UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET Watchtower
Watchtower
UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET
quiché
'
  • '
  • ä
  • Ä
  • BIBLIA
  • E WUJ
  • E RIQB'AL IB'
  • w19 julio e uxaq 25-29
  • Jehová inutewchim más na chuwach ri nuchomam

K'o ta video che wajun kʼutunem ri'.

Chakuyu' qamak, ri video ktziji' taj.

  • Jehová inutewchim más na chuwach ri nuchomam
  • Ri Chajinel, Kutzijoj ri Uqʼatbʼal tzij ri Jehová (Re etaʼmanik) 2019
  • Subtítulo
  • K'utunem che kjunamatajik
  • RI XINBʼANO RECH KUBʼAN TA CHI KEBʼ NUKʼUʼX XUQUJEʼ KINXIBʼIJ TA CHI WIBʼ
  • XWETAʼMAJ JUN JASTAQ NIM UBʼANIK PA GALAAD
  • JUN UTZALAJ LUGAR JACHIʼ KETIJOX WI RI MISIONEROS
  • ARE CHIʼ XINPATANIN PA KENIA
  • XQARIQ E TEWCHIBʼAL PA ETIOPÍA
  • JEHOVÁ XUBʼANO CHE XKʼIYIK
  • Ri mayibʼal taq jastaq uyaʼom ri Jehová chqe y ri qetaʼmam chrij
    Ri Chajinel, Kutzijoj ri Uqʼatbʼal tzij ri Jehová (re etaʼmanik) 2023
  • Kʼi qetaʼmam chrij ri Jehová pa ronojel ri qakʼaslemal
    Ri Chajinel, Kutzijoj ri Uqʼatbʼal tzij ri Jehová (re etaʼmanik) 2025
Ri Chajinel, Kutzijoj ri Uqʼatbʼal tzij ri Jehová (Re etaʼmanik) 2019
w19 julio e uxaq 25-29
Manfred xuqujeʼ Gail Tonak pa ri qʼij che xekʼuleʼik

KIKʼASLEMAL RI E WINAQ

Jehová inutewchim más na chuwach ri nuchomam

Xtzijox rumal Manfred Tonak

XWAJ che jun qʼij kinux na precursor, are kʼu amaqʼel xubʼan kebʼ nukʼuʼx we qastzij sibʼalaj utz ri precursorado. Sibʼalaj utz kwil ri nuchak pa Alemania. In kintaqow bʼi jastaq che ktijowik pa taq ri e tinamit re África, junam rukʼ ri e tinamit Dar es Salam, Elisabethville xuqujeʼ Asmara. Xinchomaj taj che kopan jun qʼij kinpatanij ri Jehová pa tiempo completo pa ri e lugares riʼ xuqujeʼ pa e nikʼaj chik re África.

Are chiʼ ubʼanom ta chi kebʼ nukʼuʼx xinmaj ri precursorado, xjaqataj jun bʼe chnuwach rech jun kʼaslemal che más utz na chuwach ri xweyej (Efes. 3:20). ¿Jas xkʼulmatajik? Kinmaj ubʼixik ri nukʼaslemal.

Xinalax pa 1939 pa Berlín (Alemania), are chiʼ kʼateʼ kebʼ oxibʼ ikʼ umajim ri Segunda Guerra Mundial. Chukʼisbʼal ri chʼoj, pa 1945, xkʼaq kʼi bombas pa ri tinamit re Berlín. Are chi tajin kkʼulmataj wariʼ, jujun taq bombas xeqaj naqaj che ri qachoch, are kʼu ri nufamilia xuqujeʼ in xojkunik xojopan pa jun kʼolbʼal che kriqitaj ta rumal ri bombas. Rech qas kʼo ta kʼax kqariqo, xojbʼe pa Erfurt, jachiʼ xalax wi ri nunan.

Manfred Tonak kukʼ ri e utat unan xuqujeʼ ri ranabʼ pa Alemania (naqaj che ri junabʼ 1950)

Kukʼ ri nutat nunan xuqujeʼ ri wanabʼ pa Alemania (naqaj che ri junabʼ 1950).

