Chapitre Bale Use Na Ndo Ni Omene
“Fade Mbeni Wakodoro Oko Atene Pepe: ‘Tele ti Mbi Aso’”
1. Ngbanga ti nyen atene ti Isaïe 33:24 (NW) adë bê?
“YE KUE ti création abima na gua ate ala juska fadeso.” So ayeke tene ti bazengele Paul. (aRomain 8:22) Atä guengo na li ni ti kaïngo kobela, kobela na kui angbâ ti sala sana na azo. Ni la, zendo so ako nda ti mbage so ti prophétie ti Isaïe ayeke pendere mingi! Bi bê na ngoi so “fade mbeni wakodoro oko atene pepe: ‘Tele ti mbi aso.’ ” (Isaïe 33:24, NW) Lawa nga tongana nyen zendo so ayeke ga ande tâ tene?
2, 3. (a) Na lege wa mara ti Israël ayeke na kobela? (b) Tongana nyen Assyrie aga “keke” ti sengo ndo teti Nzapa?
2 Isaïe asû mbeti na mbeni ngoi so mara ti mbele ti Nzapa ayeke na kobela na lege ti yingo. (Esaïe 1:5, 6) Awakua ti Jéhovah Nzapa alï mingi na yâ kengo tene ti mabe nga na yâ pitan na tongaso a lingbi a se ala ngangu. Assyrie ayeke “keke” so Jéhovah ayeke sala na kusala ti mu na sengo ndo so. (Esaïe 7:17; 10:5, 15) Kozoni a yeke Israël, royaume ti akete mara bale oko ti banga, si atï na gbele azo ti Assyrie na ngu 740 K.N.E. (2 aGbia 17:1-18; 18:9-11) Ngu kete na pekoni, Gbia Sennakérib ti Assyrie asala mbeni ngangu bira na Juda, royaume ti mbongo. (2 aGbia 18:13; Esaïe 36:1) Aturugu ti Assyrie ayeke lï lingo na yâ sese ni, na tongaso a ba so futingo kue ti Juda ayeke si biani.
3 Me Assyrie ahon ndo ti kusala so amu na lo ti se mara ti Nzapa, na lo gi ti sala ye alingbi na kota nzala ti lo ti wara ngangu ti komande na ndo sese kue. (Esaïe 10:7-11) Fade Jéhovah azia lege na lo ti sala ngangu na mara ti lo na lo se lo pepe? Fade mara ti Juda ayeke wara sava na lege ti kobela ti lo ti yingo? A wara na Esaïe chapitre 33, akiringo tene ti Jéhovah na ahundango tene so.
Fade Afuti Zo so Afuti Ye
4, 5. (a) Ye wa so aga nde ayeke si na Assyrie? (b) Sambela wa Isaïe atene teti awakua ti Jéhovah?
4 Prophétie ato nda ni na tene so: “Vundu aga na mo so mo futi ye, me a de a futi mo pepe; mo so mo sala na lege ti handa, me ala sala na mo na lege ti handa pepe! Tongana mo zia ti futi ye, fade a futi mo, na tongana mo zia ti sala na lege ti handa, fade a sala na mo na lege ti handa.” (Esaïe 33:1) Isaïe asala tene polele na zo ti futi ye, Assyrie. A ba so a lingbi ti hon na ngangu pepe mara so agi tene mingi na ngoi so lo si na kota ni ti lo. Lo ‘futi ye, me a de a futi lo pepe,’ lo futi agbata ti Juda, lo nzi même mosoro ti da ti Jéhovah, na a ba so asala ye oko na lo pepe! (2 aGbia 18:14-16; 2 Chronique 28:21) Me, fadeso ye ni ayeke ga nde. Isaïe atene na wâ: “Fade a futi mo.” Prophétie so ayeke tâ ye ti dengo bê mingi teti abe-ta-zo!
