Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—September
SEPTEMBER 2-8
GUD SAMTING FROM BIBLE | HEBREW 7-8
“Wanfala Priest for Olowe Olsem Melchizedek”
it-2-E 366
Melchizedek
Hem nao King blo Salem, wanfala taon lo bifor kam and hem “prist blong [Jehovah] God ya hu hemi Antap Tumas.” (Jenesis 14:18, 22) Hem firstfala priest wea Bible story abaotem and hem kamap priest bifor 1933 B.C.E. From Salem hem minim “Peace” and Melchizedek hem king blo Salem, aposol Paul kolem hem “King bilong Peace” and datfala nem Melchizedek minim “King bilong Raeteous Wei.” (Heb 7:1, 2) Luk olsem olketa buildim Jerusalem antap long sem area wea datfala old taon Salem hem bin stap bifor, and samfala taem olketa kolem Jerusalem “Salem” bikos hem nao last part blo datfala word Jerusalem.—Sams 76:2.
Bihaen Abram (Abraham) winim faet witim Chedorlaomer and olketa nara king wea joinim hem, Abraham hem go lo Valley blo Shaveh, wea nara nem blo ples hia hem “Vali blong King.” Lo there Melchizedek “givim bred an waen” lo Abraham and blessim hem olsem: “Ebram, God ya hu hemi Antap Tumas, hu hemi mekem skae an graon, bae hemi blesim yu! Hem nao hemi helpem yu winim olketa enemi blong yu long faet. Yumi preisim hem!” Then Abraham givim datfala king wea hem priest tu “smol haf blo olketa best samting wea hem tekem from datfala faet.”—Jenesis 14:17-20; Heb 7:4.
it-2-E 367 par. 4
Melchizedek
Hao nao Melchizedek “hem no garem start or end”?
Paul mekhae lo nambawan samting abaotem Melchizedek taem hem sei: “Hem no garem dadi and mami or eni grani, and laef bilong hem no garem start or end. Hem kamap olsem Son bilong God, dastawe hem gohed priest for olowe.” (Heb 7:3) Melchizedek hem man olsem evri nara man wea born and hem dae tu. Bat no eni information stap lo Bible abaotem nem blo dadi and mami blo hem or sapos hem garem pikinini. Bible no storyim eni samting abaotem taem wea hem born and taem wea hem dae. So Melchizedek savve piksarem Jesus Christ, bikos wei wea Jesus hem priest bae gohed for olowe. No eniwan lo laen blo Melchizedek hem priest bifor or bihaen lo hem. Hem semsem tu witim Christ bikos no eni hae priest hem stap bifor lo hem wea olsem hem, and Bible sei no eniwan bae hae priest bihaen lo hem. Jesus hem born lo laen blo David and hem kam from tribe blo Judah. Hem lo laen blo olketa king, bat hem no laen blo priest. Nomata olsem, hem kamap king and priest bikos lo promis wea Jehovah mekem lo hem and no bikos lo laen blo hem.
it-2-E 366
Melchizedek
Piksarem Wei wea Christ Hem Priest. Lo wanfala profesi abaotem Messiah, Jehovah mekem disfala promis lo wanfala “King”: “Bae yu nao yu prist olowe ya, olsem Melkisedek ya long bifoa.” (Sams 110:1, 4) Datfala psalm mekem olketa Hebrew luksavve Messiah bae kamap king and priest. Taem aposol Paul raet go lo olketa Hebrew, hem explainim klia hu nao datfala profesi storyim. Hem sei “Jesus . . . nao hae priest for olowe olsem Melchizedek.”—Heb 6:20; 5:10.
