Chapitre Osio
Yango na Nduzu nga Tingo ti Mbeni Kota Yanda
NGU bale oko ahon ngbele ye so Gbia Neboukadnetsar ague na Daniel na ambeni “kota zo ti sese” ti Juda na ngba na Babylone. (2 aGbia 24:15) Pendere Daniel ayeke sala kusala na yangbo ti gbia tongana, fade fade, mbeni ye asi so ayeke zia fini ti lo na gbele kuâ. Me ngbanga ti nyen e ye ti hinga tene ni? Ngbanga ti so lege so Jéhovah Nzapa asala na ye asö pepe gi fini ti Daniel na ti ambeni zo, me nga a fa angangu wa ti komande sese kue ayeke ga na peko ti tele na yâ prophétie ti Mbeti ti Nzapa ti si na ngoi ti e.
MBENI GBIA SO AWARA KPALE
2 Prophète Daniel asû na mbeti: “Na ngu use ni so Nebucadnetsar ayeke gbia, Nebucadnetsar aba suma nde nde; yingo ti lo agi lo, na lango ake lë ti lo.” (Daniel 2:1) Neboukadnetsar so aba la ni asuma ayeke gbia ti Kodoro-togbia ti Babylone. Lo ga biani kota gbia na ndo lë sese kue na ngu 607 K.N.E., tongana Jéhovah Nzapa azia lege na lo ti futi Jérusalem na temple ti lo. Na ngu use ni so Neboukadnetsar amu li ni na ngangu ti komande sese kue (606/605 K.N.E.), Nzapa amu na lo mbeni suma ti mbito mingi.
3 Suma so agi bê ti Neboukadnetsar mingi na a sala si lo lingbi ti lango mbeni pepe. Biani lo ye ti hinga nda ti suma ni. Me gbia ti ngangu mingi so aglisa suma ti lo! Tongaso lo hiri azo ti nganga, azo ti yorö na awadeli ti Babylone, na lo mu yanga na ala ti fa suma ti lo nga ti fa nda ni. Ye so lo hunda akara ala. Teti ala yeke na ngangu ti sala ni pepe, ngonzo agbu Neboukadnetsar mingi si lo mu yanga “ti fâ awandara kue ti Babylone.” Biani, prophète Daniel ayeke tingbi ande na lo so ahiri lo ti fâ awandara. Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so a diko lo na amba ti lo aHébreu ota, Hanania, Mishaël na Azaria, na popo ti awandara ti Babylone.—Daniel 2:2-14.
DANIEL AGA TI MU MABOKO
4 Tongana lo hinga tene so apusu Neboukadnetsar ti lu mbeni ngangu ndia tongaso, “Daniel ague, na lo hunda gbia ti mu mbeni lâ na lo, si lo lingbi fa nda ti suma ni na gbia.” Gbia ayeda. Tongaso Daniel akiri na da ti lo, na pekoni lo na akamarade ti lo aHébreu ota asambela na ala hunda “Nzapa ti yayu ti sala be-nzoni teti tene ti lingo so.” Na bï so mveni, Jéhovah afa na Daniel na lege ti ye so lo ba tongana suma tene ti lingo ti suma ni. Daniel atene na bê ti kiri singila: “Sala tene nzoni na iri ti Nzapa lakue lakue, teti ndara na ngangu ayeke ti Lo. Lo gbian ngoi ni na kapa ni; Lo lungula agbia, Lo yä agbia; Lo mu ndara na awandara, na hingango nda ti ye na ala so ahinga ye; Lo fa nda ti tene so ahon azo, na Lo fa tene ti lingo na gigi; Lo hinga ye so ayeke na yâ bingo, na lumière aduti na Lo.” Daniel asepela Jéhovah teti Lo mu na lo ndara ti gbungo nda ti ye so.—Daniel 2:15-23.
5 Na ndade ni, Daniel ague ti ba Ariok, mokonzi ti awabatango gbia, so gbia ni ahiri lo ti gue ti fâ awandara ti Babylone. Tongana lo mä so Daniel alingbi ti fa nda ti suma ni, Ariok ague na gbia ni fade fade. Daniel ayä tele ti lo mveni oko pepe; lo tene na Neboukadnetsar: “Na yayu, Nzapa oko ayeke so afa tene ti lingo na gigi, na Lo fa na gbia Nebucadnetsar ye so ayeke ga na lâ ti nda ni.” Daniel aleke tele ti lo ti fa na gigi pepe gi kekereke ti Kodoro-togbia ti Babylone, me nga ti fa aye so ayeke si na ndo sese a to nda ni na ngoi ti Neboukadnetsar ti si na ngoi ti e nga na pekoni.—Daniel 2:24-30.
DANGO BÊ NA SUMA NI
6 So Neboukadnetsar ayeke ku ti mä lo, Daniel afa tene so: “O gbia, mo yeke ba ndo, na mo ba kota image. Image so aluti na gbele mo ayeke kota mingi, a za mingi mingi, na a hili mingi. Li ti image so ayeke ti lor ti nzoni mingi, libe ti lo na tïtî lo ayeke ti argent, yâ ti lo na kuni ti lo ayeke ti gengere, gere ti lo ayeke ti win, na paogere ti lo ayeke ti win na ndô. Mo ngbâ ti ba juska a lungula tênë so maboko alungula pepe, tênë so apika image ni na ndo paogere ti lo, so ayeke ti win na ti ndô, na afâ paogere ni ndulu ndulu. A fâ ndulu ndulu, win, ndô, gengere, argent, na lor kue ndulu legeoko, a ga tongana kako ti ndo ti pikango le-kobe na ngoi ti lâ; pupu aïa ahon na ni, na a wara ndo ni pepe; na tênë so apika image ni aga kota hoto, na a si sese kue.”—Daniel 2:31-35.