5 Na ngoi ti ngangu so, a yeke hunda na awavorongo Jéhovah be-ta-zo ti gi maboko na mbage ti lo. Isaïe asambela tongaso: “O L’Eternel, Mo sala na e na lege ti grâce! E yeke ku Mo. Mo ga tïtî ngangu ti e na ndapelele kue, na salut ti e na lâ ti vundu. Azo akpe tongana ala mä kota wuluwulu; tongana Mo londo, amara akangbi kirikiri.” (Esaïe 33:2, 3) Na lege ni, Isaïe asambela Jéhovah ti zi mara ti Lo tongana ti so Lo sala ni fani mingi giriri. (Psaume 44:4 [44:3, NW]; 68:1, NW) Na fade fade na peko ti sambela so, Isaïe afa kiringo tene so Jéhovah ayeke mu ande!
6. Fade ye nyen asi na Assyrie, na ngbanga ti nyen a yeke na lege ni?
6 “Fade a bungbi ye so mo [azo ti Assyrie a] gbu legeoko tongana kafard abungbi ye; fade azo ahulu na ndo ye so legeoko tongana aki ahulu na ndo ye.” (Esaïe 33:4) Azo ti Juda aba fani mingi awe aki so ayeke mu yâ ti kodoro ti ala. Ye oko, ti so, a yeke awato ti Juda si ayeke futi ala. Fade a yeke hon Assyrie na ngangu na a zia kamela na lê ti lo, na aturugu ti lo ayeke kpe, ala zia na peko ti ala gbâ ti matabisi ti bira na azo ti Juda. A yeke duti ande na lege ni ti futi Assyrie, teti ahinga lo na salango sana na azo.—Esaïe 37:36.
Zo ti Assyrie ti Laso
7. (a) Zo wa na ngoi ti e a lingbi ti haka lo na mara ti Israël so ayeke na kobela na lege ti yingo? (b) “Keke” ti Jéhovah ti futi na Chrétienté ayeke duti ande zo wa?
7 Tongana nyen prophétie ti Isaïe andu ngoi ti e? A lingbi ti haka mara ti Israël so ayeke na kobela na lege ti yingo na Chrétienté so ayeke be-ta-zo pepe. Legeoko tongana ti so Lo sala kusala na Assyrie tongana mbeni “keke” ti se Israël, legeoko nga fade Jéhovah ayeke sala kusala na mbeni “keke” ti se Chrétienté, nga na tanga ti bungbi ti alege ti vorongo ti wataka ti sese kue, ‘Babylone ti Kota.’ (Esaïe 10:5; Apocalypse 18:2-8) “Keke” so ayeke duti ande amara so ayeke na yâ ti Bendo ti Gigi, mbeni bungbi so afa ni na yâ Apocalypse na lege ti mbeni bengba nyama ti ngonda so ayeke na li mbasambala nga na nza bale oko.—Apocalypse 17:3, 15-17.
8. (a) Zo wa laso akpa Sennakérib? (b) Mbito ayeke gbu ande pepe Sennakérib ti laso ti sala bira na zo wa, na nda ni ayeke duti tongana nyen?
8 Tongana zo ti Assyrie ti ngoi ti e alondo ande ti futi ndo ti lege ti vorongo ti wataka, a ba so a lingbi pepe ti kanga lege na lo. Na mara ti bibe ti Sennakérib, Satan Diable ayeke duti na mbito pepe ti pika, ti pika gi pepe abungbi so ake tene ti mabe na so alingbi na sengo ndo ti ala, me nga atâ Chrétien. Na tele ti tanga ti amolenge ti yingo ti Jéhovah, ala so asa yingo na ndo ti ala, azo kutu mingi so asigigi na yâ sese ti Satan, so aye ti tene nga Babylone ti Kota, amu mbage ti Royaume ti Jéhovah. Tongana ngonzo agbu “nzapa ti sese so” teti atâ Chrétien ake ti mu gonda na lo, fade Satan ayeke sala ngangu bira na tele ti ala. (2 aCorinthien 4:4; Ezéchiel 38:10-16) Bira so ayeke mu ande biani mbito mingi, me fade a hunda pepe ti tene awakua ti Jéhovah azia lege si mbito ahon ndo ti ala. (Esaïe 10:24, 25) Nzapa amu na ala biani beku so lo yeke duti ande ‘salut ti ala na lâ ti vundu.’ Lo yeke sala ande mbeni ye; lo yeke futi Satan na azo mingi so amu peko ti lo. (Ezéchiel 38:18-23) Legeoko tongana ti giriri, fade a yeke futi ala so ayeke tara ti futi mara ti Nzapa! (Ba aProverbe 13:22b.) Fade iri ti Jéhovah aga nzoni-kue, na a futa ala so asö kuâ teti ala gi “ndara, na hingango nda ti ye [na] kpengo mbito ti L’Eternel.”—Diko Esaïe 33:5, 6.