Faendem Gudfala Point
Olketa Sakrifaes Bifor wea God Hapi Long Hem
11 “Aposol Paul hem sei: “Evri hae priest kasem appointment for offerim olketa present and sakrifaes tu.” (Hebrews 8:3) Lukim hao Paul hem divaedem olketa offering wea hae priest bilong Israel bifor offerim long tufala sekson, hem nao, olketa “present” and “sakrifaes,” or “sakrifaes for olketa sin.” (Hebrews 5:1) Pipol savve givim present for showimaot love and wei for tinghae, and tu for mekem grow wei for fren, hapi, or for narawan acceptim olketa. (Genesis 32:20; Proverbs 18:16) Olsem tu, planti offering wea Law storyim olketa olsem “olketa present” long God for hem acceptim and hapi long pipol wea givim. Olketa wea brekem Law needim wei for kamap gud moa, and for stretem datwan, olketa offerim “sakrifaes for olketa sin.” Faevfala first buk bilong Bible, especially Exodus, Leviticus, and Numbers, givim planti information abaotem olketa difren kaen sakrifaes and offering. Nomata maet hem wanfala big challenge for iumi rememberim evriting, hem gud for lukluk long samfala main point bilong olketa difren kaen sakrifaes.
it-1-E 523 par. 5
Agreement
Wanem nao mekem datfala first agreement for “no garem paoa”?
Datfala first agreement, wea hem nao Law agreement, “hem no garem paoa” nao bikos God mekem profet Jeremiah talem profesi hao wanfala niu agreement bae kamap. (Jeremaea 31:31-34; Heb 8:13) Lo 33 C.E. datfala first agreement hem finis taem Christ hem dae lo post (Col 2:14), and niu agreement hia hem changem datfala first agreement.—Heb 7:12; 9:15; Ac 2:1-4.
DUIM GUD MINISTRY BLO IU
it-1-E 524 par. 3-5
Wanem nao datfala niu agreement?
Niu Agreement. Lo mek-seven century B.C.E., Jehovah iusim profet Jeremiah for profesi abaotem wanfala niu agreement, wea hem no olsem Law agreement wea olketa Israelite brekem. (Jeremaea 31:31-34) Lo naet bifor Jesus dae, lo Nisan 14, 33 C.E., Jesus Christ celebratem Evening Kaikai blo Lord, and lo datfala taem hem storyim niu agreement wea bae start taem hem sakrifaesim laef blo hem. (Lu 22:20) Tenfala day bihaen Jesus go bak lo heven, wea hem fifti day bihaen laef bak, Jesus givim kam holy spirit wea hem kasem from Jehovah lo olketa disaepol blo hem wea hipap tugeta lo rum antap lo wanfala haos lo Jerusalem.—Ac 2:1-4, 17, 33; 2Co 3:6, 8, 9; Heb 2:3, 4.
Olketa wea insaed lo niu agreement hem Jehovah and “Israel bilong God.” Olketa hia olketa anointed Christian wea wan mind witim Christ and kamap kongregeson or body blo hem. (Heb 8:10; 12:22-24; Ga 6:15, 16; 3:26-28; Ro 2:28, 29) Datfala niu agreement start bihaen Jesus dae, taem hem givim blood blo hem olsem sakrifaes lo Jehovah bihaen hem go bak lo heven. (Mt 26:28) Taem God chusim samwan for stap lo heven (Heb 3:1) sakrifaes blo Christ mekem hem fit for insaed lo datfala niu agreement. (Sams 50:5; Heb 9:14, 15, 26) Jesus Christ helpem tufala sekson for mekem datfala niu agreement (Heb 8:6; 9:15) and Jesus hem pikinini blo Abraham. (Ga 3:16) From Jesus helpem Jehovah and olketa anointed for mekem datfala niu agreement, olketa anointed kamap olketa pikinini blo Abraham tu (Heb 2:16; Ga 3:29) and kasem forgiveness for olketa sin blo olketa. Jehovah hem sei olketa raeteous.—Ro 5:1, 2; 8:33; Heb 10:16, 17.
