SUJÉ POU LÉTUD 46
TI CHANTÉ No 17 « Mi vé bien »
Jézu nout Gran Prèt i konpran anou vréman
« Nou na poin in gran prèt k’i gingn pa aoir la pitié pou nout bann féblès » (ÉBRÉ 4:15).
SAK NOU SA OIR
Poukosa nou di Jézu sé lo pli méyèr Gran Prèt ké nou pé aoir é koman li èd anou dan diféran situasion jordi.
1-2. a) Akoz Jéova la anvoy son Garson su la Tèr ? b) Kosa nou sa oir dann sujé-la ? (Ébré 5:7-9).
NÉNA apépré 2000 zané d’sa, Jéova la anvoy son Garson ké li èm for dési la Tèr. Poukosa ? Pou libèr bann domoun lo péché èk la mor é pou règ tout bann problèm ké Satan la mèt su la Tèr (Jan 3:16 ; 1 Jan 3:8). É osi, Jéova té koné ké kan Jézu noré viv su la Tèr, sa té sa prépar ali pou vni in Gran Prèt ké noré gingn konpran nout soufrans, mèt ali nout plas, é èd anou. É li la vni Gran Prèt apré son batèm an 29 dé nout tana.
2 Dann sujé-la, nou sa oir koman sak Jézu la viv su la tèr la prépar ali pou vni in Gran Prèt ankor plis kapab konpran anou. Lé inportan ké nou réfléchi an profondèr ladsi. Komsa sra pli fasil pou nou priyé é rès kosté koté Jéova mèm si nout bann zérèr i dékouraj anou (lir Ébré 5:7-9).
LO GARSON KÉ BONDIÉ I ÈM FOR I VIEN SU LA TÈR
3-4. Kèl gran chanjman Jézu la viv kan li la vni su la Tèr ?
3 Néna in bonpé an parmi nou la viv bann chanjman, kom kit in landroi nou té èm é kit nout famiy é nout bann kamarad. Bann chanjman komsa i pé èt difisil. Mé na poin pèrsone la konèt bann chanjman kom Jézu la viv. Dann sièl, navé poin in lanj té pli gran k’li. Lamour Jéova té antour ali, é toultan li navé la joi parské li té travay dirèk èk son Papa (Ps. 16:11 ; Prov. 8:30). Pourtan, Filipien 2:7 i èsplik ké li té paré pou kit tousa la, pou vni viv an parmi domoun inparfé su la Tèr.
4 Majine osi, kosa la èspasé kan Jézu la nèt é son bann promié zané su la Tèr. Jézu lé né dan in famiy pov. Nou koné sa, parské kan li lé né, son bann paran la of dé ti zoizo an sakrifis dan lo tanp (Lév. 12:8 ; Luk 2:24). Kan lo méchan roi Érod la aprann son nésans, li la ésèy tué Jézu. Pou chap lé may, lo ti famiy la kour kachièt dann péi Léjip (Mat. 2:13, 15). I chanj vréman dé sak li té viv dann sièl, oui !
5. Kosa Jézu la vu dési la Tèr, é koman sak li la viv la prépar ali pou èt in méyèr Gran Prèt ? (agard osi lo zimaj).
5 Kan li té su la tèr, Jézu la vu la soufrans partou otour d’li. Lé sur li la pèrd domoun li té èm, é lé posib ké laddan navé Jozèf son papa. Kan li té prèch, Jézu la vu la doulèr sak té bien malad, bann zavèg, sak té gingn pa marché, sak la pèrd zot zanfan, é li la èd azot (Mat. 9:2, 6 ; 15:30 ; 20:34 ; Mark 1:40, 41 ; Luk 7:13). Lé vré, kan li té dann sièl li té oi la soufrans domoun. Mé inn foi ké li té su la Tèr, li la mié konpri sak domoun i rosan kan zot i souf (Izai 53:4). Sak li la viv su la Tèr, la èd Jézu konpran vréman sak domoun i rosan é a kèl poin zot i souf akoz zot bann difikulté. Li navé bann santiman é bann zémosion ké tout domoun néna, kom langois, la fatig é la tristès.
Jézu té fé in kont èk domoun otour d’li é li té konpran vréman zot soufrans (agard paragraf 5).
JÉZU I FÉ MONT LI KONPRAN SAK DOMOUN I ROSAN
6. Kosa la profési Izai i amont anou su Jézu ? (Izai 42:3).
6 Pandan son prédikasion, Jézu la fé mont ké li té rosan la soufrans sak té fèb é maltrèté. Kan li la fé sa, li la réaliz bann profési. Dan bann zékri an lang Ébré, nadfoi i di ké sak lé rich é for lé kom in joli ti jardin ou kom bann joli piédboi bien gran (Ps. 92:12 ; Izai 61:3 ; Jér. 31:12). Mé sak lé rabèsé é maltrèté lé kom in rozo ké lé pliyé é kom in mèch k’i fum ankor, sétadir bann zafèr inutil (lir Izai 42:3). Jéova la ansèrv bann zégzanp-la, pou koz su la fason Jézu noré fé mont lamour pou bann moun-la é su la fason li noré konpran azot.