Gbotongo Mê Teti Ala so Ayeke na Mabe Pepe
9. (a) “Azo ti ngangu” na “awakua ti siriri” ayeke sala ande nyen? (b) Tongana nyen zo ti Assyrie ayeke sala ye na tene ti siriri so Juda aga na ni?
9 Me, ye nyen ayeke si na azo ti Juda so ayeke na mabe pepe? Isaïe afa ye ti sioni so Assyrie aga ti sala na ala. (Diko Esaïe 33:7.) Fade mbito asala si “azo ti ngangu,” aturugu ti Juda, ayeke dekongo teti aturugu ti Assyrie so ayeke ga. Fade a yeke he na ngia na azia kamela na lê ti “awakua ti siriri,” alembe so ato ala ti gi siriri na azo ti Assyrie so aye tene ti bira mingi. Ala yeke toto ande ngangu na bê so asui teti ye ni aga nzoni pepe. (Ba Jérémie 8:15.) Zo ti Assyrie so asala ye na ngangu mingi ayeke sala be-nzoni na ala pepe. (Diko Esaïe 33:8, 9.) Fade lo doro na kamela pepe ambele so lo te na azo ti Juda. (2 aGbia 18:14-16) Zo ti Assyrie ayeke ‘ba agbata [ti Juda] tongana sioye’: lo yeke ba ala tongana mbumbuse ye, na lo ba fini ti azo tongana ye senge. Fade futingo ndo ayeke duti kota mingi na tongaso sese ni mveni, tongana a lingbi ti tene tongaso, ayeke na yâ mua. Liban, Sharôn, Bashân na Carmel ayeke duti nga na yâ mua ngbanga ti futingo so.
10. (a) Na lege wa “azo ti ngangu” ti Chrétienté alingbi ande pepe ti sala mbeni ye? (b) Fade zo wa abata atâ Chrétien na lâ ti vundu ti Chrétienté?
10 Mara ti ye tongaso aga ndulu ti si na ngoi so amara ayeke to nda ni ande ti sala bira na lege ti vorongo. Legeoko tongana ngoi ti Hizqiya, ngangu kue so ayeke sala ande ti luti na gbele aye ti futingo so ayeke senge. “Azo ti ngangu” ti Chrétienté, (azo ti poroso ti lo, awamosoro ti lo nga na ambeni kota zo ti lo), alingbi ande pepe ti mu maboko na lo. Fade a doro ‘ambele,’ wala amango tene, ti poroso na ti mosoro so asala ni ti bata na aye ti Chrétienté. (Esaïe 28:15-18) Angangu kue so alembe asala ti kanga lege na futingo ni ayeke tï na ngu. Akusala ti dengo buze ayeke kaï, teti fade agbu na ngangu wala afuti akungba na anginza ti Chrétienté. Ala kue so angbâ ti ye tene ti Chrétienté ayeke sala ande ye mingi pepe, gi ti duti yongoro na lo na ti sala vundu teti futingo ti lo. (Apocalypse 18:9-19) Fade a lungula tâ Lege ti vorongo ti aChrétien legeoko na ti wataka? Oko pepe, teti Jéhovah mveni amu zendo so: “Fade Mbi londo fadeso! L’Eternel atene. Fade Mbi yä Mbi mveni fadeso! Fade Mbi yä iri ti Mbi fadeso!” (Esaïe 33:10) Na nda ni, Jéhovah ayeke sala ye teti abe-ta-zo ti lo, so akpa Hizqiya, na lo kanga lege na guengo na li ni ti zo ti Assyrie.—Psaume 12:6 (12:5, NW).
