UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET Watchtower
Watchtower
UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET
quiché
'
  • '
  • ä
  • Ä
  • BIBLIA
  • E WUJ
  • E RIQB'AL IB'
  • mwbr18 octubre e uxaq 1-8
  • Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos

K'o ta video che wajun kʼutunem ri'.

Chakuyu' qamak, ri video ktziji' taj.

  • Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos
  • Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos (2018)
  • Subtítulo
  • 1-7 RE OCTUBRE
  • 8-14 RE OCTUBRE
  • 15-21 RE OCTUBRE
  • 22-28 RE OCTUBRE
  • 29 RE OCTUBRE KOPAN 4 RE NOVIEMBRE
Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos (2018)
mwbr18 octubre e uxaq 1-8

Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos

1-7 RE OCTUBRE

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | JUAN 9, 10

«Jesús keʼuchajij ri e uchij»

(Juan 10:1-3) «Qastzij, qastzij kinbʼij chiwe: Ri jun ri man kok ta chupam ri rokibʼal ri kewar wi ri chij, xaneʼ pa jun chi wi ri kpaqiʼ wi, elaqʼom riʼ, xuqujeʼ chʼayanel elaqʼom. 2 Areʼ kʼut ri kok pa ri okibʼal, kajyuqʼ ri chij waʼ. 3 Ri chajinel kujaq ri okibʼal chuwach ri areʼ. Ri chij kkitaʼ ri uchʼabʼal. Ri areʼ keʼusikʼij ri uchij che ri kibʼiʼ, keresaj kʼu bʼik.

(Juan 10:11) In riʼ ri utzalaj ajyuqʼ. Ri utzalaj ajyuqʼ kuya ri ukʼaslemal rumal kech ri e uchij.

(Juan 10:14) In riʼ ri utzalaj ajyuqʼ. Kinchʼobʼ kʼu kiwach ri nuchij, ri e wech kkichʼobʼ nuwach,

nwtsty multimedia

Ri kewar wi

Ri kewar wi are jun koral jachiʼ ri ajyuqʼabʼ kkikʼol ri e chij are chiʼ kok ri chaqʼabʼ rech kechajix chkiwach ri elaqʼomabʼ xuqujeʼ ri kkaj kkibʼan kʼax chke. Ojer, ri kewar wi ri e chij are jun lugar che kʼo ta uwiʼ che jalajoj kinimal xuqujeʼ kibʼanik. Kʼi mul, are kbʼan che abʼaj xuqujeʼ xa jun uchiʼja kbʼanik (Nú 32:16; 1Sa 24:3; Sof 2:6). Juan xubʼij che keʼok pa ri lugar che chajim rumal jun achi (Jn 10:1, 3). We e kʼi kkikʼol kichij chilaʼ, ri achi kuchajij ri e kichij ri e ajyuqʼabʼ chaqʼabʼ. Are chi ksaqarik, ri achi kujaq ri uchiʼja chke ri e ajyuqʼabʼ. Ri e ajyuqʼabʼ kkisikʼij ri e kichij, ri e chij kkitaʼ ri uchʼabʼal ri ajyuqʼ tekʼuriʼ keteriʼ bʼi chrij (Jn 10:3-5). Jesús xujunamaj wajun kʼutbʼal riʼ rech xuqʼalajisaj ri kubʼan areʼ che kichajixik ri e rajtijoxelabʼ (Jn 10:7-14).

w11-S 15/5 pág. 7 párr. 5

Familias cristianas, chixkʼaskʼatoq

5 Chkixoʼl ri ajyuqʼabʼ xuqujeʼ ri e chij che kyaʼ ubʼixik pa ri kʼutbʼal kʼo jun achilanik che kʼo etaʼmanik xuqujeʼ kubʼsal kʼuʼx chupam. Ri ajyuqʼ qas retaʼm kiwach ri e uchij, ri e chij ketaʼm uwach ri ajyuqʼ xuqujeʼ kkikubʼsaj kikʼuʼx chrij; rumal laʼ ksach ta chke ri uchʼabʼal xuqujeʼ kkinimaj. Qastzij ri xubʼij ri Jesús: «Kinchʼobʼ kʼu kiwach ri nuchij, ri e wech kkichʼobʼ nuwach». Ri retaʼmabʼal chrij ri congregación xa ta jubʼiqʼ. Qastzij wi, ri verbo griego «etaʼmanik» kraj kubʼij che «qas retaʼm uwach xuqujeʼ retaʼm ronojel chrij». Ri Utzalaj Ajtij retaʼm ronojel chkij ri e uchij pa kijujunal: ri kajwataj chke, ri kibʼantajik xuqujeʼ ri kekun ta che ubʼanik. Kʼo ta kqʼax chuwach. Ri e uchij qas ketaʼm uwach xuqujeʼ kkikubʼsaj kikʼuʼx chrij ri kubʼan che ukʼamik kibʼe.

(Juan 10:4, 5) Are taq e resam chi bʼik konojel ri e rech, knabʼej na chkiwach. Ri chij keteriʼ chrij, rumal rech chi ketaʼm ri uchʼabʼal. 5 Man kʼu keteriʼ ta chrij ri jun chiwi ri man kkichʼobʼ ta uwach, xaneʼ keʼanimaj chuwach. Man ketaʼm ta kʼu ri kichʼabʼal ri e juleʼ chi wi».

cf-S pág. 124 párr. 17

«Konojel we jastaq riʼ xeʼutzijoj ri Jesús pa taq kʼambʼal noʼj»

17 George A. Smith xuya ubʼixik ri kuchomaj pa ri wuj Geografía histórica de la Tierra Santa: «Jujun taq mul are kojuxlan paqʼij rukʼ ri e kʼwaʼ kech ri e judíos, jawiʼ keʼopan e oxibʼ o e kajibʼ ajyuqʼabʼ rukʼ ri e kichij. Ri e chij kkiyujaʼj kibʼ, xojchoman chrij jas kkibʼan ri ajyuqʼabʼ rech kekimulij chi jumul ri e kichij. Are kʼu chiʼ ri e chij kitijom chi kijoron xuqujeʼ e uxlanaq chik, ri ajyuqʼabʼ pa kijujunal kebʼe pa jalajoj taq bʼe re ri lugar, xuqujeʼ pa kijujunal kkisikʼij ri e kichij, ri e chij kkito tekʼuriʼ pa kijujunal kebʼe rukʼ ri kajyuqʼ, xuqujeʼ ri e chij kebʼe pa cholajil». Qastzij, Jesús xukoj ri jun utzalaj kʼutbʼal riʼ rech kukʼut chqawach che we kqanimaj xuqujeʼ qetaʼm ri utaqanik, kojkun riʼ kojkʼojiʼ chuxeʼ ri utaqanik ri «Utzalaj Ajyuqʼ».

