BIBLIOTECA EN LÍNEA Watchtower
Watchtower
BIBLIOTECA EN LÍNEA
Popoluca de la Sierra
  • BIBLIA
  • PUBLICACIONES
  • REUNIONES
  • w25 mayo págs. 14-19
  • Tan̈kuaʼmtaʼmiñ jeʼm tɨgan̈juj iga dyaʼ keman togoyba

No hay ningún video disponible para este elemento seleccionado.

Lo sentimos, hubo un error al cargar el video.

  • Tan̈kuaʼmtaʼmiñ jeʼm tɨgan̈juj iga dyaʼ keman togoyba
  • Takjoodon̈apaʼap iga Jehová iniity iAn̈jagoʼoyi (kuyujkatapaʼap) 2025
  • Subtítulos
  • Información relacionada
  • TAN̈KUPƗKTAʼMIÑ IGA JEHOVÁ NI KEMAN TAJAGAN̈TSAKTAʼMPA
  • TAN̈KUPƗKTAʼMIÑ JEMPƗK TAJƗƗXIAN̈CHIʼIYAJPA
  • TANATOYTYAMTAIÑ Y TANAYOOXPAʼTTAMTAIÑ JUʼUTS NUNTA TƗƗWƗ
  • ¿TYI NASPA JEʼM TANNƗGƗYOʼOYIJOM?
  • Tuum carta tayooxpaʼtpaʼap tanyaʼachɨy
    Takjoodon̈apaʼap iga Jehová iniity iAn̈jagoʼoyi (kuyujkatapaʼap) 2024
  • Tanakwiñkejtaʼmiñ humildad iga dyaʼ tanjoodon̈tam ityumpɨy
    Takjoodon̈apaʼap iga Jehová iniity iAn̈jagoʼoyi (kuyujkatapaʼap) 2025
  • Tawɨnɨgaytyaʼmpa siiga tanan̈pɨʼtstaʼmpa jeʼm tantɨwɨtam
    Takjoodon̈apaʼap iga Jehová iniity iAn̈jagoʼoyi (kuyujkatapaʼap) 2025
  • Tan̈kujɨɨstaʼmiñ iga Jehová nunta ity
    Takjoodon̈apaʼap iga Jehová iniity iAn̈jagoʼoyi (kuyujkatapaʼap) 2024
Ver más
Takjoodon̈apaʼap iga Jehová iniity iAn̈jagoʼoyi (kuyujkatapaʼap) 2025
w25 mayo págs. 14-19

KUYUUJI 21

WAAÑI 21 Busquemos primero el Reino

Tan̈kuaʼmtaʼmiñ jeʼm tɨgan̈juj iga dyaʼ keman togoyba

«Pero tanaŋjóctámpa jém [tɨgan̈juj] miñpáppɨc ocmɨ» (HEB. 13:14).

AN̈KEJAYOʼOYI

Juutypɨk tayooxpaʼttaʼmpa jeʼm capítulo 13 de Hebreos sɨɨ y jeʼm tannɨgɨyoʼoyijom.

1. ¿Tyi nɨm Jesús iga iñaskaʼaba idyɨk Jerusalén en jeʼm wiñtyipɨk siglo?

JESƗK Jesús dyam idyɨk jaʼyñeʼ kaʼaba in̈maday tuum jɨychagoʼoyi jeʼm ikuyujkɨʼɨwiñyaj. Yɨʼp jɨychagoʼoyi wiñtyi kupak en jeʼm wiñtyipɨk siglo jesɨk Jerusalén y jeʼm itemplo aktogoyyajta. Nɨʼmayyajta iga nuʼkpa idyɨk jaama iga iaʼmyajpa iga jeʼm soldados ikuteeñxeetyajpa Jerusalén (Luc. 21:20). Nɨʼmayyajtatyim iga jesɨk naspa yɨʼɨmpɨk jobity poyyajiñ. Y jempɨk nɨm Jesús kupak, jeʼm soldados romanos ikuteeñxeetyaj Jerusalén (Luc. 21:​21, 22).

2. ¿Tyi iñɨʼmay jeʼm apóstol Pablo jeʼm cristianos de Judea y Jerusalén?