11, 12. (a) Lawa na tongana nyen atene ti Esaïe 33:11-14 aga tâ tene? (b) Gbotongo mê wa atene ti Jéhovah ayeke na ni teti ngoi ti e?
11 Biani, zo so ayeke be-ta-zo pepe alingbi ti ku pepe ti wara mbage na batango ndo so. Jéhovah atene: “Fade ngo so i më ayeke kako, i dü mbesu; fade mbö ti yanga ti i ayeke wâ so agbi i. Fade azo ni aga tongana mbamba so a zö na wâ, tongana ki so a fâ na sese na wâ agbi. I so i yeke yongoro kâ, i mä ye so Mbi sala awe; na i so i yeke ndulu, i bi bê ti i na kota ngangu ti Mbi. Mbito agbu awasiokpari na Sion; tele ti azo so ake Nzapa adö; zo nyen na popo ti e alingbi duti na tele ti wâ so agbi ye mingi? Zo nyen na popo ti e alingbi duti na tele ti wâ ti lakue lakue?” (Esaïe 33:11-14) Atene so aga tâ tene biani na ngoi so Juda ayeke luti na gbele mbeni fini wato, Babylone. Na peko ti kuâ ti Hizqiya, Juda akiri na asioni lege ti lo. Na yâ ti angu so aga na pekoni, aye abuba mingi na Juda na tongaso a lingbi ngonzo ti wâ ti Nzapa atï na ndo mara ni kue.—Deutéronome 32:22.
12 Asioni ye so aJuif so amä yanga pepe aleke ti kpe na ngbanga ti Nzapa ayeke tongana kako so akpengba pepe. Biani, bibe ti salango baba na ti kpengba-li ti mara ni ayeke ga ande na aye so ague na futingo ti lo. (Jérémie 52:3-11) Fade azo ti sioni aga “tongana mbamba so a zö na wâ”: a futi ala biaku! Tongana ala mä tene ti vundu so aga ndulu, kota mbito agbu azo ti Juda so asala kpengba-li. Atene so Jéhovah afa na mara ti Juda so ayeke be-ta-zo pepe afa na gigi dutingo ti azo ti Chrétienté laso. Tongana ala bi bê pepe na gbotongo mê ti Nzapa, mbeni ye ti sioni mingi ayeke ku ala.
“Zo so Atambela Mbilimbili”
13. Zendo wa amu na “zo so atambela mbilimbili” lakue, na tongana nyen a ga tâ tene na ndo Jérémie?
13 Nde na so, na pekoni Jéhovah atene: “Zo so atambela mbilimbili, na lo sala tene ti mbilimbili; zo so ake faïda sioni, na lo ye maboko ti lo pepe ti kamata nginza ti vigno zo; zo so akanga mê ti lo si lo mä tene ti sango mênë pepe, na lo kanga lê ti lo si lo ba sioye pepe. Fade zo so aduti na nduzu, ndo ti bata tele ti lo ayeke gbada ti bira ti tênë; fade a mu kobe na lo, na ngu ayeke na lo lakue.” (Esaïe 33:15, 16) Ti sala tene tongana ti so bazengele Pierre atene na pekoni, Jéhovah “ahinga lege ti zi azo na yâ ye so atara ala, ala so akpe mbito ti Nzapa, na Lo hinga lege ti bata azo ti kirikiri na gbe ti ngbanga juska na lâ ti fango ngbanga.” (2 Pierre 2:9) Jérémie awara mara ti zingo zo tongaso. Na ngoi ti sengo kando ti Babylone, azo ni ‘ate kobe na lege ti kilo, na mbito.’ (Ezéchiel 4:16) Ambeni wali ague même ti te mi ti amolenge ti ala mveni. (Toto ti Jérémie 2:20) Ye oko, Jéhovah abata si a sö Jérémie.