(Juan 10:16) E kʼo chi kʼu nikʼaj nuchij, ri man e rech ta we warabʼal riʼ. E are kʼu riʼ xuqujeʼ rajawaxik kkʼam na uloq. Kkitatabʼej na ri nuchʼabʼal. Kkʼojiʼ na xa jumulaj chij, xuqujeʼ xa jun ajyuqʼ.

nwtsty nota re etaʼmanik rech Jn 10:16

kkʼam na uloq: O «kkʼam ubʼe». Waral kkoj ri verbo griego ágo, che kraj kubʼij «kkʼam na uloq», «knim bʼik» o «kkʼam ubʼe», kkoj rumal ri contexto. Pa ri ojer manuscrito griego naqaj che ri junabʼ 200 kkoj jun tzij che junam kubʼij rukʼ ri tzij griega (synágo) che kʼi taq mul kkoj «mulixik» che. Jesús, ri Utzalaj Ajyuqʼ, keʼumulij, kukʼam kibʼe, keʼuchajij xuqujeʼ kuya kiwa ri jupuq chij (o «alaj jupuq chij», junam che kubʼij Lu 13:32) xuqujeʼ ri e nikʼaj chi chij. Konojel keʼux na jun jupuq chij rukʼ jun kajyuqʼ. Rukʼ wajun kʼutbʼal riʼ kqʼalajin ri utz achilanik kʼo chkixoʼl ri rajtijoxelabʼ ri Jesús.

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(Juan 9:38) Ri achi xubʼij: «Kinkojonik, Wajaw». Xuqʼijilaj kʼut.

nwtsty nota re etaʼmanik rech Jn 9:38

Xuqʼijilaj kʼut: O «Xjupiʼ chuwach», «xqaj upalaj cho ri ulew» «xxukiʼ chuwach». Are chiʼ kkoj ri verbo griego proskynéo chiʼ tajin kchʼaw chrij jun dios o jun tyox, kkibʼij «qʼijilanik» che (Mt 4:10; Lu 4:8). Are kʼu pa wajun kʼutbʼal riʼ, ri achi che moy chik are chi xalaxik xuqʼijilaj ri Jesús rumal che retaʼm che ri areʼ are utaqoʼn ri Dios. Ri achi xuchomaj taj che Jesús are Dios o jun tyox, xaneʼ xuchomaj che are «Rijaʼl Winaq», ri Mesías che kʼo utaqanik Dios pa uqʼabʼ (Jn 9:35). Are chiʼ xxukiʼ chuwach ri Jesús, junam xubʼan kukʼ e winaq che kyaʼ ubʼixik pa ri Biblia, che xexukiʼ chkiwach e ajqʼaxal taq tzij, ajawinelabʼ xuqujeʼ e nikʼaj chik rajpatanelabʼ ri Dios (1Sa 25:23, 24; 2Sa 14:4-7; 1Re 1:16; 2Re 4:36, 37). Kʼi mul, ri e winaq che xkiqʼijilaj ri Jesús xkibʼano rech kkikʼutu che kkimaltyoxij jun qʼalajisanik che petinaq rukʼ ri Dios o rumal che ketaʼm che kʼo ri utobʼanik ri Dios rukʼ.

(Juan 10:22) Chiʼ kʼut kokʼowisax ri nimaqʼij pa Jerusalén che unaʼtaxik ri uyakik ri rachoch Dios. Pa ri qʼij re ri tew kʼu riʼ.