2 Jesɨk dyam idyɨk jaʼyñeʼ jeʼm soldados romanos ikuteeñxeetyajpa Jerusalén, jeʼm apóstol Pablo ikutsaday tuum carta jeʼm cristianos ityyajwɨʼɨp idyɨk Judea y Jerusalén. Sɨɨ tañixpɨktaʼmpa juʼuts jeʼm libro de Hebreos. Jeem nɨʼmayyajta tyityam idyɨk iwatyajiñ y juutypɨk nawɨtsakyajtaiñ wiñtyi iga aktogoytyaiñ Jerusalén. Siiga nakɨakputyajtatoʼoba idyɨk ichakyajiñ jeʼm ityɨkyaj y tyityam iniityyaj idyɨk. Jeʼyukmɨ Pablo nɨm yɨʼɨmpɨk: «Porque yɨ́p naxyucmɨ d́a tanai̱ tu̱m [tɨgan̈juj] jém d́apɨc cuyajpa. Pero tanaŋjóctámpa jém [tɨgan̈juj] jém miñpáppɨc ocmɨ» (Heb. 13:14).

3. ¿Juʼp jeʼ jeʼm tɨgan̈juj iga dyaʼ keman togoyba, y tyiʼiga tan̈kuaʼmtaʼmiñ?

3 Jesɨk jeʼm cristianos ijɨɨsyaj iga ichakyajpa Jerusalén y Judea, jaʼyan̈yaj tsaam ikuxikkayaj y nɨʼmayyajta iga dyaʼ idyɨk wɨjɨɨxiɨyyaj. Pero iga iwatyaj yɨʼɨmpɨk nakɨakputyajta. Yɨʼp jaama takuxikkatamtaptyim iga dyaʼ tan̈kupɨktaʼmpa iga jeʼm tumiñ y jeʼm an̈jagoʼoyiyaj wɨap takɨakputtaʼm. ¿Tyiʼiga? Iga dyam jaʼyñeʼ jeʼm Dios iAn̈jagoʼoyi iktogoyba jempɨk ity yɨʼp naxyukmɨ, yɨʼbam jeʼ jeʼm jeʼm tɨgan̈juj jempɨk sɨʼ tanan̈joʼktaʼm «jém iniit́wɨɨp wɨbɨc base», «jém miñpáppɨc ocmɨ» (Heb. 11:10; Mat. 6:33). Yɨʼp kuyujijom tan̈kɨʼpin̈taʼmpa weeñi an̈kiʼmayoʼoyiyaj jempɨk Pablo ijaʼyay jeʼm hebreos. Tanaʼmtaʼmpa juutypɨk yɨʼp an̈kiʼmayoʼoyiyaj iyooxpaʼtyaj iga duroj ikuaʼmyajiñ jeʼm tɨgan̈juj «jém miñpáppɨc ocmɨ», juutypɨk iyooxpaʼtyajtyim iga nawɨtsakyajtaiñ jesɨk aktogoytyaap idyɨk Jerusalén y tyityam tan̈kejaytyaʼmpa sɨɨ.

TAN̈KUPƗKTAʼMIÑ IGA JEHOVÁ NI KEMAN TAJAGAN̈TSAKTAʼMPA

4. ¿Tyiʼiga jeʼm tɨwɨtam tsaam idyɨk maymayyaj iga ityyaj Jerusalén?

4 Jeʼm tɨwɨtam maymayyaj idyɨk iga ityyaj Jerusalén, iga jemum moj ityi jeʼm wiñtyipɨk kumun jeʼm amtyɨy 33 y jemtyim idyɨk ityyaj jeʼm kumun nayooxaoyyajpaʼap. Jaʼyan̈ tɨwɨtam iniityyaj idyɨk ityɨk y tumiñɨyyajtyim idyɨk, pero Jesús iñɨʼmay jeʼm iyooxakɨʼɨwiñyaj iga ichakyajiñ Jerusalén y Judea (Mat. 24:16).

5. ¿Juutypɨk iyooxpaʼt Pablo jeʼm tɨwɨtam iga nawɨtsakneyajtaiñam idyɨk?