14. Na alege wa aChrétien ti laso alingbi ti ‘tambela mbilimbili’ lakue?
14 A lingbi aChrétien ti laso ‘atambela nga mbilimbili,’ na batango lâ oko oko akpengba-ndia ti Jéhovah. (Psaume 15:1-5) A lingbi ala ‘sala tene ti mbilimbili’ na ala ke tene ti wataka na ye so ayeke na lege ni pepe. (aProverbe 3:32) Atä ye ti handa na petengo goro amu ndo na yâ ti akodoro mingi, ala yeke ye ti sioni teti zo so “atambela mbilimbili” lakue. Na ndo ni, a lingbi aChrétien abata “nzo yingo-ti-hinga” na yâ tene ti dengo buze, na kengo na bê kue aye so ayeke polele pepe wala ayeke lege ti nzi. (aHébreu 13:18; 1 Timothée 6:9, 10) Na zo so ‘ake ti mä tene ti sango mênë, na akanga lê ti lo si lo ba sioye pepe’ ayeke soro nzoni mozoko so lo yeke mä nga na angia ti lo. (Psaume 119:37) Na lâ ti ngbanga ti lo, fade Jéhovah ayeke bata na ayeke mu ngangu na awavorongo lo so amu peko ti akpengba-ndia ti lo na yâ fini ti ala.—Sophonie 2:3.
Ala Ba Gbia ti Ala
15. Zendo wa ayeke mu ande ngangu na aJuif be-ta-zo so ague na ngba?
15 Na pekoni Isaïe afa kete tene na ndo apendere ye so ayeke ga: “Fade lê ti mo aba Gbia na pendere ti Lo; fade lê ti mo aba sese so ayeke kota. Fade mo bi bê ti mo na ye so amu mbito. Wakuasu ayeke na ndo wa? Zo so adiko mosoro ayeke na ndo wa? Zo so adiko tour ni ayeke na ndo wa? Fade mo ba azo so mbeni pepe, azo so ahili, azo so tene ti yanga ti ala ayeke ngangu na mo hinga tene ti ala pepe, awande so mo lingbi mä tene ti yanga ti ala pepe.” (Esaïe 33:17-19) Zendo ti Gbia Messie so ayeke ga nga na Royaume ti lo ayeke mu ande ngangu na aJuif be-ta-zo na yâ ayongoro ngu ti dutingo ngba ti ala na Babylone, atä so ala yeke ba Royaume so gi yongoro kâ. (aHébreu 11:13) Tongana yanga-ti-komande ti Messie aga tâ ye na nda ni, fade salango ngangu ti Babylone ayeke duti gi mbeni ngbele tene. Ala so ayeke sö kuâ na bira ti zo ti Assyrie ayeke hunda na ngia: “Ala yeke na ndo wa ala so giriri ayeke diko na ayeke ba tene ti lampo?”—Esaïe 33:18, Bible en français courant.
16. Ngbele ye lawa awakua ti Nzapa alingbi ti ‘ba’ Gbia Messie, na ye so aga na ala nyen?
16 Atä so atene ti Isaïe amu na ala beku so mbeni lekengo ye ayeke ga na peko ti dutingo ngba na Babylone, a lingbi Juif oko oko so ague na ngba aku londongo na popo ti awakinda ti ba gango tâ tene kue ti mbage ti prophétie so. Ti awakua ti Nzapa ti ngoi ti e a yeke tongana nyen? Ngbele ye na ngu 1914, awakua ti Jéhovah alingbi ti ‘ba,’ wala ti hinga, Gbia Messie, Jésus Christ, na yâ gloire ti lo kue ti yingo. (Psaume 45:3 [45:2, NW]; 118:22-26) Ye so asala si sioni sese ti Satan asala ngangu na ala mbeni pepe na ala duti ngba ni mbeni pepe. Na gbe ti fango lege ti Sion, kota ndo ti Royaume ti Nzapa, ala wara tâ nzoni dutingo na lege ti yingo.
17. (a) Azendo wa amu na ndo Sion? (b) Tongana nyen azendo ti Jéhovah na ndo Sion aga tâ tene na ndo Royaume ti Messie nga na ndo ala so amu mbage ti lo na ndo sese?