7 Bê ti Neboukadnetsar apika mingi ti mä Daniel na fango suma ni. Me ku kete si! Awandara ti Babylone ayeke sö kuâ gi tongana Daniel afa nda ni nga. Na iri ti lo mveni nga ti akamarade ti lo aHébreu ota, Daniel atene: “Suma ni ayeke so; na fade e fa nda ni na gbia.”—Daniel 2:36.
MBENI ROYAUME SO ADUTI NDE NA POPO TI AMBENI KUE
8 “O gbia, mo yeke gbia ti agbia, mo so Nzapa ti yayu amu na mo royaume, yanga-ti-komande, ngangu, na gloire; na ndo kue so amolenge ti azo, anyama ti benyama, na andeke ti nduzu asala kodoro dä, Lo zia ala na tïtî mo, na Lo sala si mo komande ala kue; mo yeke li ti lor.” (Daniel 2:37, 38) Atene so alingbi na Neboukadnetsar na peko ti so Jéhovah amu lo ti futi Jérusalem, na ngu 607 K.N.E. Biani, agbia so azia ala na ndo mbata na Jérusalem ayeke ti hale ti David, gbia so Jéhovah asa mafuta na ndo lo, na Jérusalem ayeke kota gbata ti Juda, tapande ti royaume ti Nzapa so aduti fä ti kota yanga-ti-komande ti Jéhovah na ndo sese. Tongana a futi kodoro ni na ngu 607 K.N.E., tapande ti royaume ti Nzapa so angbâ mbeni pepe. (1 Chronique 29:23; 2 Chronique 36:17-21) Angangu ti komande sese kue so aga na peko ti tele, so ambage ti win ti yanda aduti fä ni, alingbi fadeso ti komande sese na tapande ti royaume ti Nzapa ayeke na ngangu pepe ti kanga lege na ala. Neboukadnetsar ayeke li ti lor, win ti ngele mingi ahon na ngoi ti giriri, teti lo duti nde na popo ti ambeni kue na kindango royaume so tongana lo futi Jérusalem.—Ba “Mbeni Gbia-walombe Aleke Kodoro-togbia,” lembeti 63.
9 Neboukadnetsar, so alegbia teti ngu 43, aduti li ni ti mbeni hale ti agbia so afa lege na Kodoro-togbia ti Babylone. Na popo ti hale ti agbia so awara kogara ti lo, Nabonide, na kozo molenge-koli ti lo, Évil-Merodak. Hale ti agbia so angbâ teti ambeni ngu 43, juska na kui ti Belshatsar, molenge ti Nabonide, na ngu 539 K.N.E. (2 aGbia 25:27; Daniel 5:30) Tongaso, li ti lor ti yanda so aba ni na suma aduti gi fä ti Neboukadnetsar pepe, me ti molongo kue ti amokonzi ti Babylone.
10 Daniel atene na Neboukadnetsar: “Na peko ti mo, fade mbeni royaume alondo so alingbi na mo pepe.” (Daniel 2:39) Mbeni royaume so libe na amaboko ti argent ti yanda aduti fä ni ayeke ga ande na peko ti hale ti agbia ti Neboukadnetsar. Ngu 200 kozoni, Isaïe asala tene ti royaume so; lo fa nga mbilimbili iri ti gbia ti lo so ayeke hon na ngangu: Cyrus. (Ésaïe 13:1-17; 21:2-9; 44:24–45:7, 13) Royaume so ayeke Kodoro-togbia ti Médo-Perse. Azo ti Médie na ti Perse aga mbeni kodoro so amaï mingi so ye atia ala oko pepe tongana a haka ni na Kodoro-togbia ti Babylone; ye oko, a fa royaume ti Médo-Perse tongana argent, mbeni win so ngele ti lo alingbi na lor pepe. Lo yeke kete na tele ti Ngangu ti Komande Sese Kue ti Babylone teti lo duti nde pepe na popo ti ambeni kue na kindango Juda, tapande ti royaume ti Nzapa so kota gbata ni ayeke Jérusalem.
11 Ndulu na ngu 60 na peko ti so lo fa nda ti suma ni, Daniel aba na lë ti lo hunzingo ti hale ti agbia ti Neboukadnetsar. Daniel ayeke dä na bï ti lango 5/6 ti nze ti octobre 539 K.N.E., tongana aturugu ti Médo-Perse amu Babylone, so aba atene alingbi ti mu ni pepe, na afâ Gbia Belshatsar. Tongana gbia so akui, li ti lor ti yanda so aba ni na suma, Kodoro-togbia ti Babylone, angbâ mbeni pepe.
MBENI ROYAUME AZI MARA SO AGUE NA NI NA NGBA
12 Na ngu 539 K.N.E., Kodoro-togbia ti Médo-Perse aga kota ngangu ti komande sese kue na peko ti Kodoro-togbia ti Babylone. Tongana lo yeke na ngu 62, Darius ti Médie aga kozo mokonzi ti kodoro ti Babylone so ahon ni na ngangu awe. (Daniel 5:30, 31) Teti mbeni kete ngoi, lo na Cyrus ti Perse alegbia legeoko na ndo Kodoro-togbia ti Médo-Perse. Tongana Darius akui, Cyrus aga oko mokonzi ti Kodoro-togbia ti Perse. Teti aJuif so ayeke ngba na Babylone, komandema ti Cyrus aye ti tene zingo lege na ala. Biani, na ngu 537 K.N.E., Cyrus alu mbeni ndia so amu lege na aJuif so ayeke ngba ti kiri na kodoro ti ala na ti kiri ti sala Jérusalem nga na temple ti Jéhovah. Ye oko, akiri pepe na tapande ti royaume ti Nzapa na Juda nga na Jérusalem.—2 Chronique 36:22, 23; Esdras 1:1–2:2a.
