Lam : kosa i lé ?
Sak la Bib i di
Dan la Bib, lo mo ébré nèphèsh é lo mo grèk psukhê lé tradui par « lam ». Lo mo ébré i vé dir « in zafèr k’i rèspir », é lo mo grèk i vé dir « in zafèr k’lé vivana ». Donk lam sé lo zafèr an antié, é pa in zafèr k’i kontinué d’viv kan lo kor lé mor. Alon oir koman la Bib i amont ké lam in moun sé lo moun an antié.
Adan la pa gingn in lam ; li « lé vnu in lam vivan ».
Dapré la Bib, kan Bondié la fé lo promié bonom, Adan, li « lé vnu in moun vivan » (Jénèz 2:7, Ostervald). Adan la pa gingn in lam. Li lé vnu in lam vivan, sétadir in moun.
La Bib i di k’in lam i pé travay, i pé aoir fin, i pé manjé, i pé obéi bann loi oubien touch in moun ké lé mor (Lévitik 5:2 ; 7:20 ; 23:30 ; Détéronom 12:20 ; Romin 13:1 [Bible avec notes et références]). Sé bann zafèr ké rienk in moun an antié i pé fé.
Èské vréman lam i mor pa ?
Non, lam i pé mor. Néna in tralé vèrsé k’i amont ké lam i pé mor. Ala détroi zégzanp :
« Lam k’i fé in péché sé li ké va mor » (Ézékièl 18:4, 20, Ostervald).
Dann tan bann Zisraélit, kosa lété lo punision pou bann fot ké lété vréman grav ? « Lam » sak té koupab té doi èt « éliminé » (Égzod 12:15, 19 ; Lévitik 7:20, 21, 27 ; 19:8, Darby). In not manièr di, té doi « mèt ali a mor » (Égzod 31:14, Darby).
Dan désèrtin vèrsé, kan i koz dési « lam ké lé mor » sa i vé dir lo kor in moun ké la fine mor (Lévitik 21:11, ti not ; Nonm 6:6, ti not). In tralé traduksion la Bib i ansèrv bann mo « bann kor ké lé mor » oubien « in moun ké lé mor » dan bann vèrsé la. Mé dann lo promié langaj ébré sé lo mo nèphèsh, sétadir « lam », ké zot té ansèrv.
« Lam » i pé èt osi la« vi »
Dan la Bib, « lam » i vé osi dir la « vi ». Sé sak nou oi dann Job 33:22, ousa i ansèrv an mèm tan lo mo « lam » (nèphèsh) é lo mo« vi ». Nou pé rotrouv lo mèm lidé, kan la Bib i di ké nou pé mèt an danjé ou pèrd nout lam, sétadir nout vi (Égzod 4:19, ti not ; Juj 9:17, ti not ; Filipien 2:30, Bible avec notes et références).
Kan i ansèrv lo mo « lam » komsala, i konpran mié Jénèz 35:18 ou sa nou lir ké lam « té i sort » (Bible avec notes et références) oubien « li té sava » (Darby). So fason kozé i amont ké la vi lo moun la fine fini. Dan désèrtin traduksion, bann mo ké nou trouv dann Jénèz 35:18 lé tradui par « dan son dèrnié ral » (Traduction Œcuménique de la Bible ; Bayard).
Kèl koté i sort la kroiyans, ké lam i mor pa ?
Bann rolijion krétien k’i kroi ké lam i mor pa, zot i tir pa sa dan la Bib, mé dann lo fason pansé bann grèk. Ala sak nou pé lir dan in liv : « Kan la Bib i koz dési lam, sa néna in rapor èk la rèspirasion. Èl i fé pa okin diférans ant lam é lo kor. Lo lidé krétien kom koi lam èk lo kor lé séparé, i sort koté bann Grèk lantikité » (Encyclopædia Britannica).
Bondié i suport pa ké son lamontraj i may èk bann fason pansé bann zom, kom la kroiyans ké lam i mor pa. Sak la Bib i di lé klèr kom lo d’roch : « Fé atansion ké okin moun i fé pa tonb azot dann gob, par lo fason pansé bann zom é par bann zidé mantèr inutil, k’i sort koté bann koutum bann zom » (Kolosien 2:8).
a Oir The New Brown, Driver, and Briggs Hebrew and English Lexicon of the Old Testament, paj 659, é Lexicon in Veteris Testamenti Libros, paj 627. In bonpé traduksion la Bib i tradui diféran manièr lo mo « lam » dapré sak lé ékri avan é sak lé ékri apré. Par égzanp, banna i rand sa par « lam », « vi », « domoun », « zafèr vivan » oubien « kor ».