Ri nunan sibʼalaj xutzukuj ri qastzij. Xusikʼij uwach kiwuj e filósofos xuqujeʼ xunikʼoj ri kibʼantajik kʼi kojonem, are kʼu kʼo ta jun jastaq che utz xrilo. Chunaqaj 1948, e kebʼ testigos rech Jehová xojkisolij. Ri nunan xerokisaj pa ja xuqujeʼ xubʼan kʼi preguntas chke. Majaʼ kqʼax jun hora, xubʼij chqe rukʼ ri wanabʼ: «Xinriq ri qastzij». Kʼi ta qʼij qʼaxinaq, ri nunan, ri wanabʼ xuqujeʼ in xqamaj bʼenam pa ri e riqbʼal ibʼ pa Erfurt.

Pa 1950, xojtzalij bʼi pa Berlín xuqujeʼ xqamaj bʼenam pa ri congregación Berlín-Kreuzberg. Are chiʼ xojbʼe pa jun chi lugar re ri tinamit, xojbʼe pa ri congregación Berlín-Tempelhof. Qʼaxinaq chi ri tiempo, ri nunan xubʼan uqasanjaʼ. Are kʼu, in ubʼanom kebʼ nukʼuʼx. ¿Jasche?

RI XINBʼANO RECH KUBʼAN TA CHI KEBʼ NUKʼUʼX XUQUJEʼ KINXIBʼIJ TA CHI WIBʼ

Xinbʼan ta kʼi jastaq che upatanixik ri Jehová rumal che sibʼalaj kinxibʼij wibʼ kinchʼawik. Pa neʼ xinbʼe che utzijoxik ri utzij ri Dios, pa kebʼ junabʼ xinchʼaw ta rukʼ nijun winaq. Ronojel xkʼextajik are chiʼ xinkanaj jun tiempo kukʼ ri e qachalal che kikʼutum kowil kʼuxaj xuqujeʼ sukʼilal che ri Jehová. E jujun e petinaq pa ri campos re concentración nazis o pa cárceles re Alemania oriental. E nikʼaj chik xkiya ri kikʼaslemal pa kʼax rumal che xkiqʼaxej bʼi wuj pa Alemania oriental. Xuya nuchuqʼabʼ ri kikʼutbʼal. Xinchomaj che, we e areʼ xkiya pa kʼax ri kikʼaslemal kumal ri qachalal xuqujeʼ rumal ri Jehová, rajawaxik kinkoj nuchuqʼabʼ rech kkʼojiʼ ukowil nukʼuʼx.

Are chiʼ xinya tobʼanik che utzijoxik utzij ri Dios pa ri campaña especial pa 1955 xinutoʼ rech kinxibʼij ta chi más wibʼ. Jun carta che tzʼibʼatal pa ri wuj Informador,a ri qachalal Nathan Knorr xuya ubʼixik che are jun chke ri campañas más nim ubʼanik che xubʼan ri utinamit ri Dios. Xubʼij, we konojel ri publicadores ketobʼan che wajun chak riʼ, «kux riʼ jun chke ri ikʼ más utz che kqakoj che utzijoxik ri utzij ri Dios che qabʼanom kʼa pa ri qʼij kimik». Are laʼ ri xkʼulmatajik. Kʼi ta tiempo qʼaxinaq, xinjach ri nukʼaslemal che ri Jehová tekʼuriʼ xinbʼan nuqasanjaʼ pa 1956 junam rukʼ ri nutat xuqujeʼ ri wanabʼ. Are kʼu, nim ta tiempo qʼaxinaq xinchaʼ chi jun jastaq nim ubʼanik pa ri nukʼaslemal.

Pa kʼi junabʼ, nuchomam che ri más utz kinbʼan pa ri nukʼaslemal are kinux precursor. Are kʼu xinchomaj che kʼateʼ kinbʼano. Nabʼe xinbʼe pa ri tijobʼal pa Berlín rech kinchakun pa nimaʼq taq kʼayij rech kinloqʼo xuqujeʼ kinkʼayij chi bʼi ri jastaq pa nikʼaj chi tinamit. Tekʼuriʼ, xinchomaj che kinchakun na jun tiempo rech kwetaʼmaj más chrij ri chak. Rumal laʼ pa 1961 xinmaj chak pa Hamburgo, ri nimalaj tinamit che kʼo chuchiʼ ri mar re Alemania jachiʼ keʼopan wi ri nimaʼq taq barcos. Rumal che kinkoj más nuchuqʼabʼ pa ri nuchak, xinchomaj che kʼateʼ kinbʼan chi ri servicio re tiempo completo. ¿Jas xinbʼano?