7-8. Koman Jézu la réaliz la profési Izai ?
7 Matié la fé mont ké sé Jézu la réaliz la profési Izai, kan li la ékri : « Li va pa kraz lo rozo pliyé é li va pa étèn la mèch k’i fum ankor » (Mat. 12:20). Jézu la fé in bonpé mirak pou so bann moun ké té maltrèté é ké lavé pèrd lèspoir gingn in vi méyèr. Par égzanp, Jézu la rankont in mésié navé la lèp, é akoz sa, li té gingn pa rès èk domoun. Èské in jour li noré gingn èt géri é aprésié èk son famiy é son bann kamarad ? (Luk 5:12, 13). Navé osi in mésié té sour é li navé difikulté pou kozé. Majine sak li té rosan kan li té oi lé zot antrinn kozé, mé li té konpran pa rien (Mark 7:32, 33). Mé na poin rienk sa.
8 Dann tan Jézu, in paké domoun té kalkil ké si in moun té malad, sé ké moun-la oubien son papa momon lavé péché (Jan 9:2). Akoz fo kroiyans-la, sak té malad té maltrèté, é sa té dékouraj azot. Mé Jézu la géri azot é li la èd azot konpran ké Bondié i fé in kont ansanm zot. Kosa sa i amont anou su la fason Jézu i oi anou jordi ?
9. Koman Ébré 4:15, 16 i fé mont ké Jézu nout Gran Prèt i konpran vréman bann zumin inparfé ?
9 (Lir Ébré 4:15, 16). Nou pé èt sur ké Jézu va toujour konpran anou. Kosa sa i vé dir ? Lo mo grèk pou « aoir la pitié » i vé dir konpran lé zot, rosan zot soufrans èk zot santiman. Dann Ébré 10:34, Pol i ansèrv lo mèm vèrb grèk pou fé mont ké nou doi mèt anou la plas sak lé an prizon. Bann mirak Jézu dan la Bib i amont bien koman li té touché, kan li té oi domoun té i souf. Li té géri pa domoun jus parské li té san ali oblijé. Li té fé vréman in kont ansanm banna é li té vé èd azot. Par égzanp, li té pé géri lo moun navé la lèp dépi dé loin, mé li la préfèr vni touch lo mésié ! Lé posib ké té lo promié foi, k’in moun té touch mésié-la dépi lontan ! Kan li la géri lo sour, Jézu la amèn ali dan in ti plas trankil, ousa navé poin domoun té i fé dézord. Majine osi, na in jour na in madam ké té rogrèt son bann péché la vni lav lo pié Jézu èk son bann larm. É la, in Farizien la gard aèl an travèr, mé Jézu la pran son défans (Mat. 8:3 ; Mark 7:33 ; Luk 7:44). Jézu té bord pa su koté sak té souf akoz zot maladi oubien sak lavé komèt in péché grav. O kontrèr, li la akèy banna èk gran kèr é li la fé mont banna ké li té èm azot. Nou pé èt sur Jézu va fé parèy sanm nou.
ALON FÉ PARÈY NOUT GRAN PRÈT
10. Kèl publikasion nou néna jordi pou èd sak lé sour é bann zavèg ? (agard osi bann zimaj).
10 Parské nou vé suiv légzanp Jézu, nou fé tout nout posib pou fé mont ké nou konpran é ké nou èm lé zot (1 Pièr 2:21 ; 3:8). Nou gingn pa géri bann sour oubien bann zavèg mé nou pé èd domoun aprann konèt Jéova é kos koté li. Par égzanp, bann publikasion bazé su la Bib lé fé an plis 100 lang dé sign. É pou bann zavèg èk sak i oi pa klèr, néna bann publikasion èspésial pou banna dan plis 60 lang. É osi, dan plis 100 lang néna bann vidéo ousa na in voi i èsplik sak i èspas. Tousa la i èd sak lé sour é sak lé avèg kos pli pré Jéova é son Garson.
Nout bann publikasion bazé su la Bib i égzis an plis 1 000 lang
Goch : An plis 100 lang dé sign
Droit : An plis 60 lang pou bann zavèg é sak i oi pa bien
(agard paragraf 10).
11. Koman lorganizasion Jéova i suiv légzanp Jézu pou èd tout kalité domoun ? (Akt 2:5-7, 33 ; agard osi bann zimaj).
11 Lorganizasion Jéova i fé in bonpé zéfor pou èd tout kalité domoun. Rapèl azot k’apré son rézurèksion, Jézu la fane lèspri sin su son bann disip pandan la Pannkot, komsa tout domoun té gingn antand lo gayar nouvèl chakèn dan « son prop fason kozé » (lir Akt 2:5-7, 33). Lorganizasion i suiv la dirèksion Jézu, sé pou sa li fé bann publikasion bazé su la Bib dan plis 1 000 lang. An parmi, néna détroi lang lé parlé rienk par inn ti pé domoun. Par égzanp, néna bann lang ké lé parlé rienk par inn ti pé domoun k’i viv dan lo Nor é lo Sud Lamérik. É pourtan, la fé bann publikasion dan plis 160 lang pou banna, komsa zot i gingn antand lo gayar nouvèl. Nout bann publikasion i égzis osi dan plis 20 lang romani. Néna domoun par milié ké la komans sèrv Jéova é k’i koz bann lang-la.