Olketa anointed Christian hia kamap “olketa priest wea rul olsem king” anda long Hae Priest. (1Pe 2:9; Re 5:9, 10; 20:6) Olketa duim waka blo priest, wea hem “ministry” (Php 2:17) blo olketa, and Bible sei olketa kamap “olketa wakaman bilong datfala niu agreement.” (2Co 3:6) Olketa mas barava followim example blo Christ and faithful go kasem taem olketa dae. Then Jehovah bae mekem olketa kamap olketa priest wea rul olsem king witim Christ lo heven and olketa bae garem body wea no savve dae and no savve rotten. (1Pe 2:21; Ro 6:3, 4; 1Co 15:53; 1Pe 1:4; 2Pe 1:4) Disfala niu agreement hem kamap bikos Jehovah laek chusim pipol for garem nem blo hem for kamap olketa “pikinini” blo Abraham. (Ac 15:14) Olketa hia kamap “waef” blo Christ, and Christ hem mekem agreement witim olketa hia for rul witim hem lo Kingdom blo hem. (Joh 3:29; 2Co 11:2; Re 21:9; Lu 22:29; Re 1:4-6; 5:9, 10; 20:6) Disfala niu agreement bae gohed go kasem taem evriwan lo “Israel bilong God” resurrect and go lo heven and olketa kasem body wea no savve dae. From disfala agreement mekem olketa man kasem olketa blessing for olowe, hem nao reason why Bible sei hem “agreement wea bae gohed for olowe.”—Heb 13:20.
SEPTEMBER 9-15
GUD SAMTING FROM BIBLE | HEBREW 9-10
“Shadow blo Olketa Gudfala Samting wea Bae Kam”
it-1-E 862 par. 1
Forgiveness
Law wea God givim lo nation blo Israel sei sapos man hem sin againstim God or nara man and laek kasem forgiveness, hem mas firstaem stretem rong samting wea hem duim followim wanem Law talem and then sapos fitim, hem mas givim blood blo animal for priest sakrifaesim lo Jehovah. (Levitikas 5:5–6:7) Dastawe Paul storyim disfala principle: “Law hem showimaot blood savve mekem klosap evri samting hem klin, and sapos no eni blood hem kapsaet, God no savve forgivim sin bilong pipol.” (Heb 9:22) Bat blood blo olketa animal sakrifaes no savve finisim olketa sin and hem no savve mekem man garem barava gudfala konsens. (Heb 10:1-4; 9:9, 13, 14) Datfala niu agreement nao hem mekem wei for God forgivim olketa sin blo man bikos lo ransom sakrifaes blo Jesus Christ. (Jeremaea 31:33, 34; Mt 26:28; 1Co 11:25; Eph 1:7) Taem Jesus stap lo earth hem forgivim olketa sin blo wanfala man wea paralaes and datwan pruvim hem garem paoa for forgivim sin blo pipol.—Mt 9:2-7.
cf-E 183 par. 4
“Gohed Followim Mi”
4 Bible no storyim hao olketa angel welkamim Jesus taem hem go bak lo heven, and wei wea hem hapi for lukim Dadi blo hem moa. Bat Bible talem wanfala samting wea happen no longtaem bihaen Jesus go bak lo heven. For winim 1,500 year olketa Jew lukim wanem hae priest savve duim lo wanfala day evri year wea olketa kolem Atonement Day. Lo datfala day hae priest hem go insaed lo Barava Holy Rum lo temple and hem putim blood blo olketa animal sakrifaes front lo ark blo agreement. Taem hae priest duim datwan hem piksarem Messiah. Wanem Jesus duim taem hem go bak lo heven finisim samting wea priest duim lo Atonement Day. Jesus hem go front lo Dadi blo hem lo heven for givim hem price blo ransom sakrifaes blo hem.—Hebrew 9:11, 12, 24.