Kinmaltyoxij che ri Jehová che xukoj e qachalal che kʼo nim kiloqʼoqʼebʼal che nutoʼik rech kinchʼobʼo che upatanexik ri Dios are más nim ubʼanik. E kʼi chke ri e wachiʼl xeʼux precursores rumal laʼ xkiya jun utzalaj kʼutbʼal chnuwach. Xuqujeʼ, ri qachalal Erich Mundt, che xkanaj ojer pa jun campo re concentración, xuya nuchuqʼabʼ rech kinkubʼsaj nukʼuʼx chrij ri Jehová. Xubʼij chwe, che pa ri campo, ri qachalal che xkikubʼsaj kikʼuʼx chbʼil kibʼ xqaj uchuqʼabʼ ri kikojonik. Are kʼu, ri xkikubʼsaj kikʼuʼx chrij ri Jehová xekunik xeʼux sukʼ xuqujeʼ xkiya jun nimalaj tobʼanik pa ri congregación.

Manfred Tonak pa 1963

Are chiʼ xinmaj ri precursorado (1963)

Jun chi jastaq, ri qachalal Martin Poetzinger, che xux jun chke ri Jupuq Ajkʼamal bʼe cho ronojel ri uwach Ulew, amaqʼel xuya kichuqʼabʼ ri e qachalal xuqujeʼ xubʼij chke: «Ri qechbʼal más nim ubʼanik are ri kowil kʼuʼx». Xinchoman chrij ri e tzij riʼ, xinya kan ri nuchak xuqujeʼ xinmaj ri precursorado pa junio 1963. Are ri más nim ubʼanik che xinchaʼ pa ri nukʼaslemal. Are chiʼ qʼaxinaq chi kebʼ ikʼ, chiʼ majaʼ kinmaj utzukuxik nuchak, xyaʼ ri precursorado especial chwe. Xuqujeʼ, are chiʼ qʼaxinaq chi ri junabʼ xinsikʼix pa ri clase 44 re ri Escuela de Galaad. Jehová xuya más chwe chuwach ri nuchomam.

XWETAʼMAJ JUN JASTAQ NIM UBʼANIK PA GALAAD

Jun chke ri jastaq más nim ubʼanik che xwetaʼmaj kukʼ ri e qachalal Nathan Knorr xuqujeʼ Lyman Swingle are che kqakoj qachuqʼabʼ rech utz kel ri qachak, xkibʼij chqe che chanim taj kiya kan ri ichak pa neʼ kʼo kʼax kqariqo. Ri qachalal Knorr xubʼij chqe: «¿Jas chrij kixchoman wi? ¿La are ri tzʼilol, ri e chikop xuqujeʼ ri mebʼaʼil? ¿O are kiwil ri e cheʼ, ri e kotzʼiʼj xuqujeʼ ri kikotemal kkinaʼ ri winaq? Chiwetaʼmaj kiloqʼoqʼexik ri e winaq». Jun qʼij, are chi ri qachalal Swingle tajin kubʼij chqe ri rumal che jujun qachalal chanim kkiya kan ri kichak, xutanabʼa na jubʼiqʼ ri uchʼabʼal rech xoqʼ taj. Wariʼ xopan pa wanimaʼ, xinchomaj che kinkoj nuchuqʼabʼ rech amaqʼel kinbʼan ri kqaj chuwach ri Cristo xuqujeʼ ri e sukʼ taq rachalal (Mat. 25:40).

Manfred Tonak, Claude Lindsay xuqujeʼ Heinrich Dehnbostel are chiʼ e misioneros pa Lubumbashi (Congo), pa 1967

In, Claude xuqujeʼ Heinrich, are chiʼ oj misioneros pa Lubumbashi (República del Congo, 1967).