13 Libe na amaboko ti argent ti yanda so aba na suma ni aduti fä ti molongo ti agbia ti Perse a to nda ni na Cyrus ti Kota. Hale ti agbia so aninga ahon ngu 200. A ba atene Cyrus akui na ngoi ti mbeni bira na ngu 530 K.N.E. Na popo ti ambeni gbia 12 so aga na peko ti lo na ndo ngende ti gbia ti Kodoro-togbia ti Perse, a ba so 2 ti ala asala nzobe na mbage ti mara so Jéhovah asoro ni. Mbeni ayeke Darius I er (zo ti Perse) na mbeni ayeke Artaxerxès I er.
14 Na popo ti molongo ti agbia ti Perse, Darius I er ayeke ota gbia na peko ti Cyrus ti Kota. Akozo gbia use ayeke Cambyse II na ita ti lo Bardiya (wala zo so amu gbia na lege ni pepe, mbeni prêtre so iri ti lo ayeke Gaumata). Na ngoi so Darius I er (so ahinga lo nga na iri ti Darius ti Kota) ama na ndo ngende ti gbia, na ngu 521 K.N.E., akanga lege na kusala ti lekengo temple na Jérusalem. Na ngu 520 K.N.E., tongana awara na popo ti ambeti so abata na Ecbatane mbeti so asala tene ti ndia ti Cyrus, Darius alungula gi ndia so akanga lege pepe, me nga lo mu mbeni nginza ti mosoro ti gbia ti kiri ti leke temple ni.—Esdras 6:1-12.
15 Mbeni gbia ti Perse so amu maboko ti kiri na aJuif na ndo ti ala ayeke la ni Artaxerxès I er, so aga na peko ti babâ ti lo Assuérus (Xerxès I er) na ngu 475 K.N.E. A mu na Artaxerxès mbeni iri so atene Yongoro-Maboko teti maboko ti lo ti koti ayo ahon ti gati. Na yâ ngu bale use ni ti komandema ti lo, na ngu 455 K.N.E., lo mu Nehémia, mbeni Juif so ayeke mu na lo aye ti nyon, ti ga gouverneur ti Juda na lo mu yanga na lo ti kiri ti leke agbagba ti Jérusalem. Ye so afa tongo nda ti ‘ayenga ti ngu bale mbasambala’ so asala tene ni na yâ chapitre gumbaya ni ti Daniel na afa lango ni so Messie, wala Christ, Jésus ti Nazareth ayeke si, nga na lango so lo yeke kui.—Daniel 9:24-27; Néhémie 1:1; 2:1-18.
16 Tanga ti agbia omene so aga na peko ti Artaxerxès I er na ndo ngende ti gbia ti Kodoro-togbia ti Perse ayeke Darius III. Komandema ti lo ahunzi biaku na ngu 331 K.N.E., tongana Alexandre ti Kota ahon lo na ngangu mingi na Gaugamèles, ndulu na ngbele Ninive. Tingo na yâ bira so aduti ye so aga na hunzingo ti Ngangu ti Komande Sese Kue ti Médo-Perse so mbage ti yanda so ayeke na argent aduti fä ni na suma ti Neboukadnetsar. Ngangu ti komande so ayeke ga na peko ayeke duti ande kota ahon na lege ti ambeni ye, me a yeke kete na lege ti ambeni ye nde. A lingbi ti gbu nda ni na mango tanga ti fango nda ti suma ti Neboukadnetsar so Daniel afa.
MBENI ROYAUME SO YÂ NI AKONO, ME SO AYEKE NA GBE NI
17 Daniel atene na Neboukadnetsar so yâ na kuni ti kota yanda ni ayeke ‘mbeni royaume nde, ti ota ni, ti gengere, so ayeke komande na ndo sese kue.’ (Daniel 2:32, 39) Royaume ota ni so ayeke ga na peko ti Babylone na Ngangu ti Komande ti Médo-Perse. Teti gengere ayeke na gbe ti argent, fini ngangu ti komande sese kue so ayeke duti kete na tele ti Kodoro-togbia ti Médo-Perse, na lege so, na tapande, lo yeke wara matabisi pepe ti zi mara ti Jéhovah. Ye oko, fade royaume so akpa gengere ‘ayeke komande na ndo sese kue,’ ye so afa so lo yeke komande ndo mingi ahon Babylone wala Kodoro-togbia ti Médo-Perse. Aye so asi na mbaï afa nyen na ndo ngangu ti komande sese kue so?
18 Ngoi kete na peko ti so lo wara ngende ti gbia na Macédoine na ngu 336 K.N.E., Alexandre III, mbeni pendere-koli ti ngu 20 so abi bê ti sala kota ye, abi tele ti lo na yâ mbeni kapa ti mungo akodoro na lege ti bira. Ahongo na ngangu ti lo na yâ bira asala si amu na lo iri ti Alexandre ti Kota. Na hongo na ngangu na peko ti tele, lo ngbâ ti gue na li ni na yâ sese ti azo ti Perse. Tongana lo hon na ngangu Darius III awe na Gaugamèles na ngu 331 K.N.E., yâ ti Kodoro-togbia ti Perse ato nda ti kangbi na Alexandre asala si Grèce aga fini ngangu ti komande sese kue.
