maeti ston idol, olketa lion and bull wea olketa big hand and leg bilong olketa, olketa wing bilong eagle, and hed bilong man stand for strong, fasin for no fraet, and win. Fasin for faet nao hem waka bilong datfala nation, and olketa priest barava apim war. Olketa kasem wages bilong olketa from wanem olketa tekem from enemy, olketa kasem share bilong olketa bifor eni narawan kasem samting, bikos disfala nation hem barava strong saed long lotu.”
3 Nomata hem short, profesi bilong Nahum hem fulap witim interesting samting. Evri samting wea iumi savve abaotem disfala profet hem insaed long firstfala verse: “Buk bilong vision bilong Nahum datfala Elkoshite.” Nem bilong hem (Hebrew, Na·chum’) minim “Man for givim comfort.” Message bilong hem barava no givim comfort long Nineveh, bat for trufala pipol bilong God, hem minim olketa bae no need for wari moa abaotem disfala maeti enemy bilong olketa wea nating satisfae. Hem givim comfort tu hao Nahum nating storyim olketa sin bilong pipol bilong hem. Nomata iumi no savve wea nao Elkosh, luk olsem Nahum raetem profesi long Judah. (Nah. 1:15) Wei wea Nineveh hem finis, wea happen long 632 B.C.E., hem no happen yet taem Nahum raetem disfala profesi, and hem markem diswan witim wei wea No-amon (Thebes, long Egypt) hem finis, wea happen no longtaem bifor diswan. (3:8) So, Nahum mas raetem profesi bilong hem insaed long datfala taem.
4 Wei wea hem raetem buk hem difren. Hem no garem eni word wea hem no needim. Wei wea hem storyim really samting and hem garem laef hem fitim for wanfala part bilong olketa scripture wea kam from God. Nahum iusim olketa word wea fulap witim strong, feeling, and akson, and hem iusim toktok wea pipol respectim, hem story long klia and interesting wei. (1:2-8, 12-14; 2:4, 12; 3:1-5, 13-15, 18, 19) Luk olsem klosap full firstfala chapter hem raetem olsem acrostic poetry. (1:8, footnote) Wei wea Nahum storyim wanfala theme nomoa mekem raeting bilong hem barava gud. Hem barava heitim disfala enemy bilong Israel wea giaman. Only samting wea hem lukim nomoa, bigfala trabol wea bae kasem Nineveh.
5 Wei wea hem fulfill evribit pruvim hao profesi bilong Nahum hem tru. Long taem bilong Nahum, wanfala profet bilong Jehovah nomoa bae willing for profesi hao enemy bae fit for go insaed disfala praod kapitol bilong world paoa bilong Assyria long “olketa gate bilong river,” haos bilong king finis evribit, and hem kamap “emti and no garem eni samting, and wanfala taon wea stap iusles. (2:6-10) Olketa samting wea kamap bihaen showim hao disfala profesi hem kam from God. Olketa record bilong Nabopolassar, king bilong Babylon, storyim wei wea olketa bilong Media and olketa bilong Babylon kasholem Nineveh: “Datfala taon [olketa mekem] kamap olketa hi[p (rabis) . . . ].”b For planti handred year pipol forgetim ples wea Nineveh stap wea diswan nao pruvim hao Nineveh finis evribit. Samfala wea tok againstim Bible iusim disfala point for sei no enitaem Nineveh hem stap.
6 Bat, long wei for pruvim moa wei wea Nahum hem tru, olketa faendem ples wea Nineveh stap bifor, and olketa start for dig long there long mek-19 century. Olketa ting graon wea olketa mas muvim hem bae planti million ton. Wanem nao olketa faendem long Nineveh? Planti samting wea saportim wei wea profesi bilong Nahum hem tru! Olsem example, olketa building and raeting bilong hem pruvim hao hem barava spoelem pipol, and samfala part bilong olketa maeti idol bilong olketa buluka wea garem wing and lion stap tu. Iumi luksavve nao why Nahum storyim hem olsem “ples bilong olketa lion”!—2:11.c
7 Wei wea Nahum hem part bilong Bible hem showaot long wei wea olketa Jew acceptim hem olsem part bilong olketa scripture wea kam from God. Hem barava wan mind witim full Bible. Hem talem profesi long nem bilong Jehovah, and hem showimaot olketa fasin and haefala position bilong hem.
WEI WEA HEM HELPEM IUMI
11 Profesi bilong Nahum showimaot samfala main Bible principle. Olketa firstfala word bilong datfala vision talem moa reason bilong God for givim mek-tu bilong tenfala Komandment: “Jehovah hem God wea wantem pipol for worshipim hem nomoa.” Stretawe bihaen, hem talemaot wei wea hem bae barava “pei bak long olketa enemy bilong hem.” Wei wea Assyria hem praod and spoelem pipol and olketa giaman god bilong hem no savve sevem hem from wei wea Jehovah finisim hem. Long sem wei iumi savve sure hao gogo Jehovah bae givim justice long olketa wicked wan. “Jehovah hem no savve kros kwiktaem and hem garem bigfala paoa, and Jehovah bae no hol bak for givimaot panis.” So wei wea hem finisim evribit maeti Assyria hem apim justice fasin and haefala position bilong Jehovah. Nineveh kamap “emti and no garem eni samting, and wanfala taon wea stap iusles!”—1:2, 3; 2:10.
12 Long wei wea difren from wei wea Nineveh bae ‘finis evribit,’ Nahum announcem hao ‘best bilong Jacob and Israel,’ bae kamap gud moa. Jehovah sendem hapi nius tu long pipol bilong hem: “Lukim! Antap long olketa maunten nao hem leg bilong datwan wea bringim kam gud nius, datwan wea talemaot peace.” Gud nius hia abaotem peace hem join witim Kingdom bilong God. Hao nao iumi savve long diswan? Hem luk olsem bikos long wei wea Isaiah iusim datfala sem toktok, bat wea hem addim olketa word hia: “Datwan wea bringim kam gud nius abaotem samting wea moabeta, datwan wea talemaot salvation, datwan wea sei long Zion: ‘God bilong iu hem kamap king!’” (Nah. 1:15; 2:2; Isa. 52:7) And tu, long Romans 10:15, aposol Paul talem hao datfala toktok hem abaotem olketa wea Jehovah sendem aot olsem olketa Christian wea preachim gud nius. Olketa hia talemaot datfala “gud nius bilong kingdom.” (Matt. 24:14) Long wei wea followim mining bilong nem bilong hem, Nahum givim planti comfort for evriwan wea lukaotem datfala peace and salvation wea Kingdom bilong God hem givim. Evriwan long olketa hia bae luksavve hao ‘Jehovah hem gud, wanfala strongfala haos long taem bilong trabol for olketa wea lukaotem hem olsem ples for stap sef.’—Nah. 1:7.
[Olketa Footnote]
a Insight on the Scriptures, Vol. 1, page 201.
b Ancient Near Eastern Texts, edited by J. B. Pritchard, 1974, page 305; brackets and parentheses theirs; Insight on the Scriptures, Vol. 1, page 958.
c Insight on the Scriptures, Vol. 1, page 955.