Are chiʼ xyaʼ ri qasignaciones, oxibʼ betelitas xkitaʼ chqe jachiʼ kojbʼe wi. Konojel xkibʼij utz taq tzij, kʼa chiʼ in xinbʼij che kinbʼe pa ri República del Congo. Xechʼaw ta chik xaq xiw xkibʼij: «Pa Congo. Are bʼaʼ ri Jehová katrachilaj bʼik». Pa taq ri qʼij riʼ, kʼi kechʼaw chrij ri chʼoj, kamisanik xuqujeʼ ri kkibʼan ri ajchʼojabʼ pa ri tinamit riʼ. Are kʼu xinchoman chrij ri e kʼutunem che xwetaʼmaj. Are chiʼ qʼaxinaq chi jubʼiqʼ tiempo che xqabʼan graduar qibʼ, pa septiembre 1967, xojbʼe junam kukʼ ri e wachiʼl Heinrich Dehnbostel xuqujeʼ Claude Lindsay pa ri capital re ri tinamit, Kinsasa.

JUN UTZALAJ LUGAR JACHIʼ KETIJOX WI RI MISIONEROS

Are chiʼ oj kʼo chi pa Kinsasa, xqetaʼmaj ri chʼabʼal francés pa oxibʼ ikʼ. Tekʼuriʼ, xojbʼe pa ri sur re ri tinamit, xojopan pa Lubumbashi (nabʼe kanoq kbʼix Elisabethville che), chunaqaj ri frontera rukʼ Zambia. Xojkʼojiʼ pa jun ja ke misioneros pa ri tinamit.

Rumal che qas ta tzijom ri utzij ri Dios pa ri tinamit re Lubumbashi, sibʼalaj kuya kikotemal chqe che oj nabʼe kqakʼam bʼi ri qastzij chke ri e winaq re ri tinamit. Kʼateʼ qʼaxinaq kebʼ oxibʼ tiempo, sibʼalaj e kʼi winaq kkaj jun etaʼmanik re ri Biblia che kojkun ta chik kqaya chke. Xuqujeʼ xqatzijoj ri utzij ri Dios chke e achijabʼ re ri qʼatbʼal tzij xuqujeʼ chke ri policía. E kʼi chke nim xkil wi ri Biblia xuqujeʼ ri utzijoxik ri utzij ri Dios. Rumal che ri kichʼabʼal ri e winaq are ri suajili, Claude Lindsay xuqujeʼ in xqetaʼmaj wajun chʼabʼal riʼ. Tekʼuriʼ, xojtaq bʼi pa jun congregación re ri chʼabʼal suajili.

Sibʼalaj utz ri xqakʼulmaj, are kʼu xuqujeʼ xqaqʼaxej jujun kʼax. Kʼi mul xqachʼij ronojel ri e molom tzij che xkibʼij ri e qʼabʼarelabʼ taq ajchʼojabʼ che kukʼam kiqʼaqʼ o ri e policías che sibʼalaj e kʼaʼn. Kʼo jun qʼij, jun jupuq policías kukʼam bʼi kiqʼaqʼ xeʼok bʼi pa jun riqbʼal ibʼ che tajin kqabʼan pa ri ja misional xuqujeʼ xojkikʼam bʼi pa ri ja kech ri policías. Chilaʼ xojkitʼuyubʼa pa ri ulew kʼa xuriq na weneʼ a las diez de la noche tekʼuriʼ xojkitzoqopij bʼik.

Pa 1969, xyaʼ ri eqelen chwe rech kinux solinel. Pa ri circuito xwetaʼmaj ri kʼo pa ri kʼicheʼlaj re África, xuqujeʼ xinbʼan nim bʼinem pa ri e bʼe che sibʼalaj kʼo wi qʼayes xuqujeʼ kachʼ ulew. Ri xinkʼulmaj pa jun alaj tinamit, jun tʼuqʼ akʼ rukʼ ri e alaj taq ral kewar chuxeʼ ri nuchʼat. Ksachan ta chwe ri kubʼan ri akʼ che sibʼalaj kqarqat aqʼabʼil chiʼ ksaqarik. Are kʼu, rukʼ loqʼoqʼebʼal knaʼtaj chwe ri e chaqʼabʼ are chiʼ kojtʼuyiʼ kukʼ ri e qachalal chrij ri qʼaqʼ rech kojtzijon chrij ri e qastzij re ri Biblia.