19 Na peko ti hongo na ngangu ti lo na Gaugamèles, Alexandre ague ti sala bira na akota gbata ti Perse so ayeke na Babylone, Suse, Persépolis na Ecbatane. Na mungo tanga ti Kodoro-togbia ti Perse, lo kono yâ ti akodoro so lo mu asi na do ti Inde. Lo zia azo ti Grèce na akodoro so lo mu. A yeke tongaso si yanga na ngobo ti salango ye ti aGrec akangbi na yâ mbage kue ti royaume ti lo. Biani, Kodoro-togbia ti Grèce akono mingi ahon ala kue so aga kozo na lo. Tongana ti so Daniel afa kozoni, royaume ti gengere ‘akomande na ndo sese kue.’ Na popo ti ambeni ye so aga na peko ti mungo ando so, Grec (Koinè) aga mbeni yanga so azo atene na ndo mingi. Teti so yanga so amu lege ti sala tene mbilimbili, lo lingbi biani ti tene asû mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asala na Grec na ti kangbi nzo tene ti Royaume ti Nzapa.
20 Alexandre ti Kota asala gi ngu miombe na li ti ngangu ti komande sese kue. Atä so lo de pendere (lo yeke na ngu 32), lo tï kobela na peko ti mbeni matanga na lo kui kete na pekoni, na lango 13 ti nze ti juin ngu 323 K.N.E. Tongana ngoi ayeke hon, a kangbi kota kodoro-togbia ti lo na yâ ambage osio, so oko oko ayeke na gbe ti mbeni kota watongoro ti aturugu ti lo. Tongaso, mbeni kota royaume oko adü aroyaume osio so Kodoro-togbia ti Rome amene ala na nda ni. Ngangu ti komande sese kue so akpa gengere aninga a si gi na ngu 30 K.N.E., na ngoi so tanga ti aroyaume osio so, agbia ti sewa ti aPtolémée so alegbia na Égypte, atï na gbele Rome.
MBENI ROYAUME SO ANEKA NA AFÂ YE NDULU NDULU
21 Daniel angbâ ti fa nda ti yanda so aba na suma: “Fade royaume osio ni [na peko ti Babylone, Ngangu ti Médo-Perse nga ti Grèce] ayeke ngangu tongana win; teti win afâ ye, a fâ ye ndulu ndulu:, legeoko tongana win ane ye, fade royaume so afâ ye ndulu ndulu na ane ala so kue.” (Daniel 2:40, NW) Ngangu ti sese kue so ayeke duti ande na mbeni kota ngangu na kode ti neka ye, na tongaso lo yeke duti tongana win: lo yeke na ngangu mingi ahon akodoro-togbia so lor, argent wala gengere aduti fä ti ala. Kodoro-togbia ti Rome ayeke mara ti ngangu tongaso.
22 Rome aneka na afâ ndulu ndulu Kodoro-togbia ti Grèce, na pekoni a mene tanga ti angangu ti komande sese kue ti Médo-Perse na ti Babylonie. Ngangu ti Rome akpe mbito oko pepe ti Royaume ti Nzapa so Jésus Christ afa tene ni: lo fâ zo so na ndo mbeni keke ti pasi na ngu 33 N.E. Lo ye ti fâ ndulu ndulu tâ lege ti vorongo ti Christ; nda ni la, lo sala ngangu na adisciple ti Jésus. Na ndo ni, aRomain afuti Jérusalem na temple ti lo na ngu 70 N.E.
23 Agere ti win ti yanda so Neboukadnetsar aba na suma aduti pepe gi fä ti Kodoro-togbia ti Rome, me nga aye ti lo so aga na peko na lege ti poroso. Gbu li kete na ndo atene so ayeke na Apocalypse 17:10: “Agbia mbasambala ayeke nga, oku ti ala atï awe, oko ayeke, na mbeni oko ade aga pepe, na tongana lo ga, a lingbi lo ngbâ gi kete.” Na ngoi so bazengele Jean asû atene so na mbeti, aRomain azia lo na kanga na ndo zoa ti Patmos. Agbia oku, wala angangu ti komande sese kue, so atï awe ayeke Égypte, Assyrie, Babylone, Ngangu ti Médo-Perse, na ti Grèce. Omene ni, Kodoro-togbia ti Rome, angbâ lakue ti komande. Me a lingbi lo nga lo tï, na fade gbia mbasambala ni ayeke londo na popo ti akodoro so Rome ahon ala na ngangu. Fade a duti ngangu wa ti komande sese kue?
24 Bretagne ayeke giriri mbeni mbage ti Kodoro-togbia ti Rome na banga-do. Me na ngu 1763, lo ga Kodoro-togbia ti Bretagne: Grande-Bretagne mokonzi ti angu-ingo mbasambala. Na ngu 1776, akodoro 13 ti Amérika so ayeke na gbe ti lo afa so ala mu lipanda ti ala awe ti leke États-Unis ti Amérika. Ye oko, na pekoni, Grande-Bretagne na États-Unis ti Amérika abungbi tele na ngoi ti bira nga na ngoi ti siriri. Tongaso bungbingo ti Grande-Bretagne na États-Unis aba gigi tongana Mbasambala Ngangu ti Komande Sese Kue ti Anglo-Américain ti prophétie ti Bible. Legeoko na Kodoro-togbia ti Rome, lo fa so lo ‘kpengba tongana win,’ na komandengo na ngangu ti win. Tongaso, agere ti win ti yanda na yâ suma ni andu Kodoro-togbia ti Rome nga na a-use ngangu ti komande sese kue ti Angleterre na ti Amérika.
