Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—August
AUGUST 5-11
GUD SAMTING FROM BIBLE | 2 TIMOTHY 1-4
“Holy Spirit wea God Givim Long Iumi Hem No Mekem Iumi Fraet”
(2 Timothy 1:7) Holy spirit wea God givim long iumi hem no mekem iumi fraet bat hem mekem iumi garem strong, love, and gudfala tingting.
Iufala Young Wan, Showimaot Iu Gohed Kamap Strongfala Christian
9 Paul laek helpem Timothy dastawe hem tok olsem long hem: “Holy spirit wea God givim kam long iumi, hem no mekem iumi fraet, bat hem mekem iumi strong and hem mekem iumi lovem pipol and hem mekem iumi garem gudfala tingting.” (2 Tim. 1:7) Man wea garem “gudfala tingting” hem ting raonem samting and disaedem samting long gudfala wei. Nomata wanem hard taem hem kasem, hem gohed strong nomoa. Samfala young pipol fraet and taem olketa kasem hard taem, olketa sleep olowe, lukluk television olowe, tekem drug, drink gogo olketa drunk, hapitaem olowe, or olketa durong bikos olketa no laek tingim nao datfala hard taem. Olketa Christian mas ‘lusim olketa rabis wei and olketa samting wea pipol long world laekem and olketa mas garem gudfala tingting, garem gudfala wei, and lovem God taem olketa stap long disfala world.’—Titus 2:12.
(2 Timothy 1:8) So iu mas no shame for preach abaotem Lord bilong iumi, and iu mas no shame from mi stap long prison bikos long hem. Bat iu mas willing for safa bikos long datfala gud nius, taem iu depend long paoa bilong God.
‘No Fraet and Kamap Strong!’
7 Taem Paul, hem raet long Timothy, hem sei: “God no givim iumi spirit bilong fraet, bat bilong paoa . . . Dastawe, iu no shame for witness abaotem Lord bilong iumi.” (2 Timothy 1:7, 8; Mark 8:38) Taem iumi readim olketa toktok hia, iumi savve askem iumiseleva: ‘Waswe, mi feel shame long faith bilong mi, or mi no fraet? Long ples wea mi waka (or skul), waswe, mi talem olketa hao mi wanfala Witness bilong Jehovah, or mi trae for haedem datwan? Waswe, mi feel shame for difren from nara pipol, or mi feel praod for difren bikos mi fren witim Jehovah? Sapos eniwan hem fraet for preachim gud nius or for bilivim samting wea planti pipol no bilivim, hem mas rememberim kaonsel bilong Jehovah for Joshua: “No fraet and kamap strong.” No forget, important samting nao tingting bilong Jehovah and Jesus Christ, no tingting bilong olketa wakfren or skulfren.—Galatians 1:10
Faendem Gudfala Point
(2 Timothy 2:3, 4) From iu gudfala soldia bilong Christ Jesus, iu mas willing for safa. 4 Sapos wanfala soldia laek for mekem komanda bilong hem hapi bae hem no busy long eni nara waka for kasem selen.
Lukaotem Olketa Riches wea Tru
13 Timothy hem garem strongfala faith. Aposol Paul sei Timothy hem “gudfala soldia bilong Christ Jesus,” then hem sei moa long Timothy: “Sapos wanfala soldia laek for mekem komanda bilong hem hapi bae hem no busy long eni nara waka for kasem selen.” (2 Tim. 2:3, 4) Olketa wea followim Jesus distaem, and winim wan million wea duim full-taem service, traem best for followim datfala kaonsel bilong Paul. Olketa no letem olketa samting bilong disfala world wea olketa advertisem for switim olketa. Olketa tingim disfala principle wea sei: “Man wea kaonem selen bae kamap slave bilong man wea hem kaonem selen long hem.” (Prov. 22:7) Satan laekem iumi for spendem taem and strong bilong iumi long olketa riches bilong disfala world. Samfala loanim staka selen for baem haos, trak, education, or for wedding bilong olketa. Sapos iumi no keakea bae iumi garem bigfala kaon wea iumi mas peim bak for staka year. Iumi showimaot iumi garem gudfala tingting taem iumi garem simpol laef, trae for no garem kaon, and no baem staka samting tumas. Taem iumi duim olsem, bae iumi garem taem for duim wanem God laekem and no kamap slave long olketa riches bilong disfala world.—1 Tim. 6:10.