nwtsty nota re etaʼmanik rech Jn 10:22

unaʼtaxik ri uyakik ri rachoch Dios: Ri ubʼiʼ wajun nimaqʼij riʼ pa hebreo are Janucá (janukkáh), che kraj kubʼij «nimaqʼij re ri ja» o «ujachik ri ja». Wajun nimaqʼij riʼ kunaʼtasaj ri kʼakʼ ujachik ri loqʼalaj ja re Jerusalén, che xbʼan pa ri junabʼ 165 nabʼe chuwach ri e qaqʼij. Kumaj bʼi pa ri 25 re ri ikʼ kislev, pa unikʼaj diciembre (chawilaʼ sgdls, sección 19), kuchʼij wajxaqibʼ qʼij. Ri ajawinel sirio Antíoco IV Epífanes xukʼut ri itzelal kunaʼ chrij ri Jehová, ri kiDios ri e judíos, rech kyaʼ ta chi uqʼij ri loqʼalaj ja. Xubʼan jun altar pa uwiʼ ri nimalaj altar jachiʼ kyaʼ wi ronojel taq qʼij ri ofrendas quemadas. Ri 25 re kislev re ri junabʼ 168 nabʼe chuwach ri qaqʼij, xuya e aq chuwach ri altar xuqujeʼ xubʼij che kbʼan uwaʼl ik che ri tiʼj. Tekʼuriʼ xuchiychaʼ ri uwaʼl ik cho ronojel ri loqʼalaj rachoch ri Jehová rech kyaʼ ta chi uqʼij. Xuporoj ri uchiʼja ri loqʼalaj ja, xuwulij ri kikʼolbʼal ri e kojol tabʼal toqʼobʼ xuqujeʼ xukʼam bʼi ri altar re qʼan pwaq, ri mexa ri kyaʼ wi ri kaxlanwa che tasom che ri Dios xuqujeʼ ri candelabro re qʼan pwaq. Tekʼuriʼ, xujach ri rachoch ri Jehová che Zeus, jun qastzij ta dios re Olimpo. Qʼaxinaq chi kebʼ junabʼ, Judas Macabeo xuchʼak ri tinamit xuqujeʼ xuya ri taqanik che kchʼajchʼobʼisax ri loqʼalaj ja. Ri 25 re kislev re ri junabʼ 165, qʼaxinaq chi oxibʼ junabʼ che Antíoco xuya ri tzʼilalaj tabʼal toqʼobʼ pa uwiʼ ri altar re Zeus, ri loqʼalaj ja jumul chik xjach chi che ri Jehová, jumul chik xtzujux chi ronojel qʼij ofrendas quemadas. Ri Biblia kubʼij taj che Jehová xutoʼ ri Judas Macabeo rech kchʼakanik o che xubʼij che, che kusukʼumaj ri loqʼalaj ja. Are kʼu, Jehová e ukojom achijabʼ re nikʼaj chik tinamit, junam rukʼ Ciro re Persia, rech kbʼan ri urayibʼal che kʼo ubʼanik rukʼ ri qastzij qʼijilanik (Isa 45:1). Rumal laʼ, kuya kqachomaj che weneʼ Jehová xukoj jun winaq re ri utinamit rech kbʼan ri urayibʼal. Ri Escrituras kkikʼutu che rajawaxik che kʼo ri loqʼalaj ja xuqujeʼ che tajin kubʼan ri uchak rech ktzʼaqat ri bʼim kan chrij ri Mesías, ri uchak cho ri uwach Ulew xuqujeʼ ri kʼax kuriq na. Xuqujeʼ, ri tabʼal toqʼobʼ kkibʼan ri levitas rajawaxik kyaʼ na kʼa chi ri Mesías kuya ri nimalaj tojbʼal mak: ri ukʼaslemal rumal ke ri winaq (Da 9:27; Jn 2:17; Heb 9:11-14). Cristo xubʼij ta chke ri e rajtijoxelabʼ che kkinaʼtasaj ri nimaqʼij re ri Dedicación (Col 2:16, 17). Are kʼu, kʼo ta jachiʼ kubʼij wi che Jesús o ri e rajtijoxelabʼ kkibʼij che utz ta kbʼanik.

8-14 RE OCTUBRE

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | JUAN 11, 12

«Chqesaj uwach ri Jesús che kutoqʼobʼisaj wachaj»

(Juan 11:23-26) Ri Jesús xubʼij che: «kkʼastaj na ri axibʼal». 24 Ri Marta xubʼij che: «In wetaʼm chi kkʼastaj na pa ri kʼastajibʼal pa ri kʼisbʼal qʼij». 25 Ri Jesús xubʼij che: «In riʼ ri kʼastajibʼal xuqujeʼ ri kʼaslemal. Jachin ri kkojon chwe in, puneʼ kkamik, kkʼasiʼ na. 26 Konojel ri e kʼaslik, ri kekojon chwe in, man kekam ta chbʼe qʼij saq. ¿La kakoj waʼ?».

nwtsty notas re etaʼmanik rech Jn 11:24, 25

wetaʼm chi kkʼastaj na: Marta xuchomaj che Jesús are tajin kchʼaw chrij ri kʼastajibʼal che kkʼulmataj na, pa ri kʼisbʼal qʼij (Jn 6:39). Ri ukojonik are sibʼalaj nim. Pa ri tiempo riʼ, e jujun taq ajkʼamal taq bʼe che kbʼix saduceos chke kkikoj taj che kʼo jun kʼastajibʼal, pa neʼ ri Escrituras che petinaq rukʼ ri Dios kchʼaw chrij ri kʼastajibʼal (Da 12:13; Mr 12:18). Ri e nikʼaj chik ajkʼamal taq bʼe, ri fariseos kkikojo che kʼo kkʼasiʼ kan chqe are chi kojkamik. Are kʼu, ri Marta retaʼm che Jesús tajin kchʼaw chrij ri kʼastajibʼal kech ri kaminaqibʼ xuqujeʼ uyaʼom chi kikʼaslemal jujun chi winaq, pa neʼ ukʼastajisam ta jun che kaminaq chi kʼi taq qʼij junam rukʼ ri Lázaro.

In riʼ ri kʼastajibʼal xuqujeʼ ri kʼaslemal: Ri ukamikal xuqujeʼ ri ukʼastajibʼal ri Jesús kubʼano che ri e kaminaqibʼ kekʼasiʼ chi jumul. Are chiʼ kʼastajisam chi ri Jesús, Jehová xuya ri ukunem rech kukʼastajisaj ri e kaminaqibʼ xuqujeʼ rech kuya kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik (Jn 5:26). Pa Apocalipsis 1:18, Jesús kubʼij chbʼil ribʼ che are ri «kʼaslik» xuqujeʼ kubʼij: «Kʼo ri e ulaweyil ri kamikal wukʼ xuqujeʼ ri re ri kikʼolbʼal ri kaminaqibʼ». Rumal laʼ, Jesús kuya kubʼsal kʼuʼx chke ri e kʼaslik xuqujeʼ chke ri kaminaqibʼ. Are xutzujuj che kujaq na ri e muqbʼal xuqujeʼ kuya kikʼaslemal ri e kaminaqibʼ rech keʼajawin rukʼ pa ri kaj o rech kekʼojiʼ pa jun kʼakʼ uwach Ulew chuxeʼ ri utaqanik ri Rajawbʼal ri Dios che kʼo pa ri kaj (Jn 5:28, 29; 2Pe 3:13).