MBENI BUNGBINGO TI AYE SO AKPENGBA PEPE
25 Daniel atene na pekoni na Neboukadnetsar: “Legeoko tongana mo ba agere na aligere so ayeke ti ndô ti wasongota na ti win, fade a yeke royaume so yâ ni akangbi; me fade ngangu ti win ayeke na yâ ni, teti mo ba win so abungbi oko na potopoto ti ndô. Na legeoko tongana aligere ti gere so ayeke ti win na ti ndô, tongaso fade mbage oko ti royaume ayeke ngangu, na mbeni mbage ayeke ngangu pepe. Na legeoko tongana mo ba win so abungbi oko na potopoto ti ndô, fade ala bungbi tele ti ala na ahale ti azo; me fade ala sala beoko na popo ti ala pepe, legeoko tongana win aga oko na ndô pepe.”—Daniel 2:41-43, NW.
26 Molongo ti angangu ti komande sese kue so aga na peko ti tele, so ambage nde nde ti yanda so Neboukadnetsar aba na suma aduti fä ti ala, a to nda ni na li na ahunzi na gere. Tongaso, agere na aligere ti “win so abungbi oko na ndô” aduti fä ti ndangba tapande ti komandema ti azo so ayeke duti na “lâ ti nda ni.”—Daniel 12:4.
27 Na tongo nda ti siècle bale use ni, na ndo ti azo 4 ti sese, Kodoro-togbia ti Grande-Bretagne akomande oko. Ambeni kodoro-togbia ti Poto akomande giriri nga azo kutu mingi. Me Kozo Bira so Amu Sese Kue asala si abungbi ti akodoro asigigi na place ti akodoro-togbia. Na peko ti Use Bira so Amu Sese Kue, ye so ague na li ni mingi. Tongana tene ti kodoro ayeke mu ndo, wungo ti amara na ndo sese ayeke wu mingi. Ali ti gere bale oko ti yanda ni aduti fä ti angorogbia na angangu kue so aduti na fini na ngoi oko, teti na yâ ti Bible wungo ti bale oko alingbi ngoi na ngoi na ye so alingbi kue na lege ti ye so andu sese.—Ba Exode 34:28; Matthieu 25:1; Apocalypse 2:10.
28 Teti fadeso e yeke na “lâ ti nda ni,” e si na gere ti yanda ni. Ambeni ti angorogbia so agere na aligere ti yanda, so asala na win so abungbi oko na potopoto ti ndô aduti fä ti ala, akpa win: ala sala ye na ngangu, ala komande na nzobe oko pepe. Ambeni akpa potopoto ti ndô. Na lege wa? Daniel ahaka potopoto ti ndô na “ahale ti azo.” (Daniel 2:43) Atä so potopoto ti ndô, so asala na azo, akpengba pepe, ayanga-ti-komande so azo ahinga ni na so akpa win akpe gba me ala mä mingi ahon azo ti kodoro, so aye ti fa tene ti bê ti ala na ndo lege so akomande na ala. (Job 10:9) Ye oko, komandengo na ngangu na azo ti kodoro ayeke mä tele pepe, legeoko tongana ti so alingbi ti bungbi oko pepe win na potopoto ti ndô. Na ngoi so ayeke futi ande yanda ni, fade sese ayeke kangbi biani kete kete na lege ti poroso!
29 So ayeke kangbi popo ti agere na ali ti gere si ayeke sala ande si yanda ni kue atï? Fade ye nyen ayeke si na yanda so?
MBENI NDA NI TI KPENE!
30 Luti kete na ndo kota nda ti suma ni. Daniel atene na gbia: “Mo ngbâ ti ba juska a lungula mbeni tênë so maboko alungula ni pepe, tênë ni apika yanda ni na ndo agere ti lo ti win na ti ndô, na a fâ ala ndulu ndulu. Na ngoi so a fâ ndulu ndulu win, ndô, gengere, argent, na lor kue ndulu legeoko, a ga tongana kako ti ndo ti pikango le-kobe na ngoi ti lâ, na pupu ahon na ni si a wara ndo ni pepe. Na tênë so apika yanda ni aga kota hoto, na a si sese kue.”—Daniel 2:34, 35, NW.
31 Tanga ti prophétie ni aduti fango nda ti ye: “Na lâ ti agbia so, fade Nzapa ti yayu ayä royaume so afuti lâ oko pepe, na Lo zia royaume ni na tïtî ambeni zo nde pepe; me fade royaume so afâ mbeni royaume so kue ndulu ndulu, na a sala si royaume nde nde so kue awe; na fade royaume so angbâ lakue lakue. Teti legeoko tongana mo ba a lungula tênë ni na tele ti hoto, tênë so maboko alungula pepe, na tênë ni so afâ win, gengere, ndô, argent na lor ndulu ndulu, kota Nzapa afa na gbia ye so ayeke ga na nda ni: suma so ayeke tâ tene, na fango nda ni ayeke biani.”—Daniel 2:44, 45.
32 Tongana lo ba so adabe lo na suma ti lo na afa nda ni, Neboukadnetsar ayeda so gi Nzapa ti Daniel si ayeke “Seigneur ti agbia, na Zo ti fa tene ti lingo na gigi.” Gbia amu nga na Daniel na amba ti lo aHébreu ota akota ndo ti kusala. (Daniel 2:46-49) Ye oko, ti ngoi ti laso, nda ti “fango nda ni [so] ayeke biani” so Daniel afa ni ayeke nyen?