(2 Timothy 2:23) No join insaed kaen iusles wei for argue and kwestinim samting wea mekem pipol raoa nomoa.
Pipol Bilong Jehovah “Mas Lusim Olketa Samting wea No Stret”
10 Long taem bilong iumi, wei for garem olketa apostate insaed kongregeson hem no samting wea kamap staka taem. Nomata olsem, maet samfala taem iumi lukim or herem olketa idea wea againstim olketa teaching bilong Bible. Bat iumi mas rejectim olketa. Hem no wise for story witim olketa apostate, nomata maet long Internet or long eni nara wei. Nomata maet iumi garem tingting for laek helpem samwan wea apostate, sapos iumi story witim hem, datwan minim iumi no obeyim God nao. Hem givim komand long iumi for barava stap klia long olketa apostate.
AUGUST 12-18
GUD SAMTING FROM BIBLE | TITUS 1–PHILEMON
“Markem Olketa Man for Elder”
(Titus 1:5-9) Mi leavim iu long Crete for iu stretem samfala samting wea no stret, and for iu savve markem olketa man for elder long olketa taon, olsem mi talem iu finis. 6 Sapos no eniwan accusim wanfala man long eni samting, and hem garem wanfala waef nomoa, and olketa pikinini bilong hem biliv and no eniwan accusim olketa and sei olketa olobaot or bighed, hem savve elder nao. 7 Diswan hem bikos elder mas wakaman bilong God wea no eniwan accusim hem long eni samting. Hem mas no bighed for laek followim tingting bilong hemseleva nomoa. Hem mas no kros kwiktaem, no man for drunk, no raf, and no greedy for kasem samting for hemseleva. 8 Hem mas hapi for welkamim pipol, lovem gud samting, garem gudfala tingting, raeteous, faithful, and kontrolem seleva. 9 Hem mas barava faithful for followim toktok bilong God long wei wea hem teach mekem hem fit for iusim olketa gudfala teaching for encouragem narawan, and for stretem olketa wea tok againstim datwan.
Kwestin From Reader
Nomata Bible no explainim evri samting wea olketa duim long first century for appointim olketa elder and ministerial servant bat Bible storyim samfala samting abaotem diswan. Bible sei taem Paul and Barnabas kam bak from firstfala missionary gogo bilong tufala, “tufala markem samfala man . . . for elder long olketa kongregeson. Tufala prea and followim kastom for no kaikai, and then givim olketa elder hia long Jehovah bikos olketa biliv long hem.” (Acts 14:23) Staka year bihaen, Paul raet long Titus, wea gogo witim hem for visitim olketa kongregeson. Hem sei: “Mi leavim iu long Crete for iu stretem samfala samting wea no stret, and for iu savve markem olketa man for elder long olketa taon, olsem mi talem iu finis.” (Titus 1:5) Luk olsem Timothy, wea visitim olketa kongregeson witim Paul, hem tu kasem paoa for markem samfala brata for elder and ministerial servant. (1 Tim. 5:22) So long first century, olketa traveling overseer nao markem olketa brata for elder or ministerial servant. Olketa aposol and elder long Jerusalem no duim datwan.
For followim wanem olketa duim long first century, Governing Body bilong Olketa Jehovah’s Witness changem wei for appointim olketa elder and ministerial servant. Start long September 1, 2014, diswan nao arrangement wea organization followim: Evri circuit overseer bae ting raonem olketa recommendation wea hem kasem long circuit bilong hem. Taem hem visitim kongregeson, bae hem trae for savve gud long olketa brata wea kasem recommendation, and waka witim olketa long ministry sapos fitim. Bihaen circuit overseer storyim olketa recommendation hia witim olketa elder long kongregeson, hem nao garem responsibility for appointim olketa elder and ministerial servant long olketa kongregeson long circuit bilong hem. Disfala arrangement hem followim wanem olketa duim long first century.
Hu nao olketa wea garem waka insaed disfala arrangement? “Datfala wakaman wea faithful and wise” garem waka for givim spiritual kaikai long olketa tru Christian. (Matt. 24:45-47) Holy spirit leadim olketa taem olketa studyim Bible mekem olketa savve givim direction long olketa kongregeson for helpem olketa organize long wei wea followim olketa Bible principle. Datfala wakaman appointim tu evri circuit overseer and Branch Komiti member. And olketa branch office helpem olketa kongregeson for followim direction wea kam from datfala wakaman. Olketa elder long kongregeson garem important responsibility for ting raonem and disaedem sapos brata wea olketa ting for recommendim for elder or ministerial servant hem kasem olketa mark wea Bible storyim. Olketa circuit overseer garem important responsibility for ting raonem and prea abaotem recommendation wea olketa elder mekem, and for appointim olketa brata wea fit for elder or ministerial servant.