5 Pablo ixunba idyɨk iga jeʼm tɨwɨtam nawɨtsakyajtaiñam iga wɨaiñ ipoyyaj, jeʼyukmɨ iyooxpaʼt iga iaʼmyajiñ Jerusalén juʼuts iaʼmpa idyɨk Jehová. Akjɨɨsyajta iga jeʼ dyam idyɨk ichoowaixpa jeʼm templo, jempɨk iwatyajpa jeʼm panijyaj y jeʼm sacrificios watyajtapaʼap jeem (Heb. 8:13). Jaʼyan̈yaj ijooyixyaj jeʼm Mesías. Dyam nasuntaap iga nɨguiñ ikoosteñaytya Jehová jeem iga aktogoytyabam idyɨk Jerusalén y jeʼm templo (Luc. 13:​34, 35).

6. ¿Tyiʼiga ityogoyayyaj idyɨk iga akjɨɨsyajtaiñ jempɨk nɨmpa Hebreos 13:​5, 6?

6 Jesɨk Pablo ijaʼyay jeʼm hebreos, jaʼyan̈yaj tsaam idyɨk ikusuʼnɨyyajpa nɨk jooyiyaj Jerusalén. Tuum escritor romano nɨm iga Jerusalén jeʼ idyɨk tuum tɨgan̈juj iga tsaam ixpɨktaap. Tumtum amtyɨy jeʼm judíos iga ityyaj idyɨk tun̈gak an̈eymɨ nɨkpa sɨn̈aajiyaj y jeʼm tɨgan̈juj tsaam idyɨk tumiñɨy. Jeʼyukmɨ weeñi tɨwɨtam ikooñwɨyyajpatyim idyɨk jaʼyan̈ tumiñ. Wɨapsɨ iga jeʼyukmɨ nɨʼmayyajta: «Odoy cusúnɨɨyɨ jém tumiñ. Maymáya̱jɨ con t́it́am iniit́ sɨɨp». Y okmɨ akjɨɨsyajta jempɨk Jehová nɨmneum idyɨk: «D́a nunca mantsacpa iga manyo̱xpátpa. D́a nunca michɨ́ypa iŋcut́um» (maayɨʼ Hebreos 13:​5, 6; Deut. 31:6; Sal. 118:6). Yɨʼp pɨɨmi iyooxpaʼtyaj jeʼm cristianos ityyajwɨʼɨp Jerusalén y Judea. ¿Tyiʼiga? Uxan̈ okmɨ iga ipɨktson̈yaj jeʼm carta, ichakyajpa idyɨk ityɨkyaj y ityumpɨy tyityam iniityyaj. Nɨkpa idyɨk ityiyaj tun̈gak an̈eymɨ y yɨʼp tsaam idyɨk tan̈kaʼ.

7. ¿Tyiʼiga dende sɨɨ tan̈wɨkupɨknetaʼmiñ iga Jehová wɨap tayooxpaʼttaʼm?

7 Jempɨk tan̈kejaytyaʼmpa: ¿Tyityam tannaskataʼmpa jeʼm tanɨgɨyoʼoyijom? Dyam jaʼyñeʼ tsukumpa jeʼm mɨjpɨk yaʼachaaji y jempɨk ity yɨʼp naxyukmɨ aktogoytyaap (Mat. 24:21). Juʼutstyim jeʼm cristianos ityyajwɨʼɨp idyɨk Jerusalén, nasuntaap iga takupɨgoytyaʼmiñ sɨɨ y tanawɨtsaktamtaiñ wiñtyi iga nuʼguiñ yɨʼp mɨjpɨk yaʼachaaji (Luc. 21:​34-36). Wɨapsɨ iga tampatstogoytyaʼmpa tantɨk y ityumpɨy jempɨk tanaitytyaʼm, pero tan̈kupɨktaʼmpa iga Jehová dyaʼ tatsaktaʼmpa tan̈kutyum. Sɨɨ iga dyanam nuʼkneʼ jeʼm mɨjpɨk yaʼachaaji wɨaptyim tanakwiñkejtaʼm juʼtspɨy tan̈kupɨktaʼmpa Jehová. Tanakwaʼktamtaiñ: «¿Sɨʼ anakwiñkej kun tyityam anjɨɨspa y an̈watpa iga an̈kupɨkpa iga Jehová akuixpa y dyaʼ iga jeʼm tumiñ wɨap akɨakput?» (1 Tim. 6:17). Jempɨk iñaskayaj jeʼm cristianos tayooxpaʼttaʼmpa iga takupɨgoytyaʼmiñ jesɨk itypa jeʼm mɨjpɨk yaʼachaaji. Wɨapsɨ iga jesɨk tanaʼmtaʼmpa tyityam ni keman oyñeʼ tanaʼmtaʼm. Jesɨk, ¿juutypɨk tanjoodon̈ataʼmpa tyi tan̈wattaʼmpa?