Goch : An plis 160 lang pou sak i viv dan lo Nor é lo Sud Lamérik
Droit : An plis 20 lang romani
(agard paragraf 11).
12. Kosa lorganizasion Jéova i fé an plis pou èd domoun jordi ?
12 An plis tout sak lé fé pou prèch lo gayar nouvèl, lorganizasion Jéova i èd tout sak i souf akoz bann katastrof naturèl. Sé pou sa, bann milié volontèr i done zot tan pou èd zot bann frèr é sèr ké la bézoin. Lorganizasion i mèt osi an plas bann landroi sinp, pou ké domoun i rasanm azot pou aprann plis su lamour ké Bondié néna pou zot.
NOUT GRAN PRÈT I PÉ ÈD AOU
13. Koman Jézu i èd anou ?
13 Kom Jézu sé nout bon bèrjé, li fé son méyèr posib pou ké nou rès kosté koté Jéova (Jan 10:14 ; Éféz. 4:7). Nadfoi, i ariv ké nou san anou kom in rozo pliyé ou kom in mèch k’i fum ankor. Akoz sa ? Pétèt parské nou lé dékourajé akoz in maladi grav, in lérèr, oubien akoz in bizbiz avèk in frèr ou in sèr. Dukou i pé èt difisil pou nou, oir pli loin ké nout bann problèm é bann zafèr k’i fé souf anou, é i pouré èt dur rès kalé su nout lèspoir. Mé oubli pa : Jézu i koné out bann problèm é li konpran sak ou rosan o fon d’ou. Kom li konpran aou, li la anvi èd aou. Par égzanp, li pé ansèrv lèspri sin pou rand aou for kan ou lé fay (Jan 16:7 ; Tit 3:6). É an plis ké sa, Jézu i pé utiliz bann zansien èk bann frèr é sèr pou èd aou é ankouraj aou (Éféz. 4:8).
14. Kosa nou pé fé kan nou lé dékourajé ?
14 Si ou lé dékourajé, réfléchi an profondèr su Jézu nout Gran Prèt. Rapèl bien sa : Jéova la pa anvoy son Garson rienk pou done son vi kom ranson, mé osi pou èd ali mié konpran bann malizé ké bann zumin inparfé i viv. Kan nou lé dékourajé akoz nout bann péché oubien nout zérèr, Jézu lé paré é li vé èd anou « o moman k’i fo » (Ébré 4:15, 16).
15. Kosa la èd in frèr ké la kit Jéova pou artourn koté li ?
15 Jézu i gid son pèp pou èd sak la kit Jéova artourn koté li (Mat. 18:12, 13). Gard kosa Stefanob la viv. Té fé 12 zan li té ranvoyé, é in jour li la désid alé la sal. Li di : « Mi té jéné, mé mi té vé rotrouv mon bann frèr é sèr pou sèrv Jéova ansanm zot. Bann zansien ké la vni oir amoin la fé santi amoin ké mi té mon plas. Nadfoi, mi té san amoin kom in mang atèr parské ma lavé kit Jéova, é mi té vé lès tonbé. Mé bann frèr la rapèl amoin ké Jéova èk Jézu té vé pa mi té larg. Kan ma la rovni Témoin Jéova, tout lasanblé la bien akèy amoin èk mon ti famiy. Mon madam la aksèp étudié la Bib, é astèr nou sèrv Jéova ansanm. » Nout Gran Prèt k’i èm anou, i doi èt vréman kontan oir koman tout lasanblé i èd in moun pou rovni koté Jéova !
16. Akoz ou vé di mèrsi pou so Gran Prèt k’i konpran anou vréman ?
16 Kan li té su la Tèr, Jézu la èd in paké d’moun kan zot lavé bézoin. Alor, nou pé èt vréman sur ké li va èd anou osi dèk nou nora bézoin. É dann monn nouvo, li va èd anou aoir in vi ousa nora pu dutou d’péché, é ousa nou sra parfé. Parské Jéova i èm anou tèlman, li la mèt an plas son Garson kom Gran Prèt. É nou di ali gran mèrsi, parské Gran Prèt-la i konpran anou vréman !
TI CHANTÉ No 13 Jézu, nout légzanp
a Pou mié konpran koman Jézu la ranplas lo gran prèt juif, agard lo sujé « Aprésié bien lonèr ou néna ador Jéova dann son tanp spirituèl » dan la Tour d’Gard oktob 2023, paj 26, paragraf 7-9.
b La chanj détroi non dann sujé-la.