Faendem Gudfala Point
(Titus 1:12) Wanfala profet bilong olketa long Crete hem sei: “Olketa man bilong Crete pipol for laea, olketa olsem olketa wild animal, and olketa pipol wea lesy and ova tumas long kaikai.”
w89-E 5/15 31 par. 5
Kwestin From Reader
Paul no agree witim datfala profet hao evriwan lo Crete olketa nogud pipol. Iumi savve datwan bikos Paul savve finis samfala pipol lo Crete kamap Christian and God acceptim olketa and anointim olketa witim holy spirit. (Acts 2:5, 11, 33) Lo datfala taem, ‘each taon’ garem inaf Christian for startim olketa kongregeson. Nomata olketa Christian no perfect, iumi savve olketa no pipol for laea, lesy, and ova tumas lo kaikai bikos sapos olsem, hard for Jehovah gohed acceptim worship blo olketa. (Philippi 3:18, 19; Revelation 21:8) And olsem pipol long olketa difren kantri distaem, samfala pipol lo Crete feel nogud lo rabis wei blo pipol wea stap raonem olketa and olketa interest lo message wea olketa Christian talemaot.—Esikiel 9:4; comparem Acts 13:48.
(Philemon 15, 16) Maet hem nao why hem lusim iu for lelebet taem mekem taem hem kam bak moa, bae hem stap olowe nao, 16 no olsem wanfala slave nomoa, bat olsem wanfala brata wea evriwan lovem. Mi barava lovem hem and mi savve iu bae lovem hem tumas bikos hem slave bilong iu and hem Christian brata bilong iu tu.
Olketa Main Point From Titus, Philemon, and Hebrews
15, 16—Why nao Paul no askem Philemon for mekem Onesimus kamap free? From Paul laek busy for ‘preach abaotem kingdom bilong God and teachim pipol abaotem Lord Jesus Christ,’ hem no laek busy for storyim olketa nara samting, olsem wei wea pipol waka olsem slave.—Acts 28:31.
AUGUST 19-25
GUD SAMTING FROM BIBLE | HEBREW 1-3
“Laekem Tumas Samting wea Raeteous and Heitim Wei for No Obey”
(Hebrew 1:8) Bat hem sei olsem abaotem Son: “God hem throne bilong iu for olowe, and Kingdom bilong iu hem rul long stretfala wei.
Praisem Christ Datfala Nambawan King!
8 Long 1914, Jehovah markem Son bilong hem for rul insaed Kingdom bilong hem long heven. Datfala scripture sei “stik” (scepter) wea Jesus holem hem stik bilong Kingdom wea raeteous, so iumi sure hem bae no saedem eniwan and hem bae evritaem duim samting wea stret. Hem garem raet for King bikos ‘God nao throne bilong hem,’ wea diswan minim Jehovah nao markem hem for King. Throne bilong Jesus bae stap “for olowe” tu. Iumi barava tinghae long wei wea iumi worshipim Jehovah anda long King wea hem markem!
(Hebrew 1:9) Iu laekem tumas samting wea raeteous and iu heitim wei for no obey. Dastawe God, wea hem God bilong iu, markem iu for king taem hem kapsaetem long iu datfala oil and hem mekem iu hapi winim olketa nara king.”
Praisem Christ Datfala Nambawan King!
7 Readim Psalm 45:6, 7. From Jesus barava lovem stret samting and heitim samting wea savve spoelem nem bilong Dadi bilong hem, Jehovah anointim hem for kamap King long Kingdom bilong hem. Jehovah anointim hem witim oil wea mekem hem hapi “winim olketa nara king,” wea olketa tu kam from laen bilong David. Why nao hem hapi tumas olsem? First samting, Jehovah seleva nao anointim Jesus. Mek-tu samting, Jehovah anointim Jesus for kamap King and Hae Priest. (Ps. 2:2; Heb. 5:5, 6) Mek-thri samting, Jehovah no anointim Jesus long oil bat long holy spirit. And last samting, hem rul kam from heven and no from earth.