17 Isaïe angbâ ti tene: “Mo ba Sion, kodoro ti fête ti e so A diko la ni awe; fade lê ti mo aba Jérusalem, kodoro ti siriri, tente so fade a lungula pepe; fade a gboto piquet ti tente ni so lâ oko pepe, na a fâ mbeni kamba ni oko pepe. Fade L’Eternel ayeke na e kâ na yâ gloire ti Lo; ndo ni so kâ ayeke ndo ti akota ngu na akete ngu so asua, ndo so kete mangboko so atambela na kaï alingbi lï pepe, wala kota mangboko alingbi hon kâ nga pepe.” (Esaïe 33:20, 21) Isaïe amu na e beku so a lingbi pepe ti kinda wala ti futi Royaume ti Messie ti Nzapa. Na ndo ni, batango ndo so andu nga abe-ta-zo so amu mbage ti Royaume na ndo sese laso. Atä ala mingi ahon na yâ atara ti ngangu so aba zo oko oko, azo ti Royaume ti Nzapa ayeke na beku so ye oko pepe so agi ti futi ala tongana mbeni bungbi ayeke si ande na nda ni. (Esaïe 54:17) Fade Jéhovah ayeke bata awakua ti lo tongana dû wala lege ti ngu so abata mbeni gbata. Fade a futi wato kue so aga na bira na ala, atä lo yeke na ngangu tongana bungbi ti ‘akete mangboko so atambela na kaï’ wala tongana mbeni “kota mangboko.”
18. Kungba wa Jéhovah ayeda na ni?
18 Me, ngbanga ti nyen azo so andoye Royaume ti Nzapa azia bê tongaso na batango ndo ti Jéhovah? Isaïe afa nda ni: “Teti Jéhovah ayeke Wafango Ngbanga ti e, Jéhovah ayeke Walungo Ndia ti e, Jéhovah ayeke Gbia ti e; fade lo mveni asö e.” (Isaïe 33:22, NW) Jéhovah ayeda ti yö kungba ti bata na ti fa lege na awakua ti lo so ahinga lo tongana Gbia ti Kota Ahon Kue. Ala yeda na bê kue na yanga-ti-komande ti Jéhovah so aga na lege ti Gbia Messie ti lo, na hingango so Nzapa ayeke na ngangu gi pepe ti lu andia me nga ti sala si azo abata ni. Ye oko, teti so Jéhovah andoye mbilimbili na ye so ayeke na lege ni, yanga-ti-komande ti lo, na lege ti Molenge ti lo, ayeke pepe nengo kungba teti awavorongo lo. Nde na so, ala ‘wara ye ti nzoni teti ala mveni’ na dutingo na gbe ti yanga-ti-komande ti lo. (Isaïe 48:17, NW) Fade lo zia azo ti be-biani ti lo lâ oko pepe.—Psaume 37:28.
19. Tongana nyen Isaïe afa so awato ti awakua be-ta-zo ti Jéhovah alingbi sala ye oko pepe?
19 Isaïe atene na awato ti mara be-ta-zo ti Jéhovah: “Kamba ti mât ti mangboko ti mo awoko awe, ala lingbi kanga gere ti mât ni pepe, na ala lingbi gbala voile ni pepe. Tongaso ala kangbi ye mingi so ala gbu, même awazin akamata mbeni ye nga.” (Esaïe 33:23) Wato kue so ayeke ga ande ti tiri na Jéhovah alingbi ande oko pepe na ayeke wara ngangu oko pepe legeoko tongana mbeni mangboko ti bira so yâ ti akamba ti mât ti lo awoko, so mât ni aluti nzoni pepe, na so voile ti lo ayeke dä pepe. Na peko ti futingo awato ti Nzapa, aye ti gbu na peko ti bira ayeke duti ande mingi na tongaso même ala so tele ti ala azin ayeke kamata mbeni ye nga. Tongaso e lingbi ti duti na beku so, na lege ti Gbia Jésus Christ, fade Jéhovah ayeke hon awato ti lo na ngoi ti “kota ye ti vundu” so aga ndulu.—Apocalypse 7:14.
