Golden Frut Witim Interesting History
FROM MAN WEA RAET FOR WEKAP! LONG FIJI
HEM year 1789. Datfala 7-meter boat hem luk smol long midol sea and hem fulap witim olketa man. Hangre and wei for go ahed aotem wata from boat for staka day midolwan raf wave and strong wind mekem olketa wik tumas. Winim 5,000 kilometer bilong open sea stap front long olketa, wea olketa no savve eniting abaotem and wea garem staka reef wea danger for boat go thru long hem. Kaikai barava short—wanfala man kaikaim 30 gram bred and drinkim lelebet wata each day. Luk olsem olketa no mas garem chance for stap laef.
Insaed wan and haf week nomoa, planti long olketa crew tekovarem ship bilong olketa, putim olketa narawan long disfala boat for float long sea, and wanfala long olketa dae from attak bilong olketa native. Olketa feisim tu barava nogud weather and olketa native bilong Cannibal Isles ronem olketa long kanu and klosap kasholem olketa.
Wanem nao mekem olketa man hia for kam long farawe and barava danger part bilong South Pacific, wea farawe tumas from hom bilong olketa long England, land bilong olketa naesfala garden? Samting olketa aftarem nao hem bredfrut tree. Iumi bae storyim hao nao naesfala tree hia and frut bilong hem wea gudfala kaikai, hem kamap important part bilong disfala story and bilong olketa nara important gogo.
Maet iu luksavve long olketa man long boat hia olsem olketa from datfala ship Bounty. Disfala ship Bounty hem wanfala 215-ton navy ship bilong Britain wea sail from England go long Tahiti anda long Captain William Bligh. Taem hem kasem Tahiti, Bligh pikimap wanfala sekson bilong olketa barava spesol “passenger”—klosap 1,000 bredfrut tree wea just start for grow. Olketa plant hia bae peim kost bilong datfala gogo taem olketa garem frut wea bae gudfala kaikai long olketa Caribbean island wea Britain rulim.
Disfala project hem kamap from advaes wea Sir Joseph Banks givim long gavman bilong Britain, wea long datfala taem barava luk aotem eni niu kaikai for olketa slave wea waka long olketa sugarcane farm. Long datfala taem Banks hem man for givim advaes long Kew Botanical Gardens klosap London, England. Hem gogo witim Captain James Cook long Pacific finis olsem man for studyim plant.a Tufala evriwan luksavve long wei wea bredfrut bae gudfala samting.
Nomata hem no go witim Bligh, Banks hem raetem plan bilong hao for lukaftarem olketa bredfrut plant long ship, especially saed long need for olketa kasem fresh wata. Samfala man for raet sei wei wea plant hia kasem staka kea and wata—wea crew bilong ship needim—maet hem samting wea muvim crew, wea no hapi finis, for tekovarem ship. Long early morning bilong April 28, 1789, klosap long Tonga, olketa iusim sword for forcem Bligh and 18-fala man wea saportim hem go insaed wanfala boat and leavim olketa float long sea. Luk olsem crew hia hapi tumas for torowem olketa bredfrut “passenger” long sea.
Bat, Bligh hem no man for givap. Olketa kolem datfala gogo bilong hem, “barava famous open-boat gogo long history bilong sea.” Insaed seven hardfala week, hem steerim smol boat hia for winim 5,800 kilometer, northwest thru long midol bilong olketa island wea distaem garem nem Fiji, go ap long east coast bilong New Holland (Australia), and kasem sef ples long island bilong Timor.
Taem Bligh kasem bak England, olketa mekem hem captain bilong tufala ship and hem go bak long Tahiti for kolektem olketa bredfrut tree. Long datfala taem nao, wea hem year 1792, hem win for tekem 700 smol plant go long olketa island bilong St. Vincent and Jamaica bilong West Indies. Kam kasem distaem, olketa bredfrut grow gud long there—wea garem olketa frut andanit olketa green leaf bilong hem.
Nomata datfala gogo bilong Bligh hem nambawan story abaotem wei for stap laef and faendem niu samting, hem just smol haf bilong longfala history bilong bredfrut. Sapos bredfrut tree savve tok, bae hem storyim olketa interesting story abaotem olketa gogo bilong hem witim olketa sailor insaed staka thousand year!
Olketa Firstfala Gogo Bilong Bredfrut Tree
Olketa man for studyim oldfala samting tingse pipol muv raon tumas long west part bilong Pacific, wea lastaem pipol muv raon hem long 1500 B.C.E.b From Southeast Asia, olketa pipol wea olketa kolem Lapita pipol, olketa iusim olketa maeti kanu for kasem Indonesia, New Guinea, New Caledonia, Vanuatu, Fiji and samfala island midol long Pacific. Olketa gogo hia needim bigfala savve taem iumi tingim hao samfala island stap staka handred kilometer awe from each other.