Faendem Gudfala Point
(Hebrew 1:3) Hem showimaot glory bilong God and hem barava olsem hem. Toktok bilong hem wea garem paoa hem mekem evri samting for gohed, and bihaen hem mekem iumi klin from olketa sin bilong iumi, hem sidaon long raet saed bilong God long heven.
it-1-E 1185 par. 1
Olsem God
Taem Jesus stap lo earth, waswe, hem barava showimaot sem wei olsem Dadi blo hem?
Firstborn Son blo God, wea bihaen hem kamap datfala man Jesus, hem olsem Dadi blo hem. (2Co 4:4) Son hem olsem Dadi blo hem start lo taem God wakem hem bikos taem tufala wakem Adam, God sei lo hem, “Hemi gud fo yumi mekem man, . . . an hemi olsem yumi.” (Jenesis 1:26; Joh 1:1-3; Col 1:15, 16) Taem Jesus wanfala perfect man lo earth, hem showimaot olketa wei and tingting blo Dadi blo hem fitim wanem wanfala perfect man savve duim, dastawe hem savve sei “man wea lukim mi hem lukim Dadi tu.” (Joh 14:9; 5:17, 19, 30, 36; 8:28, 38, 42) Bat wei wea Jesus hem olsem Dadi blo hem difren taem hem laef bak moa olsem wanfala spirit and Jehovah God “givim paoa long [hem] ovarem evri samting long heven and earth.” (1Pe 3:18; Mt 28:18) From God givim Jesus “position wea hae winim position bilong hem bifor,” Jesus showimaot glory blo Dadi blo hem winim taem hem lusim heven for kam lo earth. (Php 2:9; Heb 2:9) Start kam from taem Jesus hem laef bak olsem spirit, hem “barava olsem [God]” nao.—Heb 1:2-4.
(Hebrew 1:10-12) Hem sei moa: “Lord, long start, iu nao wakem olketa faondeson bilong earth, and skae hem samting wea iu wakem tu. 11 Earth and skae bae finis bat iu nao bae stap olowe, and gogo earth and skae bae kamap old olsem wanfala kaleko wea kamap old. 12 Iu bae rolimap olketa olsem longfala kaleko and iu bae changem olketa, bat iu bae stap semsem nomoa, and laef bilong iu bae no savve finis.”
it-1-E 1063 par. 7
Skae
Toktok lo Sams 102:25, 26 hem abaotem Jehovah God, bat aposol Paul quotem diswan for storyim Jesus Christ. Diswan hem bikos God iusim spesol Son blo hem for wakem olketa samting lo earth and lo skae. Paul storyim hao Son bae stap olowe, bat earth and skae savve finis. Sapos God laekem hem savve “rolimap olketa olsem longfala kaleko” and leavim stap.—Heb 1:1, 2, 8, 10-12; comparem 1Pe 2:3, footnote.
AUGUST 26–SEPTEMBER 1
GUD SAMTING FROM BIBLE | HEBREW 4-6
“Traem Best for Rest lo Day blo God for Rest”
(Hebrew 4:1) Dastawe, from datfala promis bilong God for pipol bilong hem rest long day bilong hem for rest hem stap yet, iumi mas keakea nogud eniwan long iufala no fit for kasem datfala samting wea God promisim.
(Hebrew 4:4) Long olketa Holy Raeting God hem story abaotem mek-seven day. Hem sei: “Long mek-seven day, God hem rest from waka bilong hem,”
Wanem Nao Day Bilong God for Rest?
3 Tufala reason stap wea showimaot mek-seven day hem gohed yet long first century C.E. Iumi lanem firstfala reason from wanem Jesus talem long samfala wea againstim hem. Olketa kros long Jesus bikos hem healim pipol long Sabbath. Olketa sei hem no stret for duim datwan bikos Law bilong Moses sei Sabbath hem day for rest and no waka. Jesus sei long olketa: “Dadi bilong mi hem gohed waka kam kasem distaem, and mi tu gohed waka.” (John 5:16, 17) Wanem nao Jesus minim? Hem olsem Jesus sei: ‘Mi and Dadi bilong mi gohed for duim sem waka. For staka thousand year, Dadi bilong mi waka long Sabbath and hem gohed for waka yet, so mi tu savve waka long Sabbath.’ Samting wea Jesus talem showimaot mek-seven day hem gohed yet long taem bilong hem. Long datfala day God hem rest for wakem evri samting long earth, bat hem gohed waka for mekem plan bilong hem for olketa man and earth kamap tru.