TAN̈KUPƗKTAʼMIÑ JEMPƗK TAJƗƗXIAN̈CHIʼIYAJPA

8. ¿Tyi iñɨʼmayñeʼ idyɨk Jesús jeʼm ikuyujkɨʼɨwiñyaj?

8 Dyaʼ nas waatyi amtyɨy iga Pablo ijaʼyay jeʼm hebreos jesɨgam jeʼm soldados romanos ikuteeñxeetyaj Jerusalén. Jeʼm cristianos ikutɨʼɨyɨyyaj iga poyyajiñam idyɨk iga aktogoytyabam Jerusalén (Mat. 24:3; Luc. 21:​20, 24). Y, ¿juuty idyɨk nɨgɨyɨyyajpa? Jesús numaaj nɨmneʼ idyɨk: «Siiga miit́ jém naxyucmɨ de Judea, jesɨc poyt́aamɨ, nɨctaamɨ jém co̱tsɨgaŋjo̱m» (Luc. 21:21). Pero juʼp kotsɨgan̈juj nɨkyajiñ iga peʼm an̈eymɨ tsaam idyɨk jaʼyan̈ ity.

9. ¿Tyiʼiga jeʼm cristianos nakwaʼkyajtaap idyɨk juuty nɨgɨyɨyyajpa? (Aʼmɨ jeʼm mapa).

9 Jeʼm cristianos wɨap ikupin̈yaj idyɨk juuty nɨgɨyɨyyajpa iga iniityyaj jaʼyan̈ kotsɨgan̈juj, juʼuts jempɨk ity Samaria, Galilea, jeʼm kootsɨk Hermón y jeʼm kootsɨkyaj ityyajwɨʼɨp Líbano, y tun̈gakyaj iga ityyaj idyɨk weñtyan̈ de jeʼm río Jordán (aʼmɨ jeʼm mapa). Weeñi tɨgan̈jujyaj iga ityyaj idyɨk jeʼm kotsɨgan̈jom keʼnam dyaʼ wɨap ikutɨgɨyyajta, tuum de jeʼeyaj Gamala, iga yɨʼp an̈eymɨ ityyaj idyɨk kotsɨgan̈juj iga tsaam yukmɨtam y dyaʼ i wɨap iñuʼk. Jeʼyukmɨ weeñi judíos ijɨɨsyaj iga jemɨgam wɨap iñɨkyaj. Pero jeʼm romanos ikutɨgɨyyaj y iktogoyyaj, y jaʼyan̈yaj kukaʼayyaj.a

Mapa juuty kejpa weeñi kootsɨkyaj y tɨgan̈jujyaj de Israel jeʼm wiñtyipɨk siglo. Al norte de Jerusalén ityyaj jeʼm kootsɨkyaj de Líbano, de Galilea, de Samaria y de Galaad, jeʼm kootsɨk Hermón y jeʼm kootsɨk Tabor, y jeʼm tɨgan̈juj de Gamala, Cesarea y Pela. Al sur de Jerusalén ityyaj jeʼm kootsɨkyaj de Judea y de Abarim, y jeʼm tɨgan̈juj de Masada. Kejpatyim juuty jeʼm romanos an̈aayaj y jeʼm an̈eymɨ iga kooñwɨyayyajta jeʼm judíos entre jeʼm amtyɨy 67 a 73.