(Juan 11:33-35) Ri Jesús, are taq xrilo chi ktajin koqʼ ri María, xuqujeʼ ri aj judeyibʼ ri xeʼopan rukʼ, xqʼoxow ri ranimaʼ, xtʼujuwik. 34 Xubʼij kʼut: «¿Jawijeʼ xiya wi?». Xkibʼij che: «Qajaw, saj la, chila la». 35 Xoqʼ ri Jesús.

nwtsty notas re etaʼmanik rech Jn 11:33-35

ktajin koqʼ: O «kjiqʼjotik». Ri tzij griega kraj kubʼij «koqʼik» kʼi mul kchʼaw chrij oqʼej che ktatajik. Xa junam ri tzij xkojik are chiʼ kyaʼ ubʼixik ri xubʼan ri Jesús chiʼ kyaʼ ubʼixik che ksachisax uwach ri tinamit re Jerusalén (Lu 19:41).

xqʼoxow [...], xtʼujuwik: Pa wajun chomanik riʼ kkoj ri e kebʼ tzij riʼ griegas rech kyaʼ ubʼixik chrij ri nimalaj kʼax che xunaʼ ri Jesús. Ri verbo griego che kojom «xqʼoxow ri ranimaʼ» che (embrimáomai) kkojik rech kyaʼ ubʼixik ri kunaʼ ri winaq, are kʼu pa wajun contexto riʼ kqilo che Jesús sibʼalaj xbʼisonik che xqʼoxow ri ranimaʼ. Ri tzij griega che kkoj «xtʼujuwik» che (tarásso) literalmente kraj kubʼij «xuslabʼisaj ronojel ri kunaʼo». Junam che kubʼij jun especialista, pa wajun contexto riʼ kraj kubʼij «kopan pa ranimaʼ, kuya jun nimalaj kʼax». Pa Juan 13:21 xaq junam ri verbo kkojik are chiʼ kyaʼ ubʼixik chrij ri xunaʼ ri Jesús are chiʼ xchoman chrij ri kubʼan ri Judas che (chawilaʼ ri kubʼij ri nota re etaʼmanik rech Jn 11:35).

ri ranimaʼ: Waral ri tzij griega pnéuma are kchʼaw chrij ri kunaʼ ri winaq pa ranimaʼ xuqujeʼ kubʼano che ri winaq kchʼawik o kubʼan jun jastaq.

Xoqʼ: Ri verbo che kkoj waral (dakrýo) junam petinaq wi rukʼ ri sustantivo griego «uwaʼl ubʼaqʼwach» che e kʼo pa ri e textos junam rukʼ Lucas 7:38, Hechos 20:19, 31, Hebreos 5:7 o Apocalipsis 7:17 xuqujeʼ 21:4. Waral más nim na kil ri uwaʼl kiwach chuwach raqoj chiʼaj. Ri verbo, che xaq xiw kʼo pa ri Escrituras Griegas Cristianas, junam ta rukʼ ri xkoj che ubʼixik ri roqʼej ri María xuqujeʼ ri e judíos pa Juan 11:33 (chawilaʼ ri nota re etaʼmanik). Jesús retaʼm che kuwalajisaj ri Lázaro, pa neʼ retaʼm wariʼ, xopan pa ranimaʼ ri nimalaj kikʼaxkʼolil ri e rachiʼl. Rumal ri uloqʼoqʼenik xuqujeʼ kel ukʼuʼx, xoqʼ chkiwach konojel. Wajun bʼantajik riʼ kukʼut chqawach che Jesús kel ukʼuʼx chke ri kaminaq jun kachalal.

(Juan 11:43, 44) Xebʼitaj we jastaq riʼ, xuraq uchiʼ rukʼ chuqʼabʼ, xubʼij: «Lázaro, chatel uloq». 44 Xel u loq ri kaminaq kanoq, yutuyoj ri raqan uqʼabʼ che bʼotzʼobʼal, ri upalaj pisom pa jun suʼt. Ri Jesús xubʼij chke: «Chikiraʼ, chitzoqopij bʼik».

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(Juan 11:49) Ri Caifás jun chke ri kinimal ri e kojol tabʼal toqʼobʼ pa ri junabʼ riʼ, xubʼij chke: «Ri ix man kʼo ta jas iwetaʼm».

nwtsty nota re etaʼmanik rech Jn 11:49

kojol tabʼal toqʼobʼ: Are chiʼ Israel are jun tinamit che kʼo ta ktaqan pa uwiʼ, ri reqeleʼn ri ajkojol tabʼal toqʼobʼ kʼo ta ukʼisik (Nú 35:25). Are kʼu, pa taq ri kiqʼij ri e romanos, ri e qʼatal taq tzij che kojom rumal Roma pa uqʼabʼ kʼo wi kubʼij xuqujeʼ kusach kiwach ri ajkojol tabʼal toqʼobʼ. Caifás, jun utzalaj diplomático, xyaʼ wajun chak riʼ che pa más tiempo chuwach jun chik pa taq ri uqʼij. Ri tinamit Roma xukoj che ajkojol tabʼal toqʼobʼ pa ri junabʼ 18 pa taq ri qaqʼij, xubʼan ri chak riʼ kʼa pa ri junabʼ 36. Are chiʼ kyaʼ ubʼixik che Caifás xux ajkojol tabʼal toqʼobʼ pa ri junabʼ riʼ, kraj kubʼij pa ri junabʼ 33, rukʼ wariʼ kqilo che weneʼ Juan xraj xukʼutu che ri utaqanik Caifás kopan pa ri junabʼ che xqʼattzij pa uwiʼ ri Jesús (chawilaʼ ri weneʼ kʼo wi ri rachoch ri Caifás pa ri sgdls, kʼutunem 16).

(Juan 12:42) Pa neʼ kʼu je xbʼix waʼ, e kʼi na chke ri winaq nimaʼq kibʼanik xekojon che ri Jesús. Rumal kʼu kech ri fariseos, man xkiqʼalajisaj taj, rech man keʼesax ta pa ri ja;

nwtsty notas re etaʼmanik rech Jn 12:42

ri winaq nimaʼq kibʼanik: Ri tzij griega che waral xkoj «ri winaq nimaʼq kibʼanik» tajin kchʼaw chkij ri e kʼo pa ri Sanedrín, ri kinimal ri qʼatoj tzij judío. Ri e tzij riʼ xuqujeʼ kekoj pa Juan 3:1 are chiʼ kchʼaw chrij Nicodemo, che are jun chke ri e qʼatal tzij riʼ.

keʼesax pa ri ja: O «utz ta keʼilik» «xeʼesax bʼi pa ri sinagoga». Ri adjetivo griego aposynágogos xaq xiw kkoj pa Juan 9:22, 12:42 xuqujeʼ 16:2. Ri keʼesax bʼi pa ri sinagoga kkiriq kʼax kumal ri e winaq xuqujeʼ kexutuxik. Rumal che kekun ta chik kekʼojiʼ kukʼ ri e judíos, ri e kifamilias kʼax kkibʼan che uriqik ri pwaq. Ri e sinagogas, che kekoj che uyaʼik ri pixabʼ, xuqujeʼ kekoj che uqʼatik tzij pa uwiʼ jun winaq xuqujeʼ jujun taq mul kekoj che kichʼayik ri e winaq (Mt 10:17).