it-2-E 602-603
Perfect
Law blo Moses Hem Perfect. Datfala Law wea God givim lo Moses for nation blo Israel provaedem olketa instruction abaotem olketa priest and abaotem olketa difren kaen animal sakrifaes. Aposol Paul explainim nomata datfala Law hem kam from God and hem perfect, Law hia, olketa priest, and olketa sakrifaes no savve mekem man for perfect. (Heb 7:11, 19; 10:1) Datfala Law hem no mekem man free from sin and dae, bat hem mekem man luksavve wanem nao sin. (Ro 3:20; 7:7-13) Datfala Law, waka blo olketa priest, and olketa animal sakrifaes hem arrangement blo God. Law hia duim waka for “leadim” man for go lo Christ and hem “shadow nomoa bilong olketa gudfala samting” wea bae kam. (Ga 3:19-25; Heb 10:1) Paul talem toktok olsem, “Samting wea Law no savve duim bikos olketa man no perfect, God nao duim.” (Ro 8:3) Hem sei olsem bikos hae priest lo nation blo Israel (wea Law sei for hem nao duim olketa sakrifaes and tekem blood blo sakrifaes go insaed long Barava Holy Rum blo temple lo Atonement Day) no savve “barava sevem” olketa pipol, olsem Hebrew 7:11, 18-28 explainim. Olketa Israelite savve givim samting lo olketa priest for sakrifaesim and datwan mekem God hapi, bat hem no mekem olketa for garem barava gudfala konsens. Aposol Paul sei nomata olketa priest gohed givim sakrifaes evri year, datwan no savve “mekem [konsens blo] olketa wea givim sakrifaes long priest for perfect.” (Heb 10:1-4; comparem Heb 9:9.) Hae priest no savve givim sakrifaes wea finisim sin blo pipol. Ransom sakrifaes blo Jesus Christ nomoa and wei wea hem nambawan priest savve duim diswan.—Heb 9:14; 10:12-22.
Faendem Gudfala Point
w92-E 3/1 31 par. 4-6
Kwestin From Reader
Paul storyim hao taem God and olketa man garem agreement bae wanfala man mas dae. Wanfala example nao hem Law agreement. God iusim Moses for mekem Law agreement kamap between Hem and nation blo Israel and datfala waka wea Moses duim hem important. So Moses nao man wea help for mekem agreement hia wea hem kam from Jehovah. Bat waswe, Moses mas dae for startim disfala Law agreement? Nomoa. Moses sakrifaesim olketa animal for startim agreement hia.—Hebrew 9:18-22.
Waswe lo niu agreement between Jehovah and nation blo spiritual Israel? Nomata datfala agreement hem kam from Jehovah, Jesus Christ nao mekem agreement hia for kamap. And tu, taem Jesus lo earth hem startim disfala niu agreement witim olketa disaepol wea first wan for insaed disfala agreement. (Luke 22:20, 28, 29) Hem fit for provaedem sakrifaes wea startim datfala agreement. Disfala sakrifaes hem no olketa animal bat hem perfect laef blo hem. So Paul savve sei Christ nao hem datfala man wea mekem disfala niu agreement witim God. Datfala niu agreement hem start bihaen “Christ hem . . . barava go insaed long heven for hem savve go front long God for iumi.”—Hebrew 9:12-14, 24.
Taem Paul storyim hao Moses and Jesus mekem olketa agreement hia, hem minim tufala nao help for mekem olketa agreement hia. For startim tufala agreement hia, samwan mas dae. Sakrifaes blo olketa animal nao changem Moses, bat Jesus nao dae for olketa wea insaed lo niu agreement.
it-1-E 249-250
Baptism
Luke sei taem Jesus hem baptaes hem gohed for prea. (Lu 3:21) Paul raet go lo olketa Hebrew hao taem Jesus Christ “kam long world” (toktok hia minim taem hem baptaes and startim ministry, no lo taem hem born) hem talem prea wea stap lo Sams 40:6-8 (LXX). Hem prea olsem: “Iu no laekem olketa sakrifaes, bat iu redyim wanfala body for mi. . . . God bilong mi, mi kam for duim wanem iu laekem. Hem nao wanem olketa Holy Raeting talem abaotem mi.” (Heb 10:5-9) Jesus hem wanfala Jew, so datwan minim taem hem born hem part lo nation blo olketa Israelite wea insaed lo Law agreement witim God. (Eksodas 19:5-8; Ga 4:4) So taem Jesus go lo John for baptaesim hem, hem insaed datfala Law agreement witim Jehovah God. Bat Jesus duim moa samting winim wanem Law talem. Hem showimaot lo Dadi blo hem Jehovah, hem laek for duim “wanem God hem laekem” lo wei for sakrifaesim hemseleva mekem hem finisim wei for givim olketa animal sakrifaes. Aposol Paul sei: “From Jesus Christ duim ‘wanem God hem laekem,’ hem givim body bilong hem olsem sakrifaes wantaem nomoa, wea datwan hem mekem iumi holy.” (Heb 10:10) Jehovah laekem Jesus tu for preach abaotem Kingdom, and Jesus hapi for duim datwan. (Lu 4:43; 17:20, 21) Jehovah tinghae lo wanem Son blo hem duim, dastawe taem Jesus baptaes, Jehovah anointim hem witim holy spirit and sei: “Iu nao Son bilong mi wea mi barava lovem. Mi hapi tumas long iu.”—Mr 1:9-11; Lu 3:21-23; Mt 3:13-17.