Ity idyɨk jaʼyan̈ kotsɨgan̈juj juuty jeʼm cristianos wɨap iñɨkyaj, pero dyaʼ idyɨk wɨap iyamkayaj juʼptyin̈kej. (Aʼmɨ jeʼm párrafo 9).


10, 11. a) ¿Juutypɨk ijɨɨxian̈chiʼ Jehová jeʼm ikumun? (Hebreos 13:​7, 17). b) ¿Tyi iñaskayaj jempɨk kupɨgoyyaj? (Aʼmɨtyim jeʼm imagen).

10 ¿Juutypɨk ijoodon̈ayaj jeʼm cristianos juuty nɨgɨyɨyyajiñ idyɨk? Wɨapsɨ iga Jehová ijɨɨxian̈chiʼ ikuyukmɨ jempɨk ikuixyajpa jeʼm kumun. Maaj okmɨ tuum historiador iñɨɨyipɨk Eusebio ijaykunuʼk jempɨk nas. Nɨm iga Dios ikjoodon̈a weeñi tɨwɨtam ityyajwɨʼɨp Jerusalén iga putyajiñ y nɨgɨyɨyyajiñ Pella, tuum an̈eymɨ itywɨʼɨp Perea. Ixpɨktaptyim idyɨk juʼuts Pela y jemum idyɨk wɨap iñɨkyaj jeʼm cristianos iga dyaʼ idyɨk ity juʼumɨ de Jerusalén. Jempɨk ityyaj idyɨk jeem dyaʼ je judíos, jeʼyukmɨ dyaʼ in̈teeñkamokyajpa jeʼm an̈jagoʼoyi romano (aʼmɨ jeʼm mapa).

11 Pablo iñɨʼmayñeʼ idyɨk jeʼm cristianos: «Cupɨ̱cɨ jém [mikuixyajpaʼap]» (maayɨʼ Hebreos 13:​7, 17). Jempɨk kupɨgoyyaj nɨkyaj juuty nɨʼmayyajta, jeʼyukmɨ nakɨakputyajta. Jempɨk tanjoodon̈tam takkupɨktaʼmpa iga Jehová dyaʼ ijagan̈tsak jempɨk in̈joʼkyajpa idyɨk jeʼm tɨgan̈juj «jém iniit́wɨɨp wɨbɨc base», iga jeʼ jeʼm Dios iAn̈jagoʼoyi (Heb. 11:10).

Cristianos de jeʼm wiñtyipɨk siglo nɨkiyaj jeʼm kotsɨgan̈jom.

Pela jempɨk ity idyɨk toomi y jemum wɨap idyɨk iyamyaj. (Aʼmɨ jeʼm párrafo 10 y 11).


12, 13. ¿Juutypɨk ijɨɨxian̈chiʼ Jehová jeʼm ikumun jesɨk sɨʼ idyɨk imalnaskayaj?

12 Jempɨk tan̈kejaytyaʼmpa: Jehová tajɨɨxian̈chiʼityaʼmpa ikuyukmɨ jempɨk ikuixyajpa jeʼm kumun. Jeʼm Biblia in̈matpa iga Jehová ipɨk jaʼyan̈ pɨxiñtyam iga ijɨɨxian̈chiʼ jeʼm ikumun jesɨk sɨʼ idyɨk imalnaskayaj (Deut. 31:23; Sal. 77:20). Yɨʼp jaama jeempɨktyim tajɨɨxian̈chiʼityaʼmpa Jehová.

13 Jeempɨgam nas jesɨk tsukum jeʼm pandemia del COVID-19, jempɨk ikuixyajpa jeʼm kumun tanɨʼmaytyaʼm tyi wɨɨ iga tan̈wattaʼmiñ. Jeʼm ancianos jɨɨxian̈chiʼiyajta juutypɨk ikuixyajiñ jeʼm tɨwɨtam iga wɨityyajiñ espiritualmente. Jesɨk watta jeʼm mɨjpɨk an̈tuʼumaaji aknasta por internet, televisión y radio en maaj de 500 an̈matyiimɨ. Yɨʼɨmpɨgam tawɨkuixtyamta espiritualmente. Jeʼyukmɨ dyaʼ tyi ijoo jempɨk naspa tannɨgɨyoʼoyijom wɨap tan̈kupɨktaʼm iga Jehová iyooxpaʼtpa jempɨk takuixyajpa iga juchixkej iwɨpɨkyajiñ ijɨɨxi. Iga wɨaiñ tanawɨtsaktamta y tan̈wɨpɨktaʼm tanjɨɨxi jesɨk tsukumneum jeʼm mɨjpɨk yaʼachaaji nasuntaap iga tan̈kupɨktaʼmiñ Jehová, Jesús y jempɨk ikuixyajpa jeʼm kumun. Pero ¿tyiñam maaj nasuntaap iga tan̈wattaʼmiñ?