Jun chke ri jastaq che más kʼax are ri kbʼan che kichʼabʼexik ri e qastzij taj qachalal che kkiya kitobʼanik che ri Kitawala.b Jujun chke ri e winaq riʼ xeʼok pa ri congregaciones xuqujeʼ xyaʼ eqelen chke. E kʼi chke ri e winaq che e junam rukʼ xaqʼoʼl xekun ta che kisubʼik ri e sukʼ qachalal (Jud. 12). Qʼaxinaq chi ri qʼij, Jehová xeʼujosqʼij ri congregaciones xuqujeʼ xukowirisaj ri kikojonik ri ketobʼan che ukʼiysaxik ri nimalaj chak.

Pa 1971, xintaq bʼi pa ri sucursal re Kinsasa. Chilaʼ, kʼi chak xinbʼano, junam rukʼ rilik ri correspondencia, ri kbʼan che utaʼik ri e qawuj xuqujeʼ ri kbʼan pa ri Departamento re Servicio. Pa Betel, xwetaʼmaj ri kbʼan che ubʼanik pa cholaj ri chak pa jun nim tinamit che mebʼaʼ. Jujun mul, ri correo che ktaq lo pa jun chi tinamit kbʼeyetaj e kʼi ikʼ rech kopan pa ri congregaciones. Kqasax kan pa jun alaj avión tekʼuriʼ kkʼam chi bʼi pa jujun barcos che kekanaj kan pa ri e qʼayes ubʼiʼ jacinto che e kʼo pa uwiʼ ri joron. Are kʼu kbʼan ri chak pa neʼ e kʼo jalajoj taq kʼax.

Sibʼalaj xinmay ri kkibʼan che usukʼumaxik ri e nimaʼq riqbʼal ibʼ rukʼ ta nim pwaq. Kkisukʼumaj ri plataforma pa uwiʼ ri ulew che kimulim ri termitas, kkikoj e nimaʼq uxaq qʼayes ubʼiʼ pasto elefante che ri uwach taq ja xuqujeʼ kkibʼotzʼ ri e uxaq taq we qʼayes riʼ rech kkibʼan kitem che. Rukʼ bambú kkibʼan ri e raqan ja xuqujeʼ rukʼ ri xikʼaʼy kkibʼan ri uwiʼ ja xuqujeʼ ri mesas. Rumal che kʼo ta kiklawux, kkikoj ri e rij cheʼ. Sibʼalaj xinmay ri kkibʼan ri qachalal che ri e jastaq rukʼ kinojibʼal xuqujeʼ ri utz kibʼantajik pa neʼ kʼo kʼax. Sibʼalaj xnimar ri nuloqʼoqʼebʼal chke. Rumal laʼ sibʼalaj xeʼinbʼisoj are chiʼ xinbʼe chi pa jun asignación.

ARE CHIʼ XINPATANIN PA KENIA

Pa 1974, xinqʼaxex pa ri sucursal re Nairobi (Kenia). Kʼo kʼi chak kbʼan chilaʼ, rumal che ri sucursal are kilow ri utzijoxik ri utzij ri Dios pa lajuj tinamit che e kʼo naqaj, jujun chke ri tinamit riʼ qʼatem uwach ri qachak che ri Dios. Kʼi mul kintaq bʼi che usolixik we e tinamit riʼ, más na pa Etiopía. Chilaʼ, e kʼi qachalal xetereneʼx rukʼ itzelal xuqujeʼ kichʼijom nimalaj kʼax. E kʼi xechʼayik xuqujeʼ xeʼokisax pa cárcel; e jujun xekamisaxik. Are kʼu xeʼux sukʼ rumal che kʼo jun utz kachilanik rukʼ ri Jehová xuqujeʼ chkixoʼl e areʼ.