15-21 RE OCTUBRE

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | JUAN 13, 14

«Nuyoʼm kʼu jun kʼutbʼal chiwach»

(Juan 13:5) Xuya jaʼ pa jun tzimaʼ, xuchaplej kichʼajik ri kaqan ri utijoxelabʼ, xeʼusuʼ che ri suʼt ri xuxim xeʼupam.

nwtsty nota re etaʼmanik rech Jn 13:5

kichʼajik ri kaqan ri utijoxelabʼ: Ri e sandalias are ri más kekoj pa ri ojer Israel. Che xaq xiw kʼo ri uxeʼ che kuchap ri uqul aqanaj rukʼ jun kʼam, rumal laʼ amaqʼel ktzʼilobʼ ri aqanaj rumal ri ulew o ri xaqʼoʼl re ri bʼe. Rumal laʼ ri winaq e naqʼatalik kkesaj ri kixajabʼ are chiʼ keʼok pa jun ja xuqujeʼ kkichʼaj kaqan ri e winaq che keʼopan kukʼ wariʼ are jun kʼutbʼal re hospitalidad. Ri Biblia kʼi mul kchʼaw chrij wajun naqʼatisanik riʼ (Gé 18:4, 5; 24:32; 1Sa 25:41; Lu 7:37, 38, 44). Jesús xuchʼaj kaqan ri e rajtijoxelabʼ rech kuya jun kʼutbʼal re machʼachʼem chke xuqujeʼ xukʼut chkiwach ri kraj kubʼij kipatanexik ri e nikʼaj chik.

(Juan 13:12-14) Are taq uchʼajom chi ri kaqan, xukʼam chi ri uqʼuʼ, xtʼuyiʼ chi jumul pa ri mexa. Xubʼij chke ri utijoxelabʼ: «¿La kichʼobʼo jas ri xinbʼan chiwe? 13 Ri ix kibʼij ‹Qajtij› chwe, kibʼij ‹Qajaw› chwe. Utz ri kibʼij, in kʼu riʼ. 14 We kʼu ri in ri in Iwajaw xuqujeʼ Iwajtij xeʼenchʼaj ri e iwaqan, rajawaxik chi xuqujeʼ ri ix keʼichʼajalaʼ taq ri e iwaqan, chibʼil iwibʼ.

nwtsty nota re etaʼmanik rech Jn 13:12-14

rajawaxik: O «taqchim che ubʼanik». Ri verbo griego che kkoj waral kʼi taq mul kkikoj ri winaq are chiʼ kechʼaw chrij pwaq rumal laʼ kraj kubʼij «kʼasaj rukʼ jun winaq» o «qajom pwaq che jun winaq» (Mt 18:28, 30, 34; Lu 16:5, 7). Pa wajun contexto riʼ xuqujeʼ pa nikʼaj chik más nim ri kraj kubʼij: «taqal che kuya» o «taqal che kubʼan» jun jastaq (1Jn 3:16; 4:11; 3Jn 8).

(Juan 13:15) Nuyoʼm kʼu jun kʼutbʼal chiwach, rech je jas ri nubʼanom chiwe, je chibʼanaʼ ix xuqujeʼ.

w99-S 1/3 pág. 31 párr. 1

Ri achiʼ más nim ubʼanik kubʼan jun jastaq che kukʼut machʼachʼem

Are chiʼ xuchʼaj kaqan ri e rajtijoxelabʼ, Jesús xukʼut jun nimalaj kʼutbʼal re machʼachʼem. Qastzij wi, ri e cristianos kkichomaj taj che nim kibʼanik chkiwach ri e nikʼaj chik, rajawaxik che amaqʼel kkipatanij ri nikʼaj chik, kkirayij ta jun eqelen rech kyaʼ kiqʼij xuqujeʼ nim keʼil wi. Rajawaxik che kkibʼan ke ri xubʼan ri Jesús, «man xpe taj rech kpatanixik, xaneʼ rech keʼupatanij nikʼaj chik. Xpetik rech kuya ri ukʼaslemal che kitorik kʼiʼalaj winaq» (Mateo 20:28). Jeʼ, rajawaxik che ri e rajtijoxelabʼ ri Jesús kkaj kkibʼan ri e jastaq che e machʼalik chbʼil kibʼ.

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(Juan 14:6) Ri Jesús xubʼij che: «In riʼ ri bʼe, ri qastzij, ri kʼaslemal. Man kʼo ta jun kopan rukʼ ri Tataxel, we ta ma ta wumal in.

nwtsty nota re etaʼmanik rech Jn 14:6

In riʼ ri bʼe, ri qastzij, ri kʼaslemal: Jesús are ri bʼe rumal che xaq xiw rumal are kojkunik kojqebʼ rukʼ ri Dios xuqujeʼ kqabʼan qachʼawem che (Jn 16:23; Ro 5:8). Jesús are ri qastzij rumal che amaqʼel xubʼij ri qastzij xuqujeʼ xukʼaslemaj. Xuqujeʼ, xutzʼaqatisaj kʼi chke ri profecías che kkikʼut ri nimalaj uchak pa ri urayibʼal ri Dios (Jn 1:14; Ap 19:10). Ronojel ri e profecías e bʼanom o tzʼaqatisam «rumal ri Jesucristo» (2Co 1:20). Jesús are ri kʼaslemal rumal che, maltyox che ri kʼax xuriqo, kojkunik kqariq «ri qastzij kʼaslemal» ri kraj kubʼij ri «ri kʼaslemal ri man kkʼis taj» (1Ti 6:12, 19; Ef 1:7; 1Jn 1:7). Areʼ xuqujeʼ kux «ri kʼaslemal» chke ri e kʼiʼalaj winaq che e kaminaq xuqujeʼ kekʼastaj loq rukʼ ri kubʼsal kʼuʼx che kkʼojiʼ jun kikʼaslemal che kʼo ta ukʼisik pa jun jeʼlalaj uwach Ulew (Jn 5:28, 29).