TANATOYTYAMTAIÑ Y TANAYOOXPAʼTTAMTAIÑ JUʼUTS NUNTA TƗƗWƗ

14. Juʼuts nɨmpa Hebreos 13:​1-3, ¿tyityam iwatyajiñ idyɨk jeʼm cristianos wiñtyi iga aktogoytyaiñ Jerusalén?

14 Jesɨk tsukumpa jeʼm mɨjpɨk yaʼachaaji nasuntaap iga majnam tanatoytyamtaiñ. Tan̈wattaʼmiñ juʼuts iwatyaj jeʼm cristianos jaʼywɨʼɨp ityiyaj Jerusalén y Judea. Juchixkej natoyyajtaap idyɨk (Heb. 10:​32-34). Pero jesɨk aktogoytyabam idyɨk Jerusalén majnam idyɨk natoyyajtaiñ juʼuts nunta tɨɨwɨ (maayɨʼ Hebreos 13:​1-3).b Y jeempɨktyim tan̈wattaʼmiñ taɨchtyam.

15. ¿Tyiʼiga nasuntaap idyɨk iga jeʼm cristianos natoyyajtaiñ?

15 Jesɨk jeʼm soldados romanos ikuteeñxeetyaj Jerusalén y okmɨ kunɨgayyaj, jesɨgam jeʼm cristianos kupoyayyaj. Jeʼyukmɨ dyaʼ ininɨkyaj jaʼyan̈ tyidyin̈kej (Mat. 24:​17, 18). Iganam nɨkiyaj idyɨk tun̈jom nasuntaap iga nayooxpaʼtyajtaiñ. Jesɨk nuʼkyaj Pella nayooxpaʼtyajtatyim iga ipaʼtyajiñ juuty ityyajpa y juutypɨk yooxayajpa. Jaʼyan̈ tɨwɨtam y yoomtɨwɨtam ityogoyayyajpa idyɨk wiʼkkuy y tun̈gak tyidyin̈kej. Jempɨk iwatyaj jeempɨk ikwiñkejay juʼtspɨy ityoyyajpa ityɨwɨtam (Tito 3:14).

16. ¿Juutypɨk tanakwiñkejtaʼmpa iga tantoytyaʼmpa jeʼm tantɨwɨtam? (Aʼmɨtyim jeʼm imagen).

16 Jempɨk tan̈kejaytyaʼmpa: Iga tantoyyajpa tantɨwɨtam juchixkej tanyooxpaʼtyajpa. Juuty ity guerras o nasneʼ tuum desastre natural jaʼyan̈yaj iyooxpaʼtneyaj jeʼm tɨwɨtam espiritualmente y ichiʼiñeyaj tyityam ityogoyayyaj. En Ucrania iga tsaam ity guerra, tuum yoomtɨwɨ iga put de jemɨk nɨm: «Anaʼmneʼ juutypɨk Jehová ajɨɨxian̈chiʼiñetaʼm y juutypɨk ayooxpaʼtnetaʼm ikuyukmɨ jeʼm tɨwɨtam. Tsaam agaʼman̈jaknetaʼm iga awɨpɨktson̈netamta y ayooxpaʼtnetamta jemɨk Ucrania, Hungría y sɨɨ en Alemania». Jesɨk tanyooxpaʼttaʼmpa y tan̈kuixtyaʼmpa tantɨwɨtam, sɨʼ tan̈waganayooxataʼm Jehová (Prov. 19:17; 2 Cor. 1:​3, 4).