4 Mek-tu reason why iumi savve mek-seven day hem gohed yet long first century hem from wanem aposol Paul talem long olketa Hebrew Christian. Bifor Paul talem toktok from Genesis 2:2, hem sei: “Iumi wea showimaot faith iumi rest long day bilong God for rest.” (Heb. 4:3, 4, 6, 9) Diswan showimaot mek-seven day bilong God for rest hem gohed yet long taem bilong Paul. Wanem taem nao mek-seven day bae finis?
5 For savve long ansa bilong datfala kwestin, hem gud for tingim Jehovah markem mek-seven day for wanfala spesol samting. Genesis 2:3 sei: “God blessim mek-seven day and mekem hem holy.” Jehovah mekem datfala day holy bikos hem nao day wea hem markem for plan bilong hem for earth kamap tru. Plan bilong Jehovah hem for evriwan wea obeyim hem for stap long earth and lukaftarem evri samting long earth. (Gen. 1:28) Reason why Jehovah God and Jesus Christ, wea hem “man wea rulim Sabbath,” “gohed waka kam kasem distaem” hem for mekem plan bilong God for earth kamap tru. (Matt. 12:8) So day bilong God for rest bae gohed go kasem taem datfala plan kamap tru. Datwan bae happen long end bilong wan thousand year rul bilong Christ.
(Hebrew 4:6) Olketa wea herem datfala gud nius firstaem no rest long day bilong God for rest bikos olketa no obey. Bat samfala garem chance yet for rest long day hia.
Wanem Nao Day Bilong God for Rest?
6 God talem stret long Adam and Eve plan bilong hem for earth, bat tufala no laek followim datfala plan. Plande million pipol tu followim wei bilong Adam and Eve for no obey. Staka taem olketa Israelite no obeyim God. Paul warnim olketa Christian long first century maet samfala kamap olsem olketa Israelite hia. Hem sei: “Iumi mas traem best bilong iumi for rest long disfala day for rest, mekem no eniwan long iumi followim datfala wei bilong olketa for no obey.” (Heb. 4:11) Samting wea Paul talem showimaot pipol wea no obeyim God no savve rest long day bilong hem for rest. Wanem nao datwan minim for iumi? Sapos iumi duim samting againstim plan bilong God, waswe, bae iumi rest long day bilong God for rest? Hem important for savve long ansa bilong datfala kwestin, and bae iumi storyim long disfala study. Bat firstaem bae iumi storyim nogud example wea olketa Israelite showimaot and why olketa no rest long day bilong God for rest.
(Hebrew 4:9-11) So wanfala day for rest hem stap for pipol bilong God wea hem olsem wanfala Sabbath. 10 Olsem God hem rest from waka bilong hem, man wea rest long day bilong God for rest hem rest tu from waka bilong hem. 11 So iumi mas traem best bilong iumi for rest long disfala day for rest, mekem no eniwan long iumi followim datfala wei bilong olketa for no obey.
Wanem Nao Day Bilong God for Rest?
16 Iumi no need for followim Law bilong Moses for sev. Wanem Paul talem long olketa Christian long Ephesus hem barava klia. Hem sei: “From God hem kaen long iufala olsem, iufala sev bikos iufala garem faith long datwan. Diswan hem no bikos long samting wea iufala duim, bat hem wanfala present from God. Iufala no sev bikos long samting wea iufala duim.” (Eph. 2:8, 9) So wanem nao olketa Christian savve duim for rest long day bilong God for rest? Jehovah markem datfala day for rest for mekem plan bilong hem for earth and olketa man wea obeyim hem kamap tru. Iumi savve rest long day bilong Jehovah for rest sapos iumi obeyim hem and followim wanem organization bilong hem talem.
17 Bat sapos iumi no followim samting wea wakaman wea faithful and wise talem or iumi followim nomoa wanem iumi tingse hem important, datwan showimaot iumi againstim plan bilong Jehovah. Sapos iumi duim datwan, hard for iumi fren witim Jehovah. Long study bihaen, bae iumi storyim samfala samting wea kamap long laef wea iumi savve showimaot iumi obeyim God. Olketa samting wea iumi disaedem bae showimaot sapos iumi rest long day bilong God for rest or nomoa.