Mbeni Savango Tele
20. Fade ayeke sava awakua ti Nzapa na alege wa, nga lawa?
20 Mbage so ti prophétie ti Isaïe ako nda ni na zendo so amu wâ na bê: “Fade mbeni wakodoro oko atene pepe: ‘Tele ti mbi aso.’ Fade a mu pardon na sioni ti azo so alango na [kodoro ni].” (Isaïe 33:24, NW) Kobela so Isaïe asala tene ni ayeke kozoni kue na lege ti yingo, teti a ndu siokpari, wala “sioni.” Na yâ kozo gango tâ tene ni, Jéhovah amu zendo so na peko ti sigingo na ngba ti Babylone, fade a sava mara ni na lege ti yingo. (Esaïe 35:5, 6; Jérémie 33:6; ba Psaume 103:1-5.) Teti a mu pardon na angbele siokpari ti ala awe, fade aJuif so akiri na ndo ti ala ayeke kiri ti leke lege ti vorongo so ayeke na sioni oko pepe na Jérusalem.
21. Na alege wa awavorongo Jéhovah ti ngoi ti e awara sava ti tele na lege ti yingo?
21 Ye oko, prophétie ti Isaïe ayeke na mbeni gango tâ tene teti laso. Na ngoi ti e nga, a sava awakua ti Jéhovah na lege ti yingo. A zi ala na gbe ti afango ye ti wataka tongana tene ti âme so alingbi ti kui pepe, Tene ti nzapa ti li ota, na enfer ti wâ. Ala wara mbeni fango lege, so alungula ala na gbe ti asalango ye ti sioni na amu maboko na ala ti mu anzoni desizion. Na lege ti sadaka ti Jésus Christ so aton zo, ala yeke na sioni oko pepe na lê ti Nzapa na ala yeke na nzoni yingo-ti-hinga. (aColossien 1:13, 14; 1 Pierre 2:24; 1 Jean 4:10) Savango ti ala na lege ti yingo amu na ala anzoye ti mitele. Na tapande, na kengo ye ti pitan nga na nyongo manga na lege nde nde, aChrétien ayeke bata tele ti ala nde na akobela ti koli na wali nga na ambeni kobela ti cancer.—1 aCorinthien 6:18; 2 aCorinthien 7:1.
22, 23. (a) Gango tâ tene wa ti kota Isaïe 33:24 (NW) ayeke duti na ni na ngoi so ayeke ga? (b) Atâ wavorongo aleke na bê ti ala ti sala nyen laso?
22 Na ndo ni, fade atene so ayeke na Isaïe 33:24 (NW) ayeke ga tâ tene ti kota ni na peko ti Har–Maguédôn na yâ fini sese ti Nzapa. Na gbe ti yanga-ti-komande ti Royaume ti Messie, fade, na ndo sava ti tele na lege ti yingo, a yeke sava azo kue na lege ti mitele. (Apocalypse 21:3, 4) Kete na peko ti futingo bungbi ti aye ti Satan, aye ti kpene tongana ti ala so Jésus asala na ngoi so lo yeke la ni na ndo sese ayeke si biani na ndo kue. Fade awaziba aba ndo, awambongi amä ndo, awazin atambela! (Esaïe 35:5, 6) Tongaso, fade ala kue so asö kuâ na kota ye ti vundu, alingbi ti mu mbage na kota kusala ti sala si sese aga paradis.
23 Na pekoni, tongana londongo ti awakinda ato nda ni, fade a yeke yä biani na seni ala so ayeke zingo ala na popo ti awakinda. Na mbage, tongana a yeke sala ye alingbi na kota ngele ti sadaka so aton zo, fade ambeni nzoye ti mitele ayeke ga na pekoni juska azo aga mbilimbili-kue. Na pekoni, fade azo ti mbilimbili ayeke ‘kiri na fini’ biani! (Apocalypse 20:5, 6) Na ngoi ni so, na lege ti yingo nga na lege ti mitele, “Fade mbeni wakodoro oko atene pepe: ‘Tele ti mbi aso.’” So tâ zendo so amu ngia! Zia ata wavorongo kue ti laso aleke na bê ti duti na popo ti ala so ayeke ba ande gango tâ tene ti ye so!
[Foto na lembeti 344]
Isaïe asambela Jéhovah na bê kue
[Afoto na lembeti 353]
Na lege ti sadaka so aton ye, awakua ti Jéhovah ayeke na sioni pepe na lê ti lo
[Foto na lembeti 354]
Na fini sese, kota savango na lege ti mitele ayeke duti dä