(Juan 14:12) Qastzij, qastzij kinbʼij chiwe: Ri jun ri kkojon chwe in, are riʼ kbʼanow na ri chak ri kinbʼan in, kubʼan kʼu na nimaʼq taq jastaq chuwach ri kinbʼan in, rumal rech chi ri in kinbʼe rukʼ ri Tataxel.

nwtsty nota re etaʼmanik rech Jn 14:12

nimaʼq taq jastaq: Jesús tajin ta kujunamaj ri e milagro xubʼano rukʼ ri kkibʼan na ri e rajtijoxelabʼ. Rukʼ machʼachʼem tajin kubʼij che ri e rajtijoxelabʼ kkiya ubʼixik xuqujeʼ kkikʼut ri utzalaj taq tzij chke más winaq, pa jun nimalaj territorio xuqujeʼ pa más tiempo. Ri e utzij ri Jesús kkikʼutu che areʼ kraj che ri e rajtijoxelabʼ kkiya ta kan ubʼanik ri chak che are xumajij.

22-28 RE OCTUBRE

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | JUAN 15-17

«Man ix ta kʼu aj uwach Ulew»

(Juan 15:19) «We ta ix aj uwach Ulew, ri winaq aj uwach Ulew keraj ta riʼ ri e rech. Man ix ta kʼu aj uwach Ulew, xaneʼ ix nuchaʼom chkixoʼl ri aj uwach Ulew. Rumal riʼ ri winaq re ri uwach Ulew kketzelaj iwach.

nwtsty nota re etaʼmanik rech Jn 15:19

uwach Ulew: Pa wajun contexto riʼ, ri tzij griega kósmos kchʼaw chrij e winaq che kkipatanij ta ri Dios. Chke ri evangelista xaq xiw ri Juan kubʼij che ri Jesús xubʼij chke ri e rajtijoxelabʼ che e aj uwach Ulew taj o e rech ta ri uwach Ulew. Kubʼij chi kamul wajun chomanik riʼ pa ri kʼisbʼal chʼawem che xubʼan kukʼ ri e sukʼ taq rapóstoles (Jn 17:14, 16).

(Juan 15:21) Konojel kʼu we jastaq riʼ kebʼan na chiwe rumal rech ri nubʼiʼ, rumal rech chi man ketaʼm ta uwach riʼ ri xinutaq uloq.

nwtsty nota re etaʼmanik rech Jn 15:21

rumal rech ri nubʼiʼ: Pa ri Biblia, ri tzij «bʼiʼaj» jujun taj mul kchʼaw chrij ri winaq che kojom wajun bʼiʼaj ri che, ri kbʼix chrij xuqujeʼ ronojel ri ubʼanik ri winaq (Mt 6:9). Ri ubʼiʼ ri Jesús, xuqujeʼ kraj kubʼij taqanik xuqujeʼ ri reqelen yaʼom rumal ri Dios (Mt 28:18; Flp 2:9, 10; Heb 1:3, 4). Waral, Jesús kuya ubʼixik jasche ri winaq rech wajun uwach Ulew riʼ kkibʼan kʼax chke ri e rajtijoxelabʼ: rumal rech chi man ketaʼm ta uwach riʼ ri xinutaq uloq. Wet ketaʼm uwach ri Dios, ketaʼm riʼ xuqujeʼ kkichʼobʼ riʼ ri kraj kubʼij ri ubʼiʼ ri Jesús (Hch 4:12). Kkichʼobʼ riʼ che, jun chke ri reqelen, areʼ are ri qʼatal tzij bʼim rumal ri Dios, ri ajawinel pa kiwiʼ ri e ajawinelabʼ, che chuwach konojel ri e tinamit rajawaxik kexukiʼ chuwach rech kkikʼutu che keniman che xuqujeʼ kkaj taj ksachisax kiwach (Jn 17:3; Ap 19:11-16; chajunamisaj rukʼ Sl 2:7-12).

(Juan 16:33) We jastaq riʼ nutzijom chiwe, rech kiriq jamaril chupam ri ujunaxik iwibʼ wukʼ. Pa ri uwach ulew kiriq na kʼaxkʼolil. Chijikibʼaʼ bʼaʼ ikʼuʼx, ri in in chʼakaninaq puwiʼ ri uwach ulew».

it-1-S pág. 143

Chijikibʼaʼ bʼaʼ ikʼuʼx

Kajwataj chuqʼabʼ che ri cristiano rech kutzʼilobʼisaj ta ribʼ rukʼ ri kibʼantajik xuqujeʼ rukʼ ri kkibʼan ri winaq re wajun uwach Ulew riʼ che kʼo ta jun kachilanik rukʼ ri Dios xuqujeʼ rech kkiya ta kan ukʼutik ri kisukʼilal che ri Jehová pa neʼ kkiriq kʼax chuwach ri itzelal che kʼo pa ri uwach Ulew riʼ. Jesucristo xubʼij chke ri rajtijoxelabʼ: «Pa ri uwach ulew kiriq na kʼaxkʼolil. Chijikibʼaʼ bʼaʼ ikʼuʼx, ri in in chʼakaninaq puwiʼ ri uwach ulew» (Jn 16:33). Ri ukʼojol ri Dios xuya taj che wajun uwach ulew riʼ ktaqan pa uwiʼ, xaneʼ, xchʼakan pa uwiʼ are chiʼ xuya taj che kux junam rukʼ. Ri utzalaj kʼutbʼal xuya ri Jesús chiʼ xchʼakan pa uwiʼ ri uwach Ulew xuqujeʼ che xutzʼiloj ta ribʼ kuya ri chuqʼabʼ che kajwataj chqe rech kqesaj uwach. Wariʼ kubʼano che kqayuj ta qibʼ kukʼ ri e winaq re wajun uwach Ulew riʼ xuqujeʼ kqaya taj che kojutzʼilojisaj (Jn 17:16).