SEPTEMBER 16-22
GUD SAMTING FROM BIBLE | HEBREW 11
“Why Hem Important for Garem Faith”
Garem Faith Long Olketa Promis Bilong Jehovah
6 Bible story abaotem mining bilong faith long Hebrew 11:1. (Readim.) First samting, man wea garem faith hem “sure samting wea hem hope long hem bae kamap tru.” Samfala samting wea iumi hope for kasem hem olketa samting wea God promis for duim long future. Olsem example, iumi barava sure olketa nogud samting bae finis and wanfala niu world bae kamap. Mek-tu samting, man wea garem faith hem garem “kliafala pruv wea showimaot samting wea [hem] hope long hem, hem tru, nomata hem no savve lukim datwan.” Iumi savve Jehovah God, Jesus Christ, olketa angel, and Kingdom olketa stap nomata iumi no lukim olketa. (Heb. 11:3) Wanem nao iumi savve duim for showimaot iumi garem faith long olketa promis bilong God and olketa samting wea iumi no savve lukim? Iumi showimaot datwan long wanem iumi talem and duim.
‘God Bae Givim Gud Samting Long Olketa wea Barava Lukaotem Hem’
Wanem nao iumi mas duim for mekem Jehovah hapi? Paul sei: “Man wea no garem faith no savve mekem God hapi.” Paul no sei, “hem bae no isi for man wea no garem faith for mekem God hapi.” Bat hem sei man wea no garem faith no savve mekem God hapi. So datwan minim, iumi mas garem faith for mekem God hapi.
Wanem kaen faith nao iumi mas garem? Tufala samting bae showimaot sapos iumi garem trufala faith long God. First samting, iumi “mas biliv [God] hem stap.” Bae hem hard for iumi mekem God hapi sapos iumi no bilivim hem stap. Bat iumi mas duim nara samting for showimaot iumi garem trufala faith bikos olketa demon tu bilivim Jehovah hem stap. (James 2:19) Iumi showimaot iumi biliv God hem stap, taem iumi evritaem duim wanem hem laekem.—James 2:20, 26.
Mek-tu samting, iumi “mas biliv” God “bae givim gud samting” long iumi. Man wea garem trufala faith hem barava sure hem no hard waka nating taem hem traem best for duim wanem God laekem. (1 Corinth 15:58) Bae hem hard for iumi mekem Jehovah hapi sapos iumi tingse hem bae no givim gud samting long iumi. (James 1:17; 1 Peter 5:7) Man wea sei God no kaen and no tinghae long iumi, hem no savve gud long datfala tru God.
Hu nao Jehovah bae givim gud samting long olketa? Paul hem sei, “olketa wea barava lukaotem hem.” Wanfala buk wea helpem olketa wea transleitim Bible sei datfala Greek word wea olketa transleitim “barava lukaotem” hem no minim for savve long hem nomoa, bat hem minim for traem best for worshipim God. Nara buk hem sei datfala Greek verb hem minim for barava waka hard. Tru tumas, Jehovah hem givim gud samting long olketa wea strong for worshipim hem and lovem hem from olketa garem faith.—Matthew 22:37.