Pa 1980, xkʼulmataj jun utzalaj jastaq pa ri nukʼaslemal: xinkʼuliʼ rukʼ Gail Matheson, re Canadá. Xqariq qibʼ pa ri clase re Galaad xuqujeʼ xqachʼabʼej rukʼ carta. Areʼ are misionera pa Bolivia. Qʼaxinaq chi doce junabʼ xqariq qibʼ pa Nueva York, tekʼuriʼ qʼaxinaq chi jubʼiqʼ tiempo xojkʼuliʼ pa Kenia. Sibʼalaj kinmaltyoxij che ri Gail che amaqʼel kril ri jastaq junam rukʼ ri Jehová xuqujeʼ che kkikot rukʼ ri kʼo rukʼ. Areʼ uxnaq ri sukʼalaj toʼl wech xuqujeʼ ri loqʼalaj wachiʼl.

Pa 1986, xinpatanin che solinel xuqujeʼ in Comité re ri Sucursal. Rukʼ Gail xqasolij congregaciones re kʼi tinamit che kril ri sucursal re Kenia.

Manfred Tonak tajin kuya jun chʼabʼal pa jun nim riqbʼal ibʼ pa Asmara (Eritrea), pa 1992

Tajin kinya jun chʼabʼal re ri nim riqbʼal ibʼ pa Asmara (1992).

Ksach ta chwe ri xqabʼan pa 1992 are chiʼ xqasukʼumaj ri jastaq re ri nim riqbʼal ibʼ re Asmara (Eritrea), are chiʼ majaʼ kqʼatex uwach ri qachak. Bʼisobʼal, xaq xiw xqariq jun kachoch chikop che sibʼalaj tzʼil ri upam. Are kʼu chiʼ xopan ri qʼij re ri nim riqbʼal ibʼ sibʼalaj xinmay ri xkibʼan ri qachalal che ri lugar, che are jun utzalaj lugar che kojkunik kqaya wi uqʼij ri Jehová. E kʼi familias xkikʼam lo jeʼlalaj atzʼyaq rech kkoj pa ri lugar che uchʼuqik ri utz ta kkaʼyik. Xqokʼowisaj jun utzalaj nim riqbʼal ibʼ rukʼ kikotemal, xeʼopan 1.279 winaq.

Are chiʼ xqasolij ri congregaciones, xojkanaj pa jalajoj taq lugares, wariʼ xuya jalajoj taq kʼax. Jujun mul xojkʼojiʼ pa jun nimalaj ja chuchiʼ ri mar nikʼaj chi mul xojkanaj kan pa jun kabʼal re lámina pa jun lugar jachiʼ e kʼo wi ri ajchakibʼ xuqujeʼ pa más che 100 metros (300 pies) kʼo wi ri baños. Are kʼu, apachiʼ taneʼ ri kojpatanin wi, ri más knaʼtaj chqe are ri qʼij che sibʼalaj latzʼ qawach che utzijoxik ri utzij ri Dios kukʼ ri precursores xuqujeʼ publicadores. Are chiʼ xkʼex ri qasignación, xeqaya kan ri loqʼalaj taq qachiʼl che sibʼalaj xeqabʼisoj.

XQARIQ E TEWCHIBʼAL PA ETIOPÍA

Pa ri e junabʼ 1987 kopan 1992, xyaʼ bʼe che ri qachak pa kʼi chke ri tinamit che kril ri sucursal re Kenia. Rumal laʼ xebʼan oficinas xuqujeʼ sucursales pa ri tinamit. Pa 1993, xojtaq bʼi pa ri oficina re Adís Abeba (Etiopía). Pa wajun tinamit riʼ, pa kʼi taq junabʼ chkʼuyal o chawal xbʼan ri qachak, are kʼu kimik yaʼom chi bʼe che.

Manfred xuqujeʼ Gail Tonak pa Etiopía, pa 1996

Pa jun zona rural re Etiopía are chiʼ in solinel re distrito (1996).

Jehová utewchim ri utzijoxik ri utzalaj taq tzij pa Etiopía. Kʼi chke ri e qachalal kimajim ri precursorado. Xumaj lo pa ri 2012, ronojel taq junabʼ, más che ri 20% re konojel ri publicadores xeʼux precursores regulares. Xuqujeʼ, ri tijobʼal teocráticas kiyaʼom ri tijonik che kajwatajik, xuqujeʼ e bʼanom más che ciento veinte Ja rech Ajawbʼal. Pa ri junabʼ 2004, ri familia Betel xqʼax pa jun kʼakʼ ja. Pa ri lugar riʼ, kʼo jun Ja rech nim riqbʼal ibʼ che xuqujeʼ uyaʼom utzilal chke konojel ri e qachalal.