‘MBENI HOTO ASI SESE KUE’
33 Tongana ‘angoi so adiko teti amara’ ahunzi na octobre 1914, “Nzapa ti yayu” aleke Royaume ti yayu na ziango tongana gbia Jésus Christ, Molenge ti Lo so asa yingo na ndo ti lo, lo so ayeke “Gbia ti agbia na Seigneur ti aseigneur.”a (Luc 21:24; Apocalypse 12:1-5; 19:16) A yeke tongaso si na lege ti ngangu ti Nzapa, na pepe na lege ti maboko ti azo, a lungula “tênë” so ayeke Royaume ti Messie na tele ti “hoto” ni, kota yanga-ti-komande ti ndagigi kue ti Jéhovah. A mu ngorogbia ti yayu so na Jésus Christ, lo so Nzapa amu na lo fini so alingbi ti hunzi lâ oko pepe. (aRomain 6:9; 1 Timothée 6:15, 16) A yeke nda ni la si ‘royaume ti Seigneur [Nzapa] ti e na ti Christ ti lo,’ mbeni fä ti kota yanga-ti-komande ti ndagigi kue ti Jéhovah, ayeke hon ande na mbeni zo nde pepe. Lo yeke ngbâ lakue lakue.—Apocalypse 11:15.
34 Dungo Royaume ni aduti “na lâ ti agbia so.” (Daniel 2:44) Agbia so ayeke gi pepe ala so ali ti gere bale oko ti yanda ni aduti fä ni, me nga ala so ambage ti win, gengere, argent nga na lor aduti fä ni. A yeke tâ tene so akodoro-togbia ti Babylone, Perse, Grèce na ti Rome ayeke giriri mbeni pepe angangu ti komande sese kue na ngu 1914, me ambeni ye ti ala angbâ na peko. Kodoro-togbia Ottoman (Turc) amu sese ti Babylonie na a zia angorogbia na Perse (Iran), na Grèce nga na Rome.
35 Na yâ ngoi kete fade Royaume ti yayu ti Nzapa ayeke pika yanda ti fä ni na ndo agere ti lo. Tongana ye ti pekoni, a yeke fâ ndulu ndulu aroyaume kue so yanda ti win so aduti fä ni; fade lo kaï ni. Na ngoi ti “bira ti kota lâ ti Nzapa, Lo Ti Ngangu Ahon Kue,” “tênë” so ayeke pika na mbeni kota ngangu so asala si a yeke neka ande yanda so biani na fade kota pupu ti Nzapa ayeke hon na tanga ni tongana kako na ndo lakere. (Apocalypse 16:14, 16) Na pekoni, tongana tênë so aga kota mingi na a si nda sese kue, fade Royaume ti Nzapa ayeke ga hoto ti ngorogbia so ayeke komande “sese kue.”—Daniel 2:35.
36 Atä so lo yeke na yayu, Royaume ti Messie ayeke gboto ande yâ ti ngangu ti lo na sese ti e teti deba nzoni ti azo kue na sese so amä yanga. Fade ngorogbia so angbâ lakue “afuti lâ oko pepe” wala “azia ni na tïtî ambeni zo nde pepe.” Nde na angorogbia so amokonzi so ayeke zo na so alingbi ti kui amu li ni dä, lo “ngbâ lakue lakue.” (Daniel 2:44) Zia mo wara kota matabisi ti duti teti lakue na popo ti azo ti lo!
[Kete Tene na Gbe Ni]
a Ba Chapitre 6 ti buku so.
MO MANDA NYEN?
• Angangu ti komande sese kue wa ambage nde nde ti kota yanda so Neboukadnetsar aba na suma aduti fä ni?
• Ye wa so asi na ndo sese agere na aligere bale oko ti win so abungbi oko na ndô aduti fä ni?
• Lawa nga na tele ti “hoto” wa alungula “tênë” ni?
• Fade “tênë” so ayeke pika yanda ni lawa?
[Ahundango Tene ti Manda na Ye]
1. Ngbanga ti nyen a lingbi e bi bê ti e na mbeni ye so asi ngu bale oko na peko ti so Gbia Neboukadnetsar ague na Daniel na ambeni zo na ngba?
2. Lawa si Neboukadnetsar aba kozo suma ti lo so ayeke prophétie?
3. Azo wa alingbi pepe ti fa nda ti suma ti gbia, na Neboukadnetsar asala ye tongana nyen?
4. (a) Tongana nyen Daniel ahinga suma ti Neboukadnetsar nga na nda ni? (b) Daniel atene nyen ti kiri singila na Jéhovah Nzapa?
5. (a) Tongana nyen Daniel amu gonda ni kue na Jéhovah tongana lo yeke na gbele gbia? (b) Ngbanga ti nyen fango nda ti ye so Daniel amu aba e laso?
6, 7. Suma so Daniel adabe gbia na ni ayeke tongana nyen?
8. (a) Na lege ti fango nda ti ye ti Daniel, li ni so ayeke na lor ayeke zo wa wala ye nyen? (b) Lawa si li ti lor so aba gigi?
9. Li ti lor aduti fä ti nyen?
10. (a) Ye nyen na yâ ti suma ti Neboukadnetsar, afa so Ngangu ti Komande Sese Kue ti Babylone, ayeke ninga ande pepe? (b) Prophète Isaïe atene nyen kozoni na ndo zo so ahon Babylone na ngangu? (c) Na lege wa Kodoro-togbia ti Médo-Perse ayeke kete tongana a haka na Babylone?