Strongim Faith Bilong Iu Long Wanem Iu Hope for Hem
10 Long Hebrew chapter 11, aposol Paul sei: “Samfala woman lukim moa relative bilong olketa wea dae finis bikos olketa laef bak. Nomata pipol spoelem samfala man wea faithful, olketa no lusim wei for faithful long God for mekem olketa free. . . . Olketa gohed faithful mekem olketa laef bak long wei wea difren from olketa nara man.” (Heb. 11:35) Staka gohed faithful long God nomata olketa kasem hard taem bikos olketa barava bilivim olketa wea dae bae laef bak, and olketa bae laef olowe long earth. Tingim example bilong Naboth and Zechariah. From tufala obeyim God, pipol sutim tufala dae long ston. (1 Ki. 21:3, 15; 2 Chron. 24:20, 21) Pipol torowem Daniel insaed long hol bilong olketa lion, and pipol torowem olketa fren bilong hem insaed long fire. Evriwan hia willing for dae winim wei for no faithful long Jehovah. Olketa barava sure Jehovah givim holy spirit bilong hem long olketa and helpem olketa for stand strong long olketa hard taem hia.—Heb. 11:33, 34; Dan. 3:16-18, 20, 28; 6:13, 16, 21-23.
11 Staka profet olsem Micaiah and Jeremiah, pipol tok spoelem olketa or putim olketa long prison. Olketa narawan olsem Elijah “wakabaot long wilderness and olketa maunten and olketa stap long olketa cave and olketa hol long graon.” Evriwan hia gohed faithful long God nomata olketa kasem olketa hard taem bikos olketa “sure samting wea [olketa] hope long hem bae kamap tru.”—Heb. 11:1, 36-38; 1 Ki. 18:13; 22:24-27; Jer. 20:1, 2; 28:10, 11; 32:2.
Faendem Gudfala Point
it-1-E 804 par. 5
Faith
Example blo Pipol lo Bifor Kam wea Showimaot Faith. Evriwan lo “bigfala sekson bilong olketa witness” wea Paul storyim (Heb 12:1) garem gudfala reason for garem faith. Olsem example, Abel savve lo promis blo God hao wanfala “pikinini” bae smasem hed blo datfala “snek.” And hem lukim wanem Jehovah talem bae happen lo parents blo hem, hem kamap tru. Taem Adam and famili blo hem stap aotsaed lo Eden, olketa mas barava waka hard bikos God cursim graon, so rabis grass and nila grass grow lo graon. Masbi Abel lukim mami blo hem Eve laekem hasband for tingim hem bat Adam bossim hem nomoa. Masbi mami blo hem storyim wei wea hem feel pain tumas taem hem bornem pikinini. And tu, hem lukim Jehovah iusim olketa cherub and datfala sword wea garem fire and wea tatane raon for gardim ples for go insaed lo garden blo Eden. (Jenesis 3:14-19, 24) “Kliafala pruv” hia mekem Abel garem faith hao datfala “pikinini” wea God promis for sendem kam bae sevem olketa man. So from hem garem faith, “sakrifaes wea hem givim long God” hem winim sakrifaes blo Cain.—Heb 11:1, 4.
‘God Hapi Long Hem’
So wanem nao datfala toktok ‘God tekem Enoch’ hem minim? Hem minim God mekem Enoch for dae long wei wea hem no safa, mekem olketa wea againstim hem no killim hem dae long nogud wei. Bat bifor datwan happen God duim samting wea “showimaot hem hapi long hem.” Wanem nao God duim? Bifor Enoch hem dae, luk olsem God mekem hem for lukim wanfala vision abaotem earth wea kamap paradaes. Bihaen datwan, Enoch hem dae. Taem aposol Paul hem storyim Enoch and olketa nara faithful man and woman, hem sei: “Evriwan hia gohed faithful go kasem taem olketa dae.” (Hebrew 11:13) Nomata olketa enemy lukaotem dead body bilong Enoch, olketa no “faendem hem.” Luk olsem Jehovah haedem datfala dead body mekem no eniwan savve spoelem datfala body or iusim long false worship.