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(Juan 17:21-23) rech konojel xa e jun. Jas ri lal, Tat, ri lal kʼo la wukʼ in, xuqujeʼ ri in in kʼo ukʼ la, rech xuqujeʼ ri e areʼ e kʼo qukʼ uj, rech ri winaq aj uwach ulew kkikojo chi ri lal xintaqow la uloq. 22 Ri in nuyoʼm chke e areʼ ri juluwem ri yoʼm la chwe, rech ri e areʼ xa e jun, je jas ri uj xa uj jun. 23 Ri in in kʼo kukʼ areʼ, xuqujeʼ ri lal lal kʼo wukʼ in, rech qas keʼux xa e jun, rech ri winaq aj uwach ulew kketaʼmaj chi lal xintaqow la uloq, kketaʼmaj chi e loqʼoqʼem la je jas ri nuloqʼoqʼexik umal la.

nwtsty notas re etaʼmanik rech Jn 17:21-23

xa e jun: O «junam kichomanik». Jesús xutaʼ pa chʼawem che ri e qastzij rajtijoxelabʼ keʼux «jun», kraj kubʼij, che junam kechakun rech kel ri chak, junam rukʼ areʼ xuqujeʼ ri uTat e «jun» rumal che junam kechakunik xuqujeʼ junam ri kichomanik (Jn 17:22). Pa 1 Corintios 3:6-9, Pablo kubʼij che ri cristianos kkikʼut wajun chomanik riʼ are chiʼ ketobʼan chbʼil kibʼ xuqujeʼ rukʼ ri Dios (1Co 3:8; Jn 10:30; 17:11).

qas keʼux xa e jun: O «xa e jun pa ronojel». Pa wajun versículo riʼ, Jesús kujunamaj ri xa jun chomanik rukʼ ri uloqʼoqʼenik ri Dios. Wariʼ kjunamataj rukʼ ri kubʼij Colosenses 3:14, jachiʼ kubʼij wi che ri «loqʼoqʼebʼal [...] jun tzʼaqatalaj chomanik». Wajun tzʼaqatalaj chomanik riʼ are ta ronojel. Wariʼ kraj ta kubʼij che kjunamataj ronojel ri kibʼantajik, ri kekun che ubʼanik, ri kinaqʼatisanik xuqujeʼ retaʼmabʼal kikʼuʼx. Kraj kubʼij che ri chak, ri kikojonik xuqujeʼ ri kikʼutunik ri e rajtijoxelabʼ ri Jesús, xaq junam (Ro 15:5, 6; 1Co 1:10; Ef 4:3; Flp 1:27).

(Juan 17:24) Tat, lal xeyoʼw la chwe, kwaj kʼut chi kekʼojiʼ wukʼ jawijeʼ ri kinekʼola wi, rech kkil ri nujuluwem ri yoʼm la. In loqʼoqʼem kʼu la are taq kʼa majoq ri utikiritajik ri uwach Ulew.

nwtsty nota re etaʼmanik rech Jn 17:24

utikiritajik ri uwach Ulew: Ri tzij griega che waral xkoj «utikiritajik» pa Hebreos 11:11, kkoj ri tzij «umajixik» rumal che kʼo naqaj che ri tzij ijaʼlil. Waral, pa ri e tzij «utikiritajik ri uwach ulew», tajin kchʼaw chrij are chiʼ ri Adán xuqujeʼ Eva xkʼojiʼ kalkʼwal. Jesús kujunamaj ri «utikiritajik ri uwach ulew» rukʼ Abel, weneʼ ri nabʼe achi che taqal che kkolotajik xuqujeʼ che ktzʼibʼax ri ubʼiʼ pa «ri wuj re ri kʼaslemal qas pa ri utikiritajik ri uwach Ulew» (Lu 11:50, 51; Ap 17:8). Ri e tzij riʼ che xubʼij ri Jesús pa chʼawem xuqujeʼ kukʼutu che, kʼi junabʼ nabʼe chuwach che Adán xuqujeʼ Eva kkʼojiʼ kalkʼwal, Dios uloqʼoqʼem chi ri xa jun uKʼojol.

29 RE OCTUBRE KOPAN 4 RE NOVIEMBRE

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | JUAN 18, 19

«Jesús xuya ubʼixik ri qastzij»

(Juan 18:36) Ri Jesús xubʼij che: «Ri wajawbʼal man aj uwach ulew taj. We ta aj uwach ulew ri wajawbʼal, ri e pataninel wech kechʼojin ta riʼ che uqʼatixik chi ma ta kinkiyut ri aj judeyibʼ. Are kʼu ri wajawbʼal man aj waral taj».

(Juan 18:37) Xubʼij kʼu ri Pilato che: «¡At bʼaʼ ajawinel!». Ri Jesús xubʼij che: «Lal kbʼin la chi in ajawinel. Che waʼ xinalax wi, che waʼ in ulinaq wi cho ri uwach Ulew, rech kinqʼalajisaj ri qastzij. Konojel ri e aj qastzij kkita ri nuchʼabʼal».

nwtsty notas re etaʼmanik rech Jn 18:37

kinqʼalajisaj: Pa ri Escrituras Griegas Cristianas, ri e tzij «kinqʼalajisaj» (martyréo), «qʼalajisanel» (mártys) xuqujeʼ «qʼalajisanik» (martyría) kuya ubʼixik chrij kʼi jastaq. Ri qas kraj kkibʼij ri e tzij riʼ are che kyaʼ ubʼixik chrij jastaq che ri winaq qas rilom o che nabʼe xilowik, are kʼu xuqujeʼ kuya kkoj che «kyaʼ ubʼixik» «kbʼixik che qastzij» o «utz chʼawik chrij». Jesús xaq xiw ta xuya ubʼixik chrij jastaq che areʼ qas kukojo, xaneʼ, rukʼ ri xubʼan pa ri ukʼaslemal, xutoʼ uwiʼ ri e profecías xuqujeʼ ri e utzujunik ri uTat (2Co 1:20). Bʼim lo ronojel chrij ri urayibʼal ri Dios che kʼo ubʼanik rukʼ ri Ajawbʼal xuqujeʼ ri Rajawinel. Ronojel ri e profecías bʼim chrij ri Mesías xetzʼaqat rukʼ ri Jesús —xumaj lo rukʼ ri ralaxbʼal kʼa chiʼ xuya ri ukʼaslemal rumal qech—, xuqujeʼ ri kʼutbʼal re ri kʼulwachinik re ri Taqanik (Col 2:16, 17; Heb 10:1). Rumal laʼ, kuya kbʼixik che, rukʼ ri e utzij xuqujeʼ rukʼ ri xubʼano, Jesús xuqʼalajisaj ri qastzij.