Olketa bigfala kanu olsem savve karem staka pipol, animal, kaikai, and difren kaen seed and plant. Taem olketa kasem olketa island long Pacific, olketa faendem and stap long olketa island bilong Melanesia, Polynesia, and Micronesia long north Pacific and New Zealand long south. Olketa muv raon olsem olketa wave and gogo kasem olketa farawe island olsem Easter Island and Hawaii.c Nomata wea nao olketa gogo long hem, main “passenger” bilong olketa hem datfala bredfrut tree.
Spesol Kaikai wea Gud for Body
Distaem long Fiji, olsem long staka part bilong world, bredfrut hem gud tumas from hem cheap and barava healthy kaikai. Samfala kaen bredfrut tree olketa strong and savve garem staka frut, wea savve garem frut thri taem insaed wan year and savve laef go kasem 50 year, nomata taem weather hem no mas gud. Disfala frut hem lelebet olsem bred, and olketa difren kaen garem difren teist. Pipol savve sei hem teist lelebet olsem bred and lelebet olsem potato. Olketa savve boelem, steamim, beikem, or fraem, and planti taem kukim swit. Olketa savve draem and smasem for kamap flour for kuki, and olketa savve wakem long wei wea fitim olketa for kaikaim bihaen staka year.
Leaf bilong hem olketa savve iusim for pasolem kaikai olsem fish or kokorako mekem hem no drae and keepim teist. Seed bilong hem teist olsem nat. Olketa pikinini savve kolektem wata bilong skin bilong tree and kaikaim olsem gum. Barava staka wei for iusim! Hem no hard for minim why samfala pipol bilong Pacific barava laekem bredfrut tree.
Ledua, wea stap long Fiji, talem iumi hao word bredfrut mekem hem tingim gud and nogud samting abaotem taem hem pikinini. Famili bilong hem garem faevfala big bredfrut tree. Ledua heitim tumas for pikim olketa leaf wea foldaon. Bat, staka taem bihaen skul, hem and olketa brata and sista bilong hem savve pikim frut and go long haos bilong pipol and sellim. Then dadi and mami bilong hem iusim selen hia for olketa samting olketa needim for attendim olketa Christian assembly, olsem kaikai, bas fare, or niu shoe.
Maet iu stap long part bilong world wea garem disfala “passenger” wea travel go long staka ples finis, wea garem tu nem Artocarpus altilis. Kam kasem distaem, maet iu no ting long disfala creation olsem samting wea garem hae price or samting wea luk naes. Bat for staka wea stap long Pacific, word bredfrut hem mekem olketa tingim bigfala win saed long gogo long sea bilong olketa Lapita pipol and Captain Bligh.
[Olketa footnote]
a Lukim article “Kew Gardens—Transplant Center for the World,” insaed Awake! bilong January 8, 1989.
b Disfala date hem from olketa wea studyim oldfala samting and no followim olketa date insaed Bible.
c Samfala savveman bilong history sei samfala long olketa hia kasem Peru, long South America, and taem olketa go bak olketa tekem go swit potato long Pacific. Sapos diswan hem tru, hem minim swit potato, wea end ap long Southeast Asia, hem muv from island tu island long opposite wei from bredfrut wea firstaem kam from Southeast Asia.
[Box/Piksa long page 25]
Tree wea Garem Planti Present
Mature bredfrut tree savve luk naes tumas. Hem kam from forest bilong Malaysia. Hem wankaen Moraceae tree, wea sem famili bilong fig, mulberry, and jackfruit tree. Taem hem mature, hem savve big kasem 12 meter hae, and garem niu grow wea olketa savve katem and plantim. Bredfrut tree garem olketa man and mere flaoa. Olketa flaoa hia, wea depend long olketa smol flying-fox for karem raon seed bilong hem, kamap raon or oval frut wea grow kasem size bilong smol melon. Skin bilong hem kala green and meat bilong hem kala laet yellow go kasem dark yellow.
Leaf bilong bredfrut tree hem big, shaen, and dark-green, wea man hapi tumas for haed andanit from hot sun. Timba bilong hem wea soft and laet olketa savve iusim for mekem kanu and nara samting tu, and skin bilong hem olketa savve iusim for wakem kaen kaleko wea evriwea long Pacific olketa kolem tapa. Wata from skin bilong tree, wea luk olsem milk, olketa savve putim long olketa samting mekem wata no spoelem, and samfala ples iusim for plasterem bon taem hem brek and olsem glue for kasem bird.
[Piksa long page 24]
Painting bilong Robert Dodd wea showim taem olketa tekovarem ship “Bounty”
[Credit Line]
National Library of Australia, Canberra, Australia/Bridgeman Art Library
[Olketa piksa long page 26]
Staka difren wei stap for kukim bredfrut