11. Lawa si hale ti agbia ti Neboukadnetsar akaï?
12. Mbela so Cyrus amu na ngu 537 K.N.E. amu lege na aJuif so ague na ngba ti sala nyen?
13. Libe na amaboko ti argent ti yanda so Neboukadnetsar aba na suma aduti fä ti nyen?
14, 15. Maboko wa Darius ti Kota na Artaxerxès I er amu na aJuif?
16. Lawa nga na gbia wa si Ngangu ti Komande Sese Kue ti Médo-Perse ahunzi?
17-19. (a) Ngangu ti komande sese kue wa yâ na kuni ti gengere aduti fä ni, na yanga-ti-komande ti lo amu ndo tongana nyen? (b) Alexandre III ayeke la ni zo wa? (c) Tongana nyen Grec aga yanga ti kodoro so atene ni na ndo mingi, na lo lingbi biani na kusala wa?
20. Ye nyen asi na Kodoro-togbia ti Grèce na peko ti kui ti Alexandre ti Kota?
21. Tongana nyen Daniel asala tene ti “royaume osio ni”?
22. Na lege wa Kodoro-togbia ti Rome ayeke tongana win?
23, 24. Nde na Kodoro-togbia ti Rome, agere ti yanda ni aduti fä ti nyen?
25. Daniel atene nyen na ndo agere nga na aligere ti yanda ni?
26. Lawa yanga-ti-komande so agere na ligere aduti fä ni aba gigi?
27. (a) Ye nyen agere na aligere ti win so abungbi oko na ndô aduti fä ni? (b) Aligere bale oko ti yanda aduti fä ti nyen?
28, 29. (a) Na lege ti Daniel, ndô aduti fä ti nyen? (b) A lingbi ti tene nyen na ndo bungbingo win na ndô?
30. Fa peko ti kota nda ti suma ti Neboukadnetsar.
31, 32. A tene nyen kozoni na ndo ndangba mbage ti suma ti Neboukadnetsar?
33. A lungula “tênë” ni na tele ti “hoto” wa, nga lawa na tongana nyen ye ni asi?
34. A lingbi ti fa tongana nyen so adü Royaume ti Nzapa “na lâ ti agbia so”?
35. Lawa si “tênë” ni ayeke pika yanda ni, na fade a yeke futi yanda ni tongana nyen?
36. Ngbanga ti nyen a lingbi ti tene so Royaume ti Messie ayeke mbeni yanga-ti-komande so angbâ lakue?
[Encadré/Afoto na alembeti 63-67]
MBENI GBIA-WALOMBE ALEKE KODORO-TOGBIA
MOLENGE ti gbia so ayeke héritier ti Babylone na aturugu ti lo aneka biani aturugu ti Pharaon Néko na Karkémish, na Syrie. Azo ti Égypte, so ahon ala na ngangu, akpe na kodoro ti ala, na mbage ti mbongo, na azo ti Babylone atomba peko ti ala. Me mbeni tokua so alondo na Babylone asala si molenge ti gbia ni so ahon na ngangu azia ti tomba ala. Lo mä so babâ ti lo, Nabopolassar, akui awe. Neboukadnetsar amu yanga na akota watongoro ti lo ti gue na azo so ala gbu nga na amosoro ni na kodoro; ti lo, lo kiri hio ti ma na ndo ngende ti gbia so aduti senge na peko ti kui ti babâ ti lo.
A yeke tongaso si Neboukadnetsar ama na ndo ngende ti gbia ti Babylone na ngu 624 K.N.E. na lo ga use mokonzi ti fini molongo ti agbia ti Kodoro-togbia ti Babylone. Na ngoi so lo komande, so aninga ngu 43, lo kamata akodoro so kozoni ayeke ti Ngangu ti Komande Sese Kue ti Assyrie na lo kono yâ ti ndo ti lo: lo mu Syrie na mbage ti banga na Palestine na mbage ti do, ti si na katikati ti Égypte.—Ba carte so ge.
Na ngu osio ni ti komandema ti lo (620 K.N.E.), Neboukadnetsar asala si royaume ti Juda aduti na gbe ti ngangu ti lo. (2 aGbia 24:1) Ngu ota na pekoni, azo ti Judée alondo ti ke yanga; tongaso azo ti Babylone aga ti sala bira na ala se kando na tele ti Jérusalem. Neboukadnetsar ague na Yehoïakîn, Daniel na ambeni zo so agbu ala na ngba na Babylone. Lo gue giriri nga na ambeni ye ti kusala ti temple ti Jéhovah. Lo zia Tsidqiya, ita ti babâ ti Yehoïakîn, gbia ti Juda so asala kusala na gbe ti lo.—2 aGbia 24:2-17; Daniel 1:6, 7.
Ngoi kete na pekoni, Tsidqiya asala beoko na Égypte na lo nga lo londo ti ke yanga ti Babylone. Neboukadnetsar akiri aga ti se kando na tele ti Jérusalem, nga na ngu 607 K.N.E., lo sala dû na yâ ti gbagba ti kodoro ni, lo gbi temple ni na lo futi kodoro ni. Lo fâ amolenge kue ti Tsidqiya, na pekoni lo koro lë ti gbia so na akanga lo na zingere, ti tene ague na lo na ngba na Babylone. Neboukadnetsar amu azo mingi ti kodoro ni na ngba na lo gue na tanga ti aye ti kusala ti temple ni na Babylone. “Tongaso a lungula azo ti Juda na sese ti ala, na a gue na ala na ngba.”—2 aGbia 24:18–25:21.