Faendem Gudfala Point
(Hebrew 4:12) Toktok bilong God hem laef and hem garem paoa and hem sharp winim sword wea sharp long tufala saed. From hem savve kat go deep insaed long man, hem savve showim wanem hem insaed long man and showim aotsaed bilong hem tu. Hem savve go deep insaed long olketa join and bon bilong man and hem luksavve tu long tingting bilong hem, and samting wea heart hem laekem.
Kwestin From Reader
Wanem nao disfala “toktok bilong God” wea Hebrew 4:12 sei “hem laef and hem garem paoa”?
▪ Olketa verse wea stap raonem datfala scripture helpem iumi for luksavve Paul hem storyim message bilong God abaotem plan bilong hem wea stap insaed long Bible.
Long olketa pablikeson bilong iumi staka taem iumi storyim Hebrew 4:12 for showimaot Bible hem garem paoa for changem laef bilong man, and datwan hem no rong. Bat hem gud for iumi savve long wanem nao Paul story abaotem taem hem raetem toktok long Hebrew 4:12. Long disfala scripture hem encouragem olketa Hebrew Christian for duim olketa samting wea sapotim olketa plan bilong God. Olketa Holy Raeting nao storyim olketa plan hia. Paul storyim example bilong olketa Israelite wea God mekem olketa kamap free from Egypt. Olketa garem hope for go insaed long Promis Land wea “garem staka milk and honey,” and wea olketa bae stap long peace.—Ex. 3:8; Deut. 12:9, 10.
Datwan nao hem plan bilong God for olketa Israelite. Bat olketa no obeyim Jehovah and no garem faith, so staka long olketa dae bifor olketa kasem Promis Land. (Num. 14:30; Josh. 14:6-10) Nomata olsem, Paul sei datfala “promis bilong God for pipol bilong hem rest long day bilong hem for rest hem stap yet.” (Heb. 3:16-19; 4:1) Datfala “promis” wea Paul storyim long hia hem part long plan bilong God. Olsem olketa Hebrew Christian, iumi tu savve read abaotem datfala plan bilong God and duim samting for sapotim datwan. Taem Paul raetem diswan hem talem samfala toktok long Genesis 2:2 and Psalm 95:11, wea diswan showimaot disfala promis hem kam from olketa Holy Raeting.
Iumi hapi tumas “promis bilong God for pipol bilong hem rest long day bilong hem for rest hem stap yet.” Iumi bilivim wanem Bible talem long hia, and iumi duim samting for rest long day bilong God for rest. Diswan no minim iumi followim Law bilong Moses or duim nomoa olketa gudfala samting mekem Jehovah hapi long iumi. Bat iumi duim samting for sapotim plan bilong God bikos iumi garem faith long hem. Staka thousand pipol evriwea long world studyim Bible and lane abaotem plan bilong God. Diswan mekem staka long olketa for changem laef bilong olketa, showimaot olketa garem faith long God, and olketa baptaes. Datwan pruvim “toktok bilong God hem laef and hem garem paoa.” Samting wea God talem long Bible abaotem plan bilong hem affectim full laef bilong iumi, and bae hem gohed for duim olsem.
(Hebrew 6:17, 18) Olsem tu, taem God disaed for showimaot klia plan bilong hem bae no change long olketa wea bae kasem samting wea hem promisim, hem swear long nem bilong hemseleva for pruvim datwan. 18 Hem duim diswan for mekem iumi wea ranawe go long ples for haed savve kasem bigfala encouragement for hol strong long datfala hope wea hem givim long iumi. Iumi savve hol strong long datwan bikos long tufala samting wea no savve change bikos God no savve laea.
it-1-E 1139 par. 2
Hope
Olketa wea “garem hope for go long heven” sure olketa bae laef olowe and bae garem body wea no savve rotten (Heb 3:1). Olketa sure lo datwan bikos lo tufala samting. Firstfala samting, God no savve laea, hem nao promis blo God wea hem swear lo nem blo hemseleva for pruvim datwan, and mek tu samting, disfala hope bae kamap tru bikos lo Christ, wea stap lo heven distaem and no savve dae. Dastawe Bible sei: “Disfala hope wea hem olsem wanfala anka for laef bilong iumi hem strong and stedy, and hem leadim iumi go long narasaed long bigfala kaleko insaed long temple [olsem hae priest hem go insaed lo Barava Holy Rum lo datfala day for no kaikai]. Jesus hem go firstaem long iumi mekem iumi savve go bihaenem hem. Hem nao hae priest for olowe olsem Melchizedek.”—Heb 6:17-20.