SEPTEMBER 23-29
GUD SAMTING FROM BIBLE | HEBREW 12-13
“Jehovah Stretem Iumi Bikos Hem Lovem Iumi”
No Lukluk Long “Olketa Samting Bihaen”
18 Kasem strong kaonsel. Waswe sapos iumi feel nogud long kaonsel wea iumi kasem bifor and gohed for tingim yet datwan? Datwan savve mekem iumi for sorre or kros, and laek for givap. (Heb. 12:5) Iumi bae no kasem gud samting sapos iumi ting nating long kaonsel wea iumi kasem. Semsem tu sapos iumi acceptim kaonsel bat iumi no gohed followim, bae iumi no kasem eni gud samting. Hem gud for followim advaes wea Solomon talem. Hem sei: “Followim kaonsel evritaem. Gohed for tingim bikos hem nao bae mekem iu kasem laef.” (Prov. 4:13) Olsem draeva wea obeyim olketa saen long road, iumi tu need for acceptim and followim kaonsel, and gohed for worshipim Jehovah.—Prov. 4:26, 27; readim Hebrews 12:12, 13.
“Taem Iufala Prea, Iufala Savve Sei: ‘Dadi’”
Dadi wea lovem pikinini bilong hem stretem hem bikos hem laekem hem for kamap gudfala man. (Ephesus 6:4) Dadi savve tok stret bat hem no raf taem hem stretem pikinini. Maet samfala taem Dadi bilong iumi long heven need for stretem iumi. Bat hem evritaem showimaot love and hem no raf. Jesus hem olsem Dadi bilong hem. Nomata olketa disaepol no kwiktaem followim kaonsel bilong hem, hem no raf long olketa.—Matthew 20:20-28; Luke 22:24-30.
Acceptim Discipline and Kamap Wise
18 Nomata discipline savve mekem man feel nogud, nara samting nao worse winim datwan, hem nao nogud samting wea man kasem sapos hem rejectim discipline. (Heb. 12:11) Tingim example bilong Cain and King Zedekiah. Taem Cain start for barava heitim Abel, God tok olsem long Cain: ‘Waswe nao yu kros olsem? Waswe nao ae blong yu hemi kamap fo luknogud olsem? Sapos wei blong yu hemi stret, bae ae blong yu hemi jes luk hapi. Bat bikos wei blong yu hemi no stret, disfala nogud wei ya hemi olsem wanfala wael animol wea hemi stap kolsap long yu an hemi redi fo spoelem yu. Disfala nogud wei ya hemi laekem tumas fo winim yu ya, bat yu mas winim hem.’ (Jenesis 4:6, 7) Cain no laek obeyim God, so gogo hem sin. From datwan, hem mekem hemseleva barava safa and kasem nogud samting. (Jenesis 4:11, 12) Sapos hem obeyim Jehovah bae hem nating kasem olketa nogud samting olsem.
Faendem Gudfala Point
No Givap for Ran Long Resis wea Iumi Insaed
11 Paul sei olketa man and woman bifor olketa ‘bigfala sekson bilong olketa witness wea stap raonem iumi.’ Olketa faithful long Jehovah go kasem taem olketa dae, and example bilong olketa showimaot olketa Christian tu savve gohed faithful nomata olketa kasem hard taem. “Sekson bilong olketa witness” hia finisim resis bilong olketa. Example bilong olketa bae encouragem narawan for gohed ran long resis. Sapos iumi ran long resis and savve olketa man wea savve tumas for ranran gohed encouragem iumi, bae iumi traem best for finisim resis. So olketa Hebrew Christian need for tingim example bilong olketa wea worshipim Jehovah bifor. Datwan bae helpem olketa for no fraet and “no givap for ran” long resis wea olketa insaed. Iumi tu savve duim sem samting.
w89-E 12/15 22 par. 10
Givim Olketa Sakrifaes wea Jehovah Hapi lo Hem
10 Olketa Hebrew Christian mas careful for “no letem enikaen teaching” blo olketa laea brata for “leadim [olketa] go rong.” (Galatia 5:1-6) Olketa shud no depend lo olketa teaching hia for olketa gohed strong lo truth, bat olketa mas depend lo “love bilong God nao for strongim heart bilong [olketa].” Maet samfala Christian mekhae tumas lo kaikai and olketa sakrifaes bikos Paul sei “olketa wea mekhae long olketa kaikai olsem no kasem gud samting from datwan.” Olketa bae kasem gud samting from wei for lovem God and tinghae lo ransom, no from wei for kaikaim spesol kaikai or for tingim wanfala day hem spesol winim olketa nara day. (Rome 14:5-9) Olketa shud luksavve sakrifaes blo Christ nao finisim olketa sakrifaes wea olketa priest mekem bifor.—Hebrew 9:9-14; 10:5-10.