Chiʼ xeqʼax ri e junabʼ, Gail xuqujeʼ in qabʼanom utz taq achilanik kukʼ ri e qachalal re Etiopía. Ri kiloqʼoqʼenik xuqujeʼ ri kutzilal xopan pa qanimaʼ. Sibʼalaj bʼisobʼal, majaʼ naj xojtaq bʼi pa ri sucursal re Europa central rumal che xojyawajik. Chilaʼ kojchajix rukʼ loqʼoqʼenik, are kʼu sibʼalaj keqabʼisoj ri loqʼalaj taq qachalal re Etiopía.

JEHOVÁ XUBʼANO CHE XKʼIYIK

Qas qilom ronojel ri ubʼanom ri Jehová che ukʼiyisaxik ri chak uQʼatoj tzij (1 Cor. 3:6, 9). Jun kʼutbʼal, are chiʼ xintzijoj ri utzij ri Dios nabʼe mul chke ri e winaq re Ruanda pa ri cinturón de cobre re Congo, kʼo ta jun publicador pa Ruanda, are kʼu kimik e kʼo más che 30.000 qachalal. Pa 1967, pa ri República re Congo weneʼ e kʼo 6.000 publicadores, are kʼu kimik weneʼ e kʼo 230.000, xuqujeʼ pa ri 2018 xeʼopan más che 1.000.000 winaq pa ri Conmemoración. Pa konojel ri e tinamit che krilij ri sucursal re Kenia, ri kikʼiyal ri publicadores qʼaxinaq che 100.000.

Manfred xuqujeʼ Gail Tonak kimik

Qʼaxinaq chi más che cincuenta junabʼ, Jehová xeʼukoj e kʼi qachalal che nutoʼik rech kinmaj ri servicio re tiempo completo. Are kʼu kʼa tajin kinkoj na nuchuqʼabʼ rech kinxibʼij ta chi wibʼ, wetaʼmam ukubʼsaxik nukʼuʼx chrij ri Jehová. Ri xinkʼulmaj pa África uyaʼom tobʼanik chwe rech kkʼojiʼ nupaciencia xuqujeʼ kinkikot rukʼ ri kʼo wukʼ. Gail xuqujeʼ in nim keqil ri e qachalal che kkikʼut hospitalidad, ri kkibʼano pa neʼ kkiriq kʼax xuqujeʼ ri ukubʼsal kikʼuʼx chrij ri Jehová. Kinmaltyoxij rukʼ ronojel wanimaʼ che ri Jehová che ukʼutum ri nimalaj rutzilal chwe. Qastzij wi, Jehová inutewchim más na chuwach ri nuchomam (Sal. 37:4).

a Qʼaxinaq chi ri tiempo, xbʼix Ri Qachak che ri Dios che. Are ri xkʼex rukʼ ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos: Wuj re chak.

b Ri tzij Kitawala petinaq che jun jupuq tzij re ri chʼabʼal suajili che kraj kubʼij «taqanik, ukʼamik bʼe o uqʼatik tzij». Wajun jupuq winaq riʼ kkaj kkesaj kibʼ pa uqʼabʼ ri kqʼatow tzij pa kiwiʼ. Rukʼ ri e Kitawala kʼo ri kiwuj ri testigos rech Jehová, kkinikʼoj ri kʼo chupam xuqujeʼ kkijacho. Xuqujeʼ, kkikʼex ri e kʼutunem re ri Biblia are chiʼ kkikoj che ukʼutik ri kkichomaj chrij ri política, ri kinaqʼatisabʼal che e qastzij taj xuqujeʼ ri e kibʼantajik che ubʼanik ri e tzʼil mak.

    E wuj pa quiché (1993-2025)
    Uk'isik sesión
    Umajixik sesión
    • quiché
    • Chataqa b'ik
    • Ri qas utz kawilo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ri kta' chawe rech kakojo
    • Keta'max ta ri xatz'ib'aj
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Umajixik sesión
    Chataqa b'ik