ri qastzij: Jesús tajin ta kchʼaw chrij ri kraj kubʼij ri qastzij, tajin kchʼaw chrij ri qastzij chrij ri urayibʼal ri Dios. Jun jastaq che nim ubʼanik pa ri urayibʼal ri Dios are che Jesús, ri «rijaʼlil ri David», kux ri Ajkojol Tabʼal toqʼobʼ xuqujeʼ ajawinel pa ri Rajawbʼal ri Dios (Mt 1:1). Jesús xubʼij jun chke ri rumal che xpe cho ri uwach Ulew, xux junam kukʼ ri e winaq xuqujeʼ xubʼan ri uchak are rumal che kutzijoj ri qastzij chrij ri Ajawbʼal. Ri e ángeles xkiya ubʼixik jun chomanik xaq jubʼiqʼ junam rukʼ wariʼ are chiʼ majaʼ kalax ri Jesús xuqujeʼ chiʼ alaxnaq chik pa Belén re Judea, tinamit jachiʼ xalax wi ri David (Lu 1:32, 33; 2:10-14).

(Juan 18:38a) Xubʼij ri Pilato che: «¿Jas riʼ ri qastzij?».

nwtsty nota re etaʼmanik rech Jn 18:38a

¿Jas riʼ ri qastzij?: Pilato tajin ta kchʼaw chrij ri «qastzij» che kʼateʼ xbʼitaj rumal ri Jesús (Jn 18:37). Wet qas kraj kretaʼmaj ri respuesta, Jesús xuya ta ubʼixik riʼ che. Are kʼu, weneʼ ri upregunta ri Pilato are retórica xuqujeʼ xukʼutu che xa tajin kyoqʼonik xuqujeʼ retaʼmam taj, xaq taneʼ junam che xubʼij: «¿Ri qastzij? ¿Jas riʼ? Kʼo ta ri jastaq riʼ». Ri qastzij, are che Pilato xbʼe jachiʼ e kʼo wi ri judíos, xreyej taj che Jesús kuya ubʼixik chrij ri upregunta.

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(Juan 19:30) Are taq xutzʼubʼ ri chʼamalaj uwaʼl uva, ri Jesús xubʼij: «Xtzʼaqatik». Xupachbʼaʼ ri ujolom, xkamik [o xujach ri ruxlabʼal].

nwtsty nota re etaʼmanik rech Jn 19:30

xkamik: O «xel ruxlabʼ», «xuxlabʼ ta chik». Pa wajun bʼantajik riʼ, ri chʼabʼal griego kukoj ri tzij (pnéuma) che kraj kubʼij «xujach ri ruxlabʼal». Xuqujeʼ kuya kkoj ri e tzij riʼ che «uxlabʼik» o «chuqʼabʼ re kʼaslemal» rumal che ri e bʼantajik re Marcos 15:37 xuqujeʼ Lucas 23:46 kkikoj ri verbo griego ekpnéo (literalmente kubʼij «kresaj lo ri ruxlabʼal»), che «xel ruxlabʼ», «xuya ri kʼisbʼal ruxlabʼ». Jujun winaq che kʼo ketaʼmabʼal kkibʼij che ri verbo griego che kubʼij «xujach» kraj kubʼij che, pa utukel xubʼano, Jesús xuya kan ukojik uchuqʼabʼ chuwach ri kamikal rumal che ronojel ri e jastaq xetzʼaqatik. Pa utukel, «xujach ri ukʼaslemal pa kamikal» (Isa 53:12; Jn 10:11).

(Juan 19:31) Ri aj judeyibʼ xkibʼochiʼj ri Pilato chi cheqʼajisax ri kichʼek ri e kʼo cho taq ri ripibʼal, cheʼesax kʼut. Je xkibʼij waʼ rumal rech chi are ri qʼij are taq ksukʼumax ronojel che ri nimaqʼij Okʼowem, man kkaj ta kʼut chi kekanaj ta kan ri cuerpo cho taq ri ripibʼal pa ri qʼij re uxlanem, nimalaj qʼij kʼu ri qʼij re uxlanem riʼ.

nwtsty nota re etaʼmanik rech Jn 19:31

nimalaj qʼij kʼu ri qʼij re uxlanem riʼ: Ri 15 re nisán, ri qʼij che qʼaxinaq chi Pascua, amaqʼel kchomaxik che are sábado, pa neʼ are ta ri qʼij re ri semana (Le 23:5-7). Are chiʼ wajun sábado che nim ubʼanik kqaj pa qʼij sábado re ri semana (ri uwuq qʼij re ri semana judía, che kumajij are chi kqaj ri qʼij pa ri viernes kopan kʼa chi kqaj ri qʼij pa sábado), kbʼix «ri nimalaj qʼij» sábado che. Rumal che pa ri ukabʼ qʼij che kaminaq chi ri Jesús are jun sábado «ri nimalaj qʼij», qetaʼm che xkam pa ri qʼij viernes. Pa taq ri junabʼ 31 kopan 33, xaq xiw pa ri junabʼ 33 ri 14 re nisán xqaj pa ri qʼij viernes. Wajun ajilabʼal riʼ kukʼutu che ri Jesús xkam pa ri 14 re nisán re ri junabʼ 33.

    E wuj pa quiché (1993-2025)
    Uk'isik sesión
    Umajixik sesión
    • quiché
    • Chataqa b'ik
    • Ri qas utz kawilo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ri kta' chawe rech kakojo
    • Keta'max ta ri xatz'ib'aj
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Umajixik sesión
    Chataqa b'ik