SEPTEMBER 30–OCTOBER 6
GUD SAMTING FROM BIBLE | JAMES 1-2
“Wanem Nao Savve Lead Go lo Sin and Dae?”
g17.4-E 14
Samting wea Traem Iu
Samting wea savve traem iu hem taem iu laekem samting, especially samting wea maet no fitim. Olsem example, tingim sapos iu lukim wanfala samting lo stoa wea iu barava laekem. Seknomoa iu tingim hao hem bae isi tumas for stealim datwan and no eniwan bae lukim. Bat konsens blo iu warnim iu and iu no laek duim datwan nao! So iu winim datfala samting wea traem iu.
SAMTING WEA BIBLE TEACHIM
Taem samting hem traem iu, datwan no minim iu wanfala nogud man. Bible sei olketa samting traem iumi evriwan. (1 Corinth 10:13) Samting wea important hem wanem iumi duim taem samting traem iumi. Samfala gohed tingim nogud samting wea olketa laekem gogo olketa duim nogud samting nao. Bat olketa narawan kwiktaem luksavve datfala samting hem nogud and no tingim datwan moa.
“Bat samting wea man seleva laekem nao savve traem hem.”—James 1:14.
g17.4-E 14
Samting wea Traem Iu
Bible explainim olketa samting wea savve leadim man for duim rong samting. James 1:15 hem sei: “Taem datfala feeling for laekem [nogud] samting hem kamap strong tumas, hem mekem man for duim sin, wea datwan hem lead go long dae.” So taem iumi gohed tingim nogud samting, bae iumi duim sin nao. Bat iumi savve bossim tingting blo iumi and no duim rong samting.
Faendem Gudfala Point
it-2-E 253-254
Laet
Jehovah nao hem “Dadi bilong olketa laet long skae.” (Jas 1:17) Jehovah hem “putum san fo laet long de, an hemi putum mun an olketa sta fo saen long naet.” (Jeremaea 31:35) And tu, Jehovah givim iumi spiritual laet lo wei for helpem iumi minim olketa samting lo Bible. (2Co 4:6) Law blo hem, olketa judgment, and toktok blo hem, hem olsem laet wea savve showim pipol blo hem wea for go. (Sams 43:3; 119:105; Provebs 6:23; Aesaea 51:4) Man wea raetem psalm sei: “Laet blong yu ya nao, hemi mekem mifala laef.” (Sams 36:9; comparem Sams 27:1; 43:3.) Provebs storyim hao “fas laet long moning, hemi gohed fo saen gogo hemi olsem san hemi kamap,” so hem minim man wea raeteous bae gohed for luksavve lo wanem God laekem. (Provebs 4:18) Taem man hem followim wanem Jehovah laekem hem olsem hem wakabaot followim laet blo God. (Aesaea 2:3-5) Bat sapos man hem tingim nogud samting, hem olsem hem stap lo dark ples. Hem olsem wanem Jesus talem: “Sapos eye bilong iu hem laek for lukim nogud samting, full body bilong iu bae dark. Sapos eye wea shud mekem body garem laet hem nogud, bae hem mekem full body barava dark tumas!”—Mt 6:23; comparem Diutronomi 15:9; 28:54-57; Provebs 28:22; 2Pe 2:14.
it-2-E 222 par. 4
Law
“Law Bilong King.” “Law bilong king” nao hem important winim olketa nara law wea pipol followim. (Jas 2:8) Love hem faondeson blo Law agreement, and “iu mas lovem narawan long sem wei wea iu lovem iuseleva,” (wea hem nao law blo king) hem mek-tu law wea evri samting wea olketa profet raetem hem depend lo datwan. (Mt 22:37-40) Distaem olketa Christian no stap anda lo Law agreement, bat iumi mas followim datfala law blo King blo iumi Jehovah and Son blo hem, Jesus Christ, wea hem king tu.