Tuum an̈komɨʼɨyi sɨʼ iwɨpɨktson̈ tuum familia iga ichakneyaj ityɨk. Y dyaʼ waatyi tyidyin̈kej ininuʼkyaj.

Jeʼm tɨwɨtam jempɨk ichakneyaj ityɨk ixunyajpa iga tanyooxpaʼtyajiñ. (Aʼmɨ jeʼm párrafo 16).


17. ¿Tyiʼiga nasuntaap iga dende sɨɨ tanatoytyamtaiñ y tanayooxpaʼttamtaiñ juʼuts nunta tɨɨwɨ?

17 Jesɨk itypa jeʼm mɨjpɨk yaʼachaaji, nasuntaap iga majnam tanayooxpaʼttamtaiñ (Hab. 3:​16-18). Jeʼyukmɨ Jehová sɨʼ tan̈kejaytyaʼm iga tanatoytyamtaiñ y tanayooxpaʼttamtaiñ juʼuts nunta tɨɨwɨ. Yɨʼp tayooxpaʼttaʼmpa jesɨk ityum jeʼm mɨjpɨk yaʼachaaji.

¿TYI NASPA JEʼM TANNƗGƗYOʼOYIJOM?

18. ¿Juutypɨk tan̈watkiʼpstaʼmpa jeʼm cristianos iga putyaj de Jerusalén?

18 Jeʼm cristianos iga kupɨgoyyaj nɨkyaj juuty nɨʼmayyajta, jeʼyukmɨ nakɨakputyajta jesɨgam Jerusalén aktogoytya. Ichakyaj jeʼm ityɨkyaj, pero Jehová juchixkej iyooxpaʼtyaj. ¿Juutypɨk wɨap tan̈watkiʼpstaʼm? Dyaʼ tanjoodon̈tam jempɨk tannaskataʼmpa tannɨgɨyoʼoyijom. Pero juʼutstyim jeʼeyaj, Jesús tajɨɨxian̈chiʼiñetaʼmtyim tyi wɨɨ iga tan̈wattaʼmiñ iga tanawɨtsaknetamtaiñ (Luc. 12:40). Tayooxpaʼttaʼmpatyim jeʼm carta ijaywɨʼɨp Pablo. Jehová tajɨykaʼmayñetaʼmtyim iga ni keman tatsaktaʼmpa tan̈kutyum (Heb. 13:​5, 6). Jeʼyukmɨ seguido tanan̈joʼktaʼmiñ jeʼm tɨgan̈juj iga dyaʼ keman togoyba, iga jeʼ jeʼm Dios iAn̈jagoʼoyi. Jeem tampɨktson̈taʼmpa kumaykedoʼoyiyaj iga dyaʼ keman kuyajpa (Mat. 25:34).

¿TYISƗ IN̈KUTSON̈BA?

  • ¿Tyiʼiga dende sɨɨ tan̈kupɨktaʼmiñ iga Jehová ni keman tatsaktaʼmpa tan̈kutyum?

  • ¿Tyiʼiga nasuntaap iga takupɨgoytyaʼmiñ jesɨk itypa jeʼm mɨjpɨk yaʼachaaji?

  • ¿Tyiʼiga dende sɨɨ tanatoytyamtaiñ y tanayooxpaʼttamtaiñ juʼuts nunta tɨɨwɨ?

WAAÑI 157 ¡Itypa paz juchixkej!

a Yɨʼp nas jeʼm amtyɨy 67 uxan̈ okmɨ iga jeʼm cristianos putyajiñ de Judea y Jerusalén.

b Yɨkxpɨgam toyoʼoyi nakwiñkejayyajtaap jeʼm familia. Yɨʼɨm Pablo sɨʼ idyɨk iñɨm iga jeexpɨktyim toyoʼoyi tanakwiñkejaytyaʼmiñ jeʼm tantɨwɨtam.

    Publicaciones en Popoluca de la Sierra (2017-2025)
    Cerrar sesión
    Iniciar sesión
    • Popoluca de la Sierra
    • Compartir
    • Configuración
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Condiciones de uso
    • Política de privacidad
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Iniciar sesión
    Compartir