Neboukadnetsar ahon nga na ngangu Tyr na sengo kando na tele ni, mbeni sengo kando so aninga ngu 13. Na ngoi ti sengo kando so, li ti aturugu ti lo ‘amboko kue’ ngbanga ti kpoto ti bira so ala yü, na ndogo ti ala aga “gi kä” teti yongo akungba ti leke na aye ti se na kando so. (Ézéchiel 29:18) Na nda ni, Tyr atï na gbele ngangu ti aturugu ti Babylone.
Biani, gbia ti Babylone ayeke la ni mbeni kota wakode ti salango bira. Ambeni mbeti, mbilimbili ala so alondo na Babylone, asala nga tene ti lo tongana mbeni gbia ti mbilimbili. Mbeti ti Nzapa afa biani pepe so Neboukadnetsar ayeke mbilimbili, me prophète Jérémie atene atä Tsidqiya alondo ti ke yanga, fade a yeke sala ye na lo na lege ni ‘tongana lo sigigi ti te amokonzi ti gbia ti Babylone.’ (Jérémie 38:17, 18) Na peko ti futingo ti Jérusalem, Neboukadnetsar asala ye na Jérémie na yekiango ndo. Gbia amu yanga na ndo prophète so: “Mo kamata lo, mo bata lo nzoni; mo sala sioni na lo pepe, me mo sala ye so lo tene na mo.”—Jérémie 39:11, 12; 40:1-4.
Neboukadnetsar ayeke la ni mbeni zo so aba lege ti aye: lo hinga fade fade alengo nga na akode ti Daniel na ti amba ti lo ota, Shadrak, Méshak na Abed-Négo, so iri ti ala na Hébreu ayeke Hanania, Mishaël na Azaria. A yeke nda ni la si gbia ni amu na ala akota ndo na yâ royaume ti lo.—Daniel 1:6, 7, 19-21; 2:49.
Neboukadnetsar asala giriri mingi na Mardouk, kozo nzapa ti Babylone. Ti gbia ni, ahongo na ngangu ti lo kue alondo na nzapa so. Na Babylone, lo leke wala lo sala pendere atemple ti Mardouk nga na ti ambeni nzapa mingi ti Babylone. A mu yanda ti lor so aleke na popo-hoto ti Doura peut-être teti Mardouk. Na Neboukadnetsar abi bê la ni mingi na ndo gingo abendo kozoni si aturugu ti lo asigigi.
Na mbage, bê ti Neboukadnetsar ayeke la ni na baba teti lo kiri lo leke Babylone, kota gbata ahon kue so gbagba angoro ni na ngoi ni kâ. Na hunzingo akota gbagba use ti kodoro ni so babâ ti lo ato nda ti kusala ni, Neboukadnetsar asala si mo ba atene a lingbi ti mu kota gbata ni mbeni pepe. Gbia ni aleke mbeni ngbele da ti gbia na bê ti kodoro ni na lo sala mbeni da ti gbia teti ngoi ti lâ ndulu na kilomètre use na mbage ti banga. Ti mu ngia na wo-gbia ni, so ayeke zo ti Médie na so atoto teti ahoto na agbako ti kodoro ti lo, Neboukadnetsar aleke ajardin na nduzu, so aduti la ni na popo ti aye ti kpene mbasambala ti sese ti giriri.
Mbeni lâ, na ngoi so lo yeke tambela na yâ da ti gbia ti lo na Babylone, gbia ni atene na baba: “So ayeke kota Babylone pepe, so mbi sala teti ndo ti duti ti gbia ti royaume, na lege ti ngangu ti ngangu ti mbi, na teti gloire ti yango-iri ti mbi?” “Tongana tene so ade na yanga ti gbia,” lo ga zo ti fou. Teti ngu mbasambala lo lingbi ti komande pepe, lo yeke te pele na akugbe, gi tongana ti so Daniel afa kozoni. Na nda ti ngoi so, akiri royaume na Neboukadnetsar, so akomande a si na kui ti lo na ngu 582 K.N.E.—Daniel 4:30-36.
MO MANDA NYEN?
A lingbi ti tene nyen na ndo Neboukadnetsar tongana
• wakode ti salango bira?
• zo so aba lege ti aye?
• wavorongo Mardouk?
• walekengo ye?
[Carte]
(Ti ba tene ni mbilimbili, ba buku ni)
KODORO-TOGBIA TI BABYLONE
NGU BENGBA
Jérusalem
Ngu ti Euphrate
Ngu ti Tigre
Ninive
Suse
Babylone
Our
[Foto]
Babylone, kota gbata ahon ti ngoi ti giriri so gbagba angoro ni
[Foto]
Kota ngbo aduti giriri fä ti Mardouk
[Foto]
Ajardin so aleke na nduzu ti Babylone so asala tene ni mingi
[Atene nga Foto na lembeti 56]
(Ti ba ni mbilimbili, ba buku ni)
ANGANGU TI KOMANDE SESE KUE TI PROPHÉTIE TI DANIEL
Kota yanda (Daniel 2:31-45)
BABYLONIE a to nda ni na 607 K.N.E.
MÉDO-PERSE a to nda ni na 539 K.N.E.
GRÈCE a to nda ni na 331 K.N.E.
ROME a to nda ni na 30 K.N.E.
ANGLO-AMÉRICAIN a to nda ni na 1763 N.E.
SESE SO AKANGBI NA LEGE TI POROSO na lâ ti nda ni
[Foto so amu lembeti 47 kue]
[Foto so amu